U njome mogu u isto vrijeme uživati i vegetarijanci i vegani jer u svom bogatom spektru namirnica nudi neopisivo puno povrća, voća, žitarica, zelja i mahunarki. Kombinacijom svega nabrojenog, unose se svi potrebni vitamini, minerali, proteini i ugljikohidrati, nutrijenti neophodni za savršeno funkcioniranje organizma. S druge strane, mediteranska prehrana nudi mogućnost konzumacije ribe i mesa spravljenih po tradicionalnim receptima za sve one koji se nikad ne bi odrekli ovakvih jela.

Čak i umjerena konzumacija slatkih deserta kao što su torte, keksi i kolači nije nepoznanica, ali ključ svake zdrave prehrane je umjerenost. Stvar je u tome da ništa nije apsolutno zabranjeno i izbačeno iz jelovnika, ali postoje one namirnice kojima se u ovakvoj vrsti prehrane daje prioritet. Tu se uglavnom podrazumijevaju one namirnice koje su najlakše dostupne tj. koje se uzgajaju i rastu na lokalnom području. Također, vodi se i računa o tome da se u prehranu uvede što više neprocesuiranih, integralnih namirnica kao što je kruh od punog zrna, integralna tjestenina i riža itd.

Brojne zdravstvene studije objavljene zadnjih nekoliko godina ukazuju na to da nije svejedno kako i gdje se ljudi hrane te koje namirnice svakodnevno unose u svoj organizam.

Da bi čovjek optimalno funkcionirao i bio dugotrajno zdrav, potrebno je osigurati kiselinsko-lužnatu ravnotežu u tijelu. Ljudski organizam je blago lužnat i kao takav teži ostati. Jedan od načina koji će osigurati da tijelo bude dovoljno alkalno tj. lužnato jest konzumacija takvih namirnica, a mediteranska prehrana obiluje njima. Iako u umjerenim količinama kisele namirnice jesu potrebne kako bi probava, a samim time i završni proces dobivanja energije bio učinkovit, dugotrajna izložensot kiselom stanju organizma ugrožava naše zdravlje i doprinosi oksidacijskom stresu organizma. Treba pritom imati na umu da ne čine kiselim naš organizam sve namirnice kiselog okusa tj. kisele ph vrijednosti prije nego što se probave, kao što je to npr. limun, jer upravo on je jedna od najalkalnijih namirnica u prirodi uopće. Osim hrane, dovoljna konzumacija pitke vode značajno doprinosi lužnatosti organizma.

Voće i povrće sadrži znatan broj vitamina i minerala koji su neophodni ne samo za detoksikaciju organizma i zdravu probavu, nego djeluju i kao antioksidansi. U svakodnevnom metabolizmu ljudskih stanica, prilikom proizvodnje energije iz glukoze u oksidativnoj fosforilaciji nastaju čestice (atomi ili molekule) s nesparenim elektronom tzv. slobodni radikali. Zdrav organizam brani se odgovarom svojeg imunološkog sustava, ali ako ga pojedina osoba današnjim ubrzanim i nezdravim načinom života svakodnevno opterećuje, jednom je više neće moći braniti od spomenutih čestica koje djeluju negativno na njen organizam. Upravo voće i povrće je bogato antioksidansima i kao takvo, štiti od slobodnih radikala na način da ih neutralizira u organizmu.

Voće opskrbljuje organizam ne samo vitaminima i mineralima, nego i šećerom koji svima pruža zadovoljstvo prilikom konzumacije, a razlog tome je upravo taj što je šećer osnovni energent cijelog organizma, a ponajviše mozga. Ipak, nisu svi šećeri u svakoj kombinaciji jednaki, oni koje nalazimo u voću, dolaze u savršenom omjeru i količini, zajedno s vlaknima koji čiste organizam od štetnih tvari te enzimima koji pospješuju probavu.

Da bi hrana išla kroz grlo 'podmazano', tu su i zdrave masnoće koje ako se umjereno konzumiraju, ne debljaju, nego upravo suprotno, doprinose cjelokupnom zdravlju organizma. Maslinovo ulje, riba i prije svega laneno ulje, obiluju omega-3 masnim kiselinama koje se koriste u prevenciji mnogih bolesti današnjeg vremena.

Svaka boja pojedine namirnice biljnog porijekla tzv. biljni pigment ima svoju funkciju. Najoptimalnije bi bilo konzumirati što više šarolikih boja, dovoljno vode i unijeti sve potrebne nutrijente kako bi organizam mogao normalno funkcionirati. Kako znati koliko je dovoljno? Ukoliko nije riječ o znanstvenim mjerenjima,  valja naglasiti da svaki je pojedinac zapravo jedinstven kao u svemu, tako i u prehrani.  Tijelo govori što mu je potrebno i nije svakoj osobi jednak deficit određenih makro i mikro nutrijenata te mikro elemenata.

Ne manjka onog što dubrovačko područje može ponuditi svim ljubiteljima i pobornicima zdrave prehrane . Ako se k tome još pridoda činjenica da je većina namirnica lokalnih proizvođača uzgojena uglvnom na prirodan način, bez veće upotrebe pesticida i ostalih kemikalija, zaključuje se da i to doprinosi samoj kvaliteti obroka koji se spravljaju na ovom području.

Ljudi često misle da ono što je zdravo uglavnom nije ukusno. Ulogu u tome često igra i sam način pripreme hrane. Iako se o ukusima i okusima ne raspravlja, valja naglasiti da svojom raznolikošću namirnica područje Mediterana ima barem nešto za svačiji ukus.

Odlaskom na godišnji odmor, turisti idu u posjet nekom mjestu uglavnom iz dva razloga. Prvi od njih je da se odmore i relaksiraju, dok je drugi znatiželja i želja za upoznavanjem druge kulture, tradicije i prirodnih ljepota. Kao i bezbroj ostalih stvari kojim se Dubrovnik može pohvaliti u turističkoj ponudi, gastronomija temeljena na mediteranskoj prehrani je također jedno od obilježja ovog grada. Osim satisfakcije okusa, ovakva prehrana također nudi i mogućnost odmora od teške procesuirane hrane koja opterećuje organizam i upoznavanje jedne drukčije tradicije i gastronomske kulture koja je na krajnjem zapadu u današnje doba prilično različita. Dolazimo do zaključka da se ovo savršeno uklapa u generalne ciljeve i prioritete koje ima svaki turist nakon što se odluči posjetiti određeno mjesto.

Ellie Leoni