MARKO IVEKOVIĆ: „Motivirat ćemo Dubrovčane na reciklažu otpada, jer će odvajanje utjecati na visinu računa“

Autor: dubrovackidnevnik.hr
O aktualnostima u Čistoći, te budućim planovima, popričali smo s novim direktorom Markom Ivekovićem

Marko Iveković, bivši igrač Juga s nastupima za prvu momčad, dugogodišnji je zaposlenik Čistoće i to gradsko poduzeće poznaje u dušu. Nedavno mu se pružila prilika za preuzimanje kormila nad ovim gradskim poduzećem, i to u zanimljivim vremenima kada je odlaganje otpada postalo jedna od najvažnijih tema razvijenih društava. Popričali smo o budućim planovima i izazovima u radu Čistoće.

Koji će vam biti glavni ciljevi u direktorskom mandatu? Koji su najveći izazovi pred dubrovačkom Čistoćom? Koji su najveći problemi?

Glavni ciljevi direktorskog mandata biti će podizanje kvalitete održavanja čistoće javno prometnih površina grada Dubrovnika, te općenito razine kvalitete svih naših usluga. Najveći izazovi pred Društvom u sljedećem razdoblju svakako će biti primjena nove Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom koja će u potpunosti promijeniti dosadašnji način prikupljanja komunalnog otpada od građana i pravnih osoba te naplatu iste usluge koja će biti bazirana na stvarnoj preuzetoj količini od svakog pojedinca, a sve u svrhu ispunjavanja ciljeva propisanih Planom gospodarenja otpadom RH. Problema prilikom primjene nove Uredbe svakako će biti, a najveći će sigurno biti osiguravanje prostora za postavljanje zajedničkih spremnika u stambenim zgradama, podjela vlastitih spremnika pojedinim korisnicima gdje je to moguće i rješavanje načina prikupljanja komunalnog otpada iz područja gdje nema kolnog prilaza pojedinim nekretninama.

Koliko ste zadovoljni recikliranjem otpada građana?

Odvajanjem otpada u gradu Dubrovniku smo zadovoljni jer takav način brige o otpadu na ovim prostorima je relativno nov i zahtjeva promjenu razmišljanja građana i naviku zajedničkog odlaganja svih vrsta otpada. Važno je shvatiti da nije otpad sve ono što još uvijek nažalost završi u našem kućnom otpadu, naime odvajanjem korisnih sirovina kao što su papir, plastika, staklo, metal… ukupna količina otpada iz domaćinstva može se smanjiti i za 60 %.

Kako povećati taj postotak recikliranog otpada osim edukacijom djece koja je također vrlo važna?

Jedini odgovor na vaše pitanje je edukacija. Čistoća je upravo pred završetkom izrade edukativne bojanke u svrhu edukacije najmlađih. Također smo poduzeli određene korake u svrhu edukacije naših sugrađana kojima je na poleđini naših računa objašnjena važnost odvajanja otpada te način odvajanja. Također ćemo u narednom periodu kroz tiskane medije pokušati raznim oglasima mijenjati svijest građana te potaknuti ih na odvajanje otpada.

Razmišlja li Čistoća o uvođenju kazni za građane koji ne recikliraju otpad? Na koji bi se način to provodilo?

Čistoća, kao ni jedna druga komunalna firma u Hrvatskoj ne može kažnjavati građane zbog neodvajanja otpada. Novom Uredbom je osmišljen način motiviranja i poticanja građana na odvajanje otpada, jer će na taj način moći utjecati na visinu svojih računa za usluge prikupljanja i odvoza komunalnog otpada.

Kritičari reciklaže otpada u Dubrovniku kažu da ne žele reciklirati otpad, jer kamioni koji ga dođu pokupiti, opet sve pomiješaju, i plastiku i karton i sve ostalo. Što poručujete tim kritičarima, je li to istina?

Apsolutno ne, navedeno nije istina. Svi spremnici za odvojeno prikupljanje otpada se prazne posebnim vozilima koje u tom trenutku prikupljaju isključivo jednu vrstu otpada. Nažalost, bilo je slučajeva kada bi prilikom pražnjenja žutih spremnika za plastiku u istima zatekli čak i više od 80 % ili 90 % miješanog komunalnog otpada i jedino u tim izuzetnim situacijama je dolazilo do pražnjenja spremnika za plastiku u vozila za miješani komunalni otpad. Molim naše sugrađane na poštovanje pravila te korištenje odgovarajućih spremnika za pojedine vrste otpada. Svi spremnici su jasno označeni naljepnicama i odvojeni bojama.

Što je u ovom trenutku s Grabovicom? Je li se otpad još uvijek tamo odvozi ili je odlagalište zatvoreno?

Na Grabovici se još uvijek odlaže otpad iz grada Dubrovnika i okolnih jedinica lokalne samouprave. Odlukom GV Grada Dubrovnika donesen je zaključak o hitnoj sanaciji dijela odlagališta na kojem je došlo do skliznuća otpada sa površine zaštićene folijom na nezaštićenu površinu. Navedenoj sanaciji će se pristupiti odmah nakon ishođenja svih potrebnih dozvola i suglasnosti. Paralelno sa postupkom hitne sanacije navedenog dijela traje izrada projekta završne sanacije i kompletnog zatvaranja odlagališta Grabovica koje se prema trenutno važećoj zakonskoj regulativi mora obaviti do 31. 12. 2018. godine.

Godinama se priča o županijskom Centru za gospodarenjem otpadom, ali to je još uvijek daleko od realizacije. Iako on potpada pod Dubrovačko-neretvansku županiju, znate li u kojoj je fazi taj projekt i kad bi mogao zaživjeti?

Strategija zbrinjavanja otpada na području Republike Hrvatske upravo je bazirana na županijskim centrima za gospodarenje otpadom i  što žurnija realizacija projekta CZGO u Dubrovačko-neretvanskoj županiji je od izuzetne važnosti. Sa detaljima faze realizacije CZGO nisam upoznat, ali uskoro očekujem sastanak sa županom upravo na navedenu temu.

Na mnogim lokacijama nema kontejnera za razvrstavanje otpada. Problem je u nedostatku prostora u Gradu. Svojedobno se govorilo o podzemnim kontejnerima. Razmišlja li se o tome još uvijek?

Nedostatak prostora jest najveći problem sa kojim se susrećemo prilikom rješavanja problema postavljanja spremnika za razvrstavanje otpada. U našim planovima je svakako postavljanje što više podzemnih spremnika, jer je to idealno rješenje koje donosi vizualno uredno odlagalište, sprječava širenje neugodnih mirisa i sl.  Nažalost, i prilikom planiranja i samog postavljanja podzemnih spremnika pojavljuju se problemi prostora, a još su izraženiji problemi komunalne infrastrukture pod zemljom ( struja, voda, optička oprema ) te nam sve navedeno otežava postavljanje podzemnih spremnika.

Kako riješiti problem divljih deponija građevinskog otpada? Gdje danas građanin uopće može odvesti svoj građevinski otpad?

Privatne osobe građevinski otpad mogu donijeti u naša reciklažna dvorišta u Mokošici i Pod Dubom. Količina građevinskog otpada je ograničena na 200 kg u periodu od 6 mjeseci i sukladno zakonskoj regulativi odnosi se na građevinski otpad od manjih zahvata i popravaka u kućanstvu. Jedini pravo rješenje zbrinjavanja građevinskog otpada je otvaranje namjenskog reciklažnog dvorišta.

Što s odlaganjem otpada unutar zidina? Odlagalište kraj katedrale ružno izgleda, a i brojni ugostitelji se sa svojim otpadom ponašaju nesavjesno.

Našim aktivnostima zadnjih nekoliko mjeseci slika odlagališta iza katedrale se bitno popravila. Sukladno dogovoru sa predstavnicima ugostitelja tokom ljetnih mjeseci organizirali smo noćni odvoz komunalnog otpada prilikom kojeg ugostitelji predaju otpad direktno djelatnicima Čistoće te se isti odmah odvozi iz Grada. Također se na prostoru iza katedrale u noćnim satima postavljaju spremnici za otpad te se tako sprječava odlaganje otpada na tlo. Svakodnevno se nakon odlaska našeg vozila cijeli prostor pere i tretira sredstvima za uklanjanje neugodnih mirisa.

Komunalnim redom je propisano u koje vrijeme se smije odlagati otpad, ali građani ga odlažu čitav dan. Ako već postoje propisane novčane kazne, zašto se one rijetko pišu nesavjesnim građanima?

Kontrolu pridržavanja vremena odlaganja otpada i eventualno kažnjavanje prekršitelja obavlja Komunalno redarstvo grada Dubrovnika sa kojim svakodnevno surađujemo na rješavanju problema nepoštovanja komunalnog reda Grada Dubrovnika iz sfere našeg poslovanja. Kažnjavanje smatram krajnjom mjerom, a držim neophodnim još bolje educirati i upoznati sugrađane sa ograničenjima i zabranama prilikom zbrinjavanja otpada.

Javnih WC-a je malo. Najveći problem, kao i u brojnim drugim izazovima s kojima se Čistoća suočava je prostor, točnije njegov nedostatak. Može li se kako ovaj problem riješiti?

Trenutno se u Dubrovniku nalaze tri javna wc-a, dva na Pilama i na Peskariji. Svojom veličinom i kapacitetom teško zadovoljavaju potrebe naših sugrađana i posjetitelja. U planovima društva je svakako širenje postojeće mreže javnih wc-a u svim dijelovima grada, od Lapada do Gruža, ali svakako najveći prioritet je pronalazak adekvatnog prostora unutar zidina zbog velikog broja posjetitelja pogotovo tokom ljetnih mjeseci.

 Maro Marušić

comments powered by Disqus

Popularni Članci