Od rujna prošle godine, dugogodišnjeg direktora Čistoće Pera Kacigu zamijenila je nova direktorica Nataša Gabričević. Porazgovarali smo s njom o planovima Čistoće u sljedećem periodu, kao i važnosti razvrstavanja otpada, te mnogim drugim zanimljivostima.

Na dubrovačkim ulicama nedavno su osvanuli narančasti kontejneri. Čemu služe i kako će ih građani koristiti?

Narančasti spremnici služe za prikupljanje glomaznog otpada, a postavljeni su iz razloga jer zakon izričito brani odlaganje glomaznog otpada na tlo. Navedeni spremnici nemaju svoje fiksno mjesto već se postavljaju u tjednim ciklusima (ponedjeljak-petak). Svaki tjedan nalaze na drugom gradskom području. Tako se primjerice u prvom tjednu mjeseca glomazni otpad prikuplja na području Lapada, drugi tjedan Gruža,  treći tjedan Ploče, Pile, Iza Grada, a četvrti tjedan Mokošica, Gornja sela i susjedne općine. Osim toga, građani nas uvijek mogu nazvati na besplatni broj telefona 0800 606 707 te naručiti odvoz glomaznog otpada ili provjeriti lokaciju najbližeg spremnika u svom naselju. Za stanovnike stare gradske jezgre usluga narudžbe odvoza glomaznog otpada je besplatna tijekom trećeg tjedna u mjesecu. Želimo naglasiti i to da su narančasti spremnici privremeno rješenje, dok se ne izgradi reciklažno dvorište gdje će onda građani sami nositi glomazni otpad.

Iako mi po zakonu trebamo imati dva reciklažna dvorišta, za sada nemamo nijedan u funkciji. Kada bi ih mogli dobiti i gdje će biti njihove lokacije?

Lokacija jednog reciklažnog dvorišta je na Pobrežju, a postupak parcelacije je u tijeku. Za drugo reciklažno dvorište bilo bi važno da se nalazi u Gradu kako bi se smanjili troškovi prijevoza i kako bi bio dostupan građanima, ali još nije poznata lokacija. Znate i sami koliko je prostor vrijedan u Dubrovniku i koliko ga nema. Prostor pod Dubom je planiran za reciklažno dvorište, ali prostorni uvjeti ne dozvoljavaju da se tamo smjesti i reciklažno dvorište pored postojeće opreme i ljudi našeg odjela javne čistoće. Navedeni odjel nužno mora biti smješten u Gradu zbog učinkovitijeg održavanja čistoće javnih površina našeg Grada.

Svi već znamo da je jako važno razvrstavati otpad. Međutim, na mnogim lokacijama uopće nema kontejnera za razvrstavanje otpada? Zašto?

Dubrovnik je specifičan, puno je uzbrdica i uskih uličica, a da ne spominjemo nedostatak prostora. Našim vozilima teško je i doći do pojedinih mjesta. Međutim, nastojali smo što više lokacija „pokriti“ sa spremnicima za odvojeno prikupljanje otpada kako bismo našim sugrađanima omogućili što kvalitetniju uslugu. Da li ste znali da na području grada Dubrovnika ima više od 1.000 spremnika za otpad. Od toga je oko 750 za miješani komunalni otpad. Važno je da naši sugrađani shvate da u svojim domovima razdvajaju komunalni od ostale vrste otpada te kao takav odlažu u za to predviđene spremnike, koji ne moraju biti u njihovoj neposrednoj blizini.  Naravno da i mi kao da davatelji usluge pokušavamo iznaći rješenje za što lakše odvajanje otpada, a podzemni spremnici su jedno od njih. Podzemni spremnici se sjajno uklapaju u okoliš, u nadzemnom dijelu je otvor kroz koji se ubacuje otpad, a spremnici se ne vide. Osim toga idealno su rješenje za mjesta gdje je prostor namijenjen za odlaganje skučen. Trenutno ispitujemo mogućnosti postavljanja podzemnih spremnika na pedesetak potencijalnih lokacija, u suradnji s Vodovodom, Vrtlarom, HEP-om i teleoperaterima. Naime, važno je utvrditi da mjesta na kojima bi se spremnici postavljali nema vodovodnih cijevi, kanalizacije, interneta, struje i slično. Bit ćemo jako zadovoljni ako pronađemo 20-ak odgovarajućih lokacija.

Koliko je uopće zaživjelo razvrstavanje otpada u Dubrovniku?

Navika razvrstavanje otpada nije zaživjela kako bismo mi to htjeli. Svjesni smo problema koji postoji i upravo zato moramo raditi što više na edukaciji građana. Prvi korak smo učinili izdavanjem Vodiča kroz otpad, ali na tome nećemo stati. Radimo na novim projektima kako bismo intenzivirali podizanje svijesti sugrađana i potaknuli ih na odvajanje otpada.

Kako se razvrstava otpad, podsjetite nas još jednom?

Otpad se dijeli uglavnom na plastiku, papir, metal, staklo, organski otpad te miješani komunalni otpad. Važno je shvatiti da otpad nije smeće. Otpad se može iskoristiti kao sirovina za proizvodnju novih proizvoda. Na taj način smanjujemo gomilanje otpada na odlagalištima, štitimo ljudsko zdravlje i okoliš te štedimo energiju. U tom dijelu trebamo dodatno educirati građane da shvate što se sve može ponovno upotrijebiti, a što ne može. Edukacija je najvažnija, ali važna je i volja građana da razvrstavaju otpad, jer je to ipak teže nego ga bacati u isti koš. Međutim, edukacijom će građani shvatiti koliko je važno odvajati otpad i na taj način čuvati resurse planeta. Ipak taj proces ne ide preko noći. Posebno ćemo raditi na edukaciji djece koja puno brže upijaju informacije i vrijednosti, od vrtića preko osnovne i srednje škole.

Tko odvozi reciklirani otpad iz Dubrovnika?

Odvojeno sakupljeni otpad iz Dubrovnika odvoze privatne firme s kojima Čistoća surađuje. Kada sakupimo dovoljnu količinu određenog otpada, kontaktiramo ih i oni ga odvoze. Pri tome je važno da se otpad kvalitetno prikuplja i odvaja. Primjerice, papir ne smije biti vlažan i slično jer u protivnome plaćamo penale. Obzirom na prometnu udaljenost te velike količine koje prikupljamo, financijski se mnogo troši i na drobljenje i odvoz glomaznog otpada.

Zbog čega država, kada ima već postojeću logistiku gradskih tvrtki po svim gradovima, sama ne skuplja otpad i reciklira ga nego to rade privatne firme? Čim to rade, valjda im se posao isplati.

Za ishođenje dozvola za prikupljanje mnogih vrsta otpada potrebna su značajna financijska sredstva i čitav niz različitih tehničko tehnoloških preduvjeta. Samim time za pojedine skupine otpada su se lakše registrirale i investirale u postrojenja privatne tvrtke. Naravno da nam je cilj pokušati iznaći odgovarajuća rješenja za bolje sortiranje i pripremu otpada za daljnju obradu, što bi nam zasigurno omogućilo bolju konkurentnost na tržištu otpada.

Što je s Centrom za gospodarenje otpadom u našoj županiji?

To je u nadležnosti Županije, ali prema posljednjim informacijama koje imamo spominje se da bi ga mogli dobiti 2017. godine.

U Dubrovniku postoje brojne divlje deponije za odlagalište građevinskog otpada, ali to je logično kada se zna da nema nijednog legalnog. Zašto ga nema?

Grad Dubrovnik po zakonu treba imati odlagalište građevinskog otpada, a mislim da je problem nedostatak odgovarajućeg prostora. Prema našim saznanjima u tijeku je ishođenje dokumentacije za jednu lokaciju, a napominjem da Čistoća svakako nema dozvolu za prikupljanje takve vrste otpada.

Često se govori da su u Čistoći dobre plaće. Je li to istina, kakva je plaća prosječnog pometača ulica?

Plaće čistača su doista dobre uzevši u obzir situaciju u čitavoj zemlji. Važno je naglasiti da se radi o poslu koji nije lagan te zahtjeva da je osoba u dobroj psiho-fizičkoj kondiciji. Često čistači rade na kamionu po kiši, hladnoći, vjetru... Logično je da su zbog svega navedenog solidno plaćeni, jer su im uvjeti rada doista teški.

Koji su najveći problemi s kojima se djelatnici Čistoće susreću?

Veliki problem je promet i nedostatak prometne kulture. U mnoge ulice, zbog nepropisnog parkiranja, naši kamioni moraju prolaziti rikvercom. Također, veliki je problem i stara gradska jezgra. Naši kamioni ne mogu proći kroz vrata od Ploča ili od Pila, pa moramo skupljati otpad s manjim vozilima, što povećava obujam posla i troškove, pogotovo kada se zna da otpad unutar zidina moramo odvesti do devet sati ujutro.

Koje su najgore ulice za kamione?

Najteže je prolaziti ulicama Bana Josipa Jelačića, ulica na Kineskom zidu te Stjepana Cvijića u Gružu.

Što je s odlagalištem iza katedrale? Ružno izgleda.

Svjesni smo problema s kojima se svakodnevno suočavaju stanovnici stare gradske jezgre. Upravo iz tog razloga odlučili smo, da se tijekom trećeg tjedna u mjesecu, kada je prikupljanje i odvoz glomaznog otpada s područja Ploča i Iza Grada, omogući stanovnicima stare gradske jezgre odvoz glomaznog otpada po narudžbi bez naknade. Što se komunalnog otpada tiče, ne samo stanovnici stare gradske jezgre, već i svi ostali trebali bi se pridržavati rasporeda odlaganja komunalnog otpada.

Ljudi se ne pridržavaju komunalnog reda, odnosno ne iznose otpad noću, nego ga bacaju cijeli dan. Pišu li se kazne?

Iznos propisane kazne za neispravno odlaganje je dvije tisuće kuna. Međutim, građani rijetko kada odlažu otpad kako je propisano Komunalnim redom, već im je lakše to obaviti kada odlaze na posao u jutarnjim satima. Komunalnih redara nema dovoljno, pa se kazne rijetko pišu, a i one koje se napišu, često se ne plate, jer se građani žale, a teško je dokazati kada je netko bacio otpad. Uglavnom po komunalnom redu, otpad se treba bacati ljeti od 9 navečer, zimi od 6 navečer.

Što je s psećim izmetom?

I tu je stvar slična. Mnogi građani se ne pridržavaju komunalnog reda i ne pokupe izmet za svojim ljubimcima. Uskoro ćemo postaviti odgovarajuće spremnike po Gradu i za pseći izmet. Koliko je meni poznato dogradonačelnik planira pojačati kontrolu.

Pridržavaju li se ugostitelji komunalnog reda što se tiče otpada?

Ne baš, posebno u staroj jezgri. Važno je naglasiti da većina ugostiteljskih objekata u staroj jezgri doista niti nema prostorne uvjete za postavljanje vlastitih spremnika, ali trebali bi biti svjesniji važnosti ispravnog odlaganja otpada i o tome educirati svoje djelatnike.

Javni WC-i. Je li ih malo?

Malo ih je, posebno unutar zidina. Svakako bih željela povećati broj, kako tamo, tako i u Lapadu, te u Gruškoj luci. Opet smo suočeni s problemom odgovarajućeg prostora. Pokušavamo iznaći rješenje kroz prostore prije svega u vlasništvu Grada. Obzirom na broj posjetitelja, posebno kada dolaze gosti s kruzera, danas je najpotrebnije iznaći veći prostor za javni WC u staroj gradskoj jezgri.

Za kraj recite nam novosti koje se tiču novih cijena kako javnih WC-a, tako i vlasnika apartmana?

Cijena korištenja javnih WC-a je 7 kuna, a za građane koji koriste gradsku karticu, bit će besplatan WC za cijelu godinu. Što se tiče privatnih iznajmljivača, tri mjeseca ćemo im naplaćivati odvoz otpada po osnovnom ležaju oko 34 kune mjesečno. Naplata privatnim iznajmljivačima kreće od ove sezone unatoč tome što je u mnogim gradovima i općinama na obali isto u naplati već niz godina. Činjenica je da se otpad tijekom ljetnih mjeseci doista znatno poveća. Važno je istaknuti da smo već imali niz poziva od privatnih iznajmljivača koji su zadovoljni jer idemo sa naplatom samo za osnovne ležajeve i samo tri mjeseca.