Kako je rekao, prije svega ga rastužuje činjenica što su se protiv projekta Vlade, bez argumentirane rasprave, izjasnili oporbeni političari. 'Istup župana i Bačića me rastužio. Oporbeni političari u Hrvatskoj ne žele raspravu zašto je nešto dobro ili nije. Isto kao što bi se protiv projekta izjasnio SDP da ga je pokrenula HDZ-ova Vlada. Očito da političke stranke ne žele zemlji da ide naprijed, nego žele samo zapovijedati. A kako je narodu i kako će biti sutra, uopće ih nije briga,' rekao je Rossetti koji je i sam sudjelovao u kursevima za brodove, platforme za istraživanje i eksploataciju nafte. 'To je danas toliko sofisticiran posao,' rekao je kapetan Riki Rossetti i pojasnio detaljno zašto.

Dio ekoloških udruga, javnosti i političara kao glavne argumente ističu to što su istraživanje i eksploatacija nafte i plina nespojivi s turizmom i ribarstvom. Mogu li te grane gospodarstva ići zajedno bez opasnosti da će jedno ugroziti drugo?

- Ako pogledamo Norvešku, ta zemlja nikad nije zapustila svoju osnovnu granu, a to je ribarstvo. Dobro žive,  i od ribarstva, ali i od nafte koju su sada našli, i od koje dobro žive, imaju najjače fondove na svijetu. Ne znaju što će s novcima, ali nisu zapustili ribarstvo i ono nimalo ne pati zbog toga što se eksploatira nafta u Sjevernom moru, odmah uz obalu. Bio sam tamo i vidio sam to, platforme su odmah uz obalu.

Kao glavni argument većina ističe mogućnost događanja incidenata, nesreća.

- Istina je živa da uvijek u svemu može doći do nesreće. Čitao sam nekidan da je u Osijeku čovjeka ubila struja. A mi sada nismo došli i isključili struju u cijeloj Hrvatskoj. Događaju se incidenti, međutim svi se pozivaju na Meksički zaljev, gdje se dogodilo nešto što se više neće u budućnosti dogoditi, ne bi se smjelo dogoditi zbog niza okolnosti.  Ta se nesreća  dogodila zbog ljudske nezasitnosti, ingordece.

U čemu se ustvari radi? Možete li pojasniti zašto se dogodio incident u Meksičkom zaljevu?

To je bio brod za eksploataciju nafte. Taj brod, ako je bušotina izdašna,  crpi oko milijun dolara dnevno nafte. Kada se približava uragan i loše vrijeme, kad se procijeni kako će proći preko tog broda, treba prekinuti sve što se radi i poći, skloniti se negdje.

Za prekinuti eksploataciju nafte odluku treba donijeti  tri dana ranije,  jedan dan, ili u posljednji trenutak, 'last moment.'  Ako se odluči to napraviti tri dana ranije prije dolaska uragana, ima dovoljno vremena za staviti taj betonski čep, da se tu bušotinu zatvori kako treba. Ali tada ste izgubili tri dana eksploatiranja nafte, odnosno tri milijuna dolara. Ako uragana skrene,  dok se sve to vrati  su još dva dana, dakle gubitak je već pet milijuna dolara.

Ako uragan ne prođe preko vas, nego malo dalje,  'izgubili ste glavu.' To je ljudska ingordeca, ogromni je novac u pitanju.

 Ako ste odgodili trenutak odluke i ostali na tome da ćete  odlučiti u trenutku jednog dana, još uvijek imate vremena to nekako napraviti kako treba. Ali ako ostanete do tog zadnjeg trenutka, 'last moment,' uragan je tu i odnijet će vas.  To se dogodilo u Meksičkom zaljevu. Oni nisu uspjeli staviti taj betonski čep na bušotinu kako treba i dogodila se velika havarija.

Može li se nešto slično uopće dogoditi u Jadranskom moru?

 U Jadranu je nešto sasvim drugo.  Nije to ni Sjeverno more, niti Meksički zaljev. Intenzitet ni mora, ni valova nije toliki. U svakom slučaju, u Jadranu može puhati orkanska bura od 200 km/h. Ti su brodovi za istraživanje i eksploataciju nafte danas toliko sofisticirani. Imaju po 12 motora, azimuta, da ga drže na istoj poziciji bez obzira na vjetar i more u svakoj situaciji. Osim toga, u nas su meteorološke stanice zgusnutije nego u Meksičkom zaljevu, jer tamo dolazi uragan preko mora, nema točnih  informacija. U  nas, dok dođe ciklona, preko svih aerodroma u Europi i meteoroloških stanica, točno u sat se može ocijeniti kuda će proći, koliki će vjetar biti i što će se događati. Dakle,  i najgore se vremenske neprilike mogu predvidjeti i to se sve može prevenirati.

Danas  su to toliko sofisticirani brodovi, koji mogu istraživati i eksploatirati na tako velikim dubinama kakvih u Jadranu uopće nema, ne postoje! Kad sam prije šest godina bio na tom kursu, moglo se eksploatirati na dubini do 1000 m, a sada se može to raditi  već na tri tisuće. Najveća dubina na Jadran 1200 metara, dakle to uopće nije problem. Po meni, puno veći su problem i opasnost tankeri koji prolaze kroz Jadran.

Koliko tih tankera prolazi kroz Jadrana i kolika je opasnost?

Ima ih nebrojeno, jest da se oni kreću u svojim rutama, ali uvijek se može dogoditi nesreća zbog ljudske pogreške. Costa Concordia se dogodila ljudskom greškom, poginuli su ljudi, šteta se mjeri u milijunima dolara. Kada je stradao jedan tanker s naftom, malo poviše Viga, zagadio je cijelu obalu. Tamo je jako opasno,  jer su velike plima i oseka, 10 metara razlike. Plima je  donijela  naftu u te duboke uvale, gdje se uzgajaju školjke.  Sve je bilo zagađeno zbog nesreće tankera,  nekoliko godina, ali sad  ta uzgajališta rade kao da se ništa nije dogodilo.  Tanker se bio nasukao na hridine. Nesreća tankera Valdez na Aljasci uništila je ribarstvo nekoliko godina, a isti takvi tankeri plove Jadranom. Njih 12 do 14 dnevno. Idu u Trst, Kopar,  Ravennu, Veneciju... To su te baze gdje se iskrcava i prerađuje sirova nafta.  

To je daleko veća opasnost nego platforme i istraživački brodovi u strogo kontroliranim uvjetima. Vi ne možete 'navegati' s tim čovjekom koji plovi na tankeru. On plovi, ne znate  je li lud, pijan, hoće li se sudariti. Ne možete na to utjecati. Međutim, na platforme i  brodove koji istražuju naftu možete.

Kakav je tu sustav kontrole?

Oni moraju i bit će direktno pod ingerencijom Lučkih kapetanija i inspekcija koje imaju naše Lučke kapetanije. Tvrdim da su naše lučke kapetanije jako dobro opremljene. To su sve jako školovani ljudi koji znaju svoj posao. Oni i danas rade 'port stay control'  za sve ove velike kruzere koji nam dolaze. Raspitao sam se i znam, prema mojim informacijama, svi ovi kapetani ovih velikih kruzera koji dolaze, svi su ugodno iznenađeni stručnošću naših ljudi koji ih dolaze kontrolirati. Sve bi to bilo pod strogom kontrolom.

U slučaju Meksičkog zaljeva odlučivao je  jedan čovjek. Sada ne odlučuje jedan,  troje je odgovornih. Odlučuje kapetan broda  koji istražuje i vadi naftu, kapetan se brine o brodu i posadi, ali s naftom nema ništa. On odlučuje hoće li se ići, kad će se ići.  Odlučuje meteorološka stranica i na kraju  kompanija koja vadi naftu. Oni se svi moraju dogovoriti  kad će biti 'CUT OFF'. Hoće li to biti tri dana prije dolaska nevremena, jedan dan  ili 'last moment.' Međutim ta bušotina kakva je bila tamo, tako izdašnih bušotina u Jadranu nema, ne postoje. To je bila ogromna količina nafte koja je šiktavala vani jer taj betonski čep nije pao na pravo mjesto u tom zadnjem trenutku. To  je ovdje nemoguće.

Ingordeca je dovela do toga. Nju treba smanjiti na minimum, a trojica ljudi će odlučivati što će se i kad prekinuti radi vremenskih prilika, s tim da intenzitet mora i vjetrova u Jadranu nije toliki.

Čak i uz takav sustav kontrole gdje su nesreće gotovo nemoguće, činjenica ostaje da se dosta ljudi protivi tome jer je to i dalje nespojivo s turizmom.  Stručnjaci tvrde da će platforme biti udaljene i neće se moći vidjeti iz turističkih mjesta. Ali znamo da se kod nas, kad je bura, nekada vidi čak i Italija s nekih visina.

To je slična situacija kao i ona kad smo prodali građevinsko zemljište na Žarkovici,  pa je donesena odluka da se ništa ne smije vidjeti iz Grada. Istovremeno su cijele Ploče, sveti Jakov, Gruž, Nuncijata, sve je izgrađeno. Ljudi se hvataju neke stvari, kao da ne bi htjeli da se događa ništa.

Bio sam u Riccioneu, to je kupalište kraj Ravenne gdje dnevno ima oko 50 do sto tisuća kupača. S plaže gledate platforme, ima ih desetak, na 5,6 milja dalje od obale. Preklani sam jedan brod vodio u Ravenu, morao sam navegati između platformi. Ali tih sto tisuća kupača dnevno to očito ne smeta, što na pučini vide platforme. Pretpostavlja se da su u neke od tih žila u Jadranu iste, neke definitivno jesu, neke nisu. Što oni više iscrpljuju to podmorje, manje će ostati na ovoj strani. Istovremeno dok Talijani vade naftu i plin, mi ne vadimo ništa. To nema smisla i to treba što prije početi raditi.

Može li turizam postojati zajedno s eksploatiranjem nafte i plina?

Apsolutno može. Ako je nekoga ubila struja, nećemo sada svima isključiti struju. Ako netko sutra pogine na autoputu, nećemo zatvoriti autoput. Ako se dogodi neki manji incident u Jadranu, to uopće nije tako opasno koliko ljudi govori, ljudi uopće ne znaju o čemu se tu radi. Nisu upoznati, nije teško poći danas malo na Google, pa se pozabaviti i informirati.

Dubai je postao svjetsko turističko središte, ljudi se kupaju, cijelu zimu. Pođite na Floridu, iz Miamija vidite platforme, iz Tampe...  I svi se ljudi kupaju i hoteli su tu, turizam cvate. Ne razumijem zašto se ne smije vidjeti 10 milja od kraja, tamo negdje jedna platforma? Kako se kupaju turisti na drugim mjestima u svijetu? Svugdje može, osim u nas. Tim se udrugama dala tolika važnost jer političari iz drugih političkih opcija, koji nisu na vlasti, podržavaju takve stavove. Rade direktno protiv svoje zemlje.

Ali treba se malo maknuti i vidjeti po svijetu.  U centru Genove je centrala na garbun, samo s pravim filterima i ne događa se ništa. Na Gran Canariji su bile  dvije centrale na garbun, sad su ih zamijenile vjetrocentrale. Sad su propele po cijelom otoku, uz more. U nas propele smetaju pticama. Svatko hoće imati struju, ali kako je hoće imati?

Protiv smo Omble, protiv svega smo, a nitko ne kaže kako će naša djeca sutra živjeti, od čega će živjeti? Hoće li uopće ostati tko na ovim prostorima živjeti i od čega? Umjesto da budu sretni, da se sutra nađu nafta i plin u Jadranu, i da to poboljša standard, da imamo energetsku neovisnost. Jasno je rekao Vrdoljak, ako ne budemo imali našu naftu i plin, morat će se zatvoriti i rafinerija u Rijeci, Sisku, petrokemija u Kutini. Jednostavno, nećemo imati što prerađivati. Zašto bi uvozili sirovu naftu i prerađivali, pa bolje nam je odmah uvesti direktno benzinu i dizel, ako nemamo što prerađivati. Zemlja ovisi o tome i glupost je uopće razgovarati na ovaj način.

Hrvati su protiv istraživanja i eksploatacije nafte i plina, a susjedi to već godinama rade. Ako se nešto dogodi u Crnoj Gori ili Albaniji, i Hrvatska može imati posljedice čak i ako ne ide u taj projekt.

U Albaniji već imaju platforme. Crna Gora će krenuti u to. Ako se dole nešto dogodi, i nama bi došla nafta s našom stranom Jadrana.  Vraća se talijanskom stranom.  Prema tome, da oporbeni političari toliko ne galame, ni udruge ne bi imale snagu bez valjanih argumenata. Čim je na vlasti jedna opcija, odmah se napada druga. A strateški interesi zemlje trebali bi biti zajednički. Naša budućnost ovisi o tome.

Što se tiče politike, svi političari bi se trebali dogovoriti konsenzusom što je strateški interes Hrvatske. Je li to  energetska neovisnost ili ovisnost? Hoćemo li biti gladni ili ćemo živjeti kao ljudi? Hoće li se naša mladost iseljavati ili neće? Samo istraživanje nafte bi zaposlilo tisuće ljudi. Ploče i drugi gradovi, logistički centri bi procvjetali. To je nevjerojatno koje se tu sume vrte. Ja bih volio da nađu i naftu i plin.  Ali, mene ne muči samo ta nafta, muči me što nam smetaju i hidrocentrale, termoelektrane, smetaju nam solari.. Smeta nam sve što od čega bi  mi ljudi mogli živjeti, od čega bi zemlja mogla ići naprijed.

Kritike također idu u smjeru da je Vlada u ovo krenula nestručno i brzopleto.

Nestručnjaci tvrde to što tvrde, a stručnjaci su radili sve što su trebali napraviti. Ne vjerujem da će te kompanije ići ulagati milijune u nešto što nije dovršeno. Mi se borimo protiv 'para' i treba zaustaviti sve što bi moglo donositi pare. Treba smanjiti gužve, kruzere, broj stolova. Ja se sa svim tim slažemo ako ćemo se dogovoriti da ćemo imati manje novca proračunu. A onda pojedinci govore kako će  građanima omogućiti ovo, ono pa tri milijuna izdvojiti za besplatne vrtiće ili knjige.  Kako i jedno i drugo? Možda, ako će novci padati s neba. Smiješno je govoriti o razvoju u kontekstu da će novci padati s neba.

Ako se mene pita, apsolutno sam i za turizam i za vađenje nafte. Međutim, da mi o strateškim interesima zemlje i energetskoj neovisnosti odlučuje netko tko ima tri apartmana, iz straha zbog ta tri svoja apartmana, da ih neće iznajmiti, to su stvari koje ja ne razumijem.