U posljednjoj kategoriji matematika je malo nezgodna jer u prosjek ulaze svi oni koji za života poumiru od raka i raznih drugih oboljenja. Sve ove zaključke i još mnoge druge iznijela je skupina znanstvenika sa Sveučilišta Edinburgh nakon svog ogromnog istraživanja DNK kod 606.059 osoba.

Uglavnom su analizirali osobe rođene prije 1940., među kojima im je posebno bilo zanimljivo očekivano trajanje života kod pušača, uživatelja alkohola, onih koji nisu ili jesu završili školovanje do određenog stupnja i kod pretilih. Zanimalo ih je jesu li te osobe u svom DNK nosile određene mutacije koje su ih činile prijemčivijima na određeni životni stil koji im je utječe na trajanje života. Znanstvenici su tako utvrdili mutaciju gena koji je uključen u kontroliranje imunološkog sustava, a koja može dodati sedam mjeseci života. Otkrili su mutaciju koja dovodi do povišenog lošeg kolesterola, a koja život skraćuje za osam mjeseci. Rijetka genska mutacija APOE povezana s demencijom, na kraju dovodi, utvrdili su, do prosječno 11 mjeseci života manje. Jedna druga, uslijed koje je takvim osobama pušenje privlačnije nego drugima, život skraćuje za pet mjeseci. Usto, mnoštvo stvari koje su znanstvenici otkrili ovim istraživanjem, zapravo je samo vrh ledenog brijega. Procjenjuje se da je 20 posto svih varijacija trajanja života po određenim tipovima nasljedno, a istodobno znanstvenici su otkrili do sada samo jedan posto mutacija, odnosno tek svaku dvadesetu, piše Express.