JESTE LI ZNALI? Nisu svi isti, postoje različite vrste ugljikohidrata

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Goran Mratinović
Tijekom vremena, zbog nedovoljne informiranosti, ljudi su na temelju činjenica koje su načuli "negdje uz put" zaključili kako su glavni krivci njihovog debljanja upravo različiti ugljikohidrati. 

Šećeri su ugljikohidrati bez poželjnih nutritivnih vrijednosti, čija neumjerena konzumacija, osobito u kombinaciji s mastima, može rezultirati prekomjernom tjelesnom težinom. 
Kako bismo vam pomogli da se riješite predrasuda osvrnut ćemo se na neke vrlo bite činjenice. 
Nisu svi ugljikohidrati istiUgljikohidrati su dobili negativnu konotaciju iz razloga što se o njihovom značaju, odnosno utjecaju na ljudski organizam, govorilo iz perspektive kao da su krafne, kroasani i zašećerene žitarice i slatkiši jedini izvori ugljikohidrata.

Glasnogovornik The Academy Of Nutrition And Dietetics, Kim Larson, na svima razumljiv način objasnio je razliku između jednostavnih i složenih ugljikohidrata. 
On kaže kako svi jednostavni ugljikohidrati nakon konzumacije odlaze direktno u krv i tijelu ne pružaju potrebne nutritivne vrijednosti, već samo mogućnost obolijevanja od šećerne bolesti, bolesti srca, ili čak raka.

 Napominje kako jednostavni ugljikohidrati nepovoljno djeluju i na zdravlje kože, odnosno uzrokuju njeno ubrzano starenje, a osobito pojavu bora na koži lica. 

 Na posljetku, jednostavni ugljikohidrati uzrokuju i nakupljanje suvišnih masnih naslaga u tijelu.

Složeni ugljikohidrati imaju duže lance molekula ugljika te je ljudskom organizmu potreban duži vremenski period da te lance razbije. Na naveden način šećer polagano dospijeva u krvotok. 

Probavljanje ugljikohidrata

 Probava započinje već u ustima zahvaljujući enzimima koji se nalaze u slini.

Probavni enzimi u želucu, u suradnji s vitaminom B, nastavljaju ugljikohidrate dijeliti prema njihovom najjednostavnijem obliku, glukozi, a koja se apsorbira u tankom crijevu, nakon čega putuje u jetru kako bi iz nje bila distribuirana do stanica u tijelu kojima je potrebna energija.
Dio glukoze pohranjuje se u jetri kao pričuva energije, dok se višak glukoze pohranjuje u tijelu, zbog čega dolazi do pojave masnih naslaga. 

Larson zaključuje kako bi svaki pojedinac trebao nastojati u umjerenim količinama jesti namirnice koje predstavljaju kvalitetne izvore ugljikohidrata. 
Takve namirnice su, na primjer, cjelovite žitarice, riža i povrće poput cvjetače, graška i brokule.
Larson napominje kako bi svaka osoba trebala dnevno u svoj organizma unijeti oko 120 g kvalitetnih ugljikohidrata. 
Između ostaloga, adekvatan unos kvalitetnih ugljikohidrata pozitivno će utjecati i na zdravlje vašeg mozga. 

Piše Index.hr

comments powered by Disqus

Popularni Članci