AFERA PROFESORSKI STANOVI Sveučilište besplatno profesorima dalo građevinsko zemljište na Hladnici, a mi ćemo im financirati dom

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Nikša Klečak
Zbog čega Sveučilište nije prodalo zemljište i taj novac upotrijebilo za sufinanciranje izgradnje studentskog doma?

Veleučilište u Dubrovniku, a potom njegov pravni slijednik Sveučilište u Dubrovniku, dugi niz godina u svom vlasništvu ima zemljište u Hladnici. Starim urbanističkim planovima na tom je mjestu bila predviđena gradnja studentskog doma, međutim, izmjenama GUP-a, nova lokacija za studentski dom spustila se nešto južnije, a spomenuto zemljište Sveučilišta u planove je ušlo kao stambena zona.

Nakon izmjena prostornih planova i nemogućnošću gradnje studentskog doma u Hladnici,  Upravno vijeće tadašnjega Veleučilišta u Dubrovniku je 23. listopada 2002. godine donijelo Odluku o uvjetima za prijenos prava vlasništva zemljišta bez naknade pojedinim skupinama nastavnika. Drugim riječima rečeno, profesorima se besplatno ustupilo zemljište kako bi oni tamo gradili stanove. Sa Sveučilišta objašnjavaju kriterije koje su profesori morali zadovoljiti.

-Odlukom je utvrđeno, između ostaloga, da se ugovor može potpisati samo s nastavnicima koji su do ankete imali najmanje tri godine radnoga staža na tadašnjem Pomorskom fakultetu i Veleučilištu u Dubrovniku i koji prihvaćaju da će ostati u radnom odnosu na Veleučilištu u Dubrovniku 10 godina nakon što potpišu ugovor – kazali su nam sa Sveučilišta.

Naime, kako kažu sa Sveučilišta, prije potpisivanja ugovora s profesorima o besplatnoj dodjeli zemljišta provedena je anketa kako bi se dobili točni podaci o stvarnim stambenim potrebama profesora. Na 42 anketna listića, dostavljena nastavnicima u stalnom radnom odnosu, odgovor je dalo njih 39. Anketa je pokazala da je 20 nastavnika zainteresirano za ponuđeno rješenje svojih stambenih potreba na način da im se osigura zemljište za izgradnju, a oni bi se, međusobnim dogovorom, u skupinama po četiri ili šest članova, osobno angažirali na financiranju projekata, ishođenju dozvola i građenju. Također, kako nam je rekla glasnogovornica Sveučilišta Sandra Buratović, jedan od uvjeta za dodjelu zemljišta bio je da profesori (i njihovi supružnici) u trenutku potpisivanja ugovora nemaju nekretninu u svom vlasništvu, točnije na svoje ime.

Naposljetku, nakon odluke Upravnog vijeća Veleučilišta u Dubrovniku, tadašnji rektor Veleučilišta Mateo Milković s ovim je profesorima potpisao ugovor za besplatnu dodjelu zemljišta, te im je dana mogućnost gradnje: prof. dr. sc. Srećku Krili, doc. dr. sc. Jadranu Šundrici, izv. prof. dr. sc. Mariji Mirošević, doc. dr. sc. Matku Bupiću, doc. dr. sc. Nikši Koboeviću, mr. sc. Antunu Matiću (preminuo), Mariji Baća, prof. (preminula), doc. dr. sc. Mati Jurjeviću, dr. sc. Igoru Maziću, Anti Kataviću, dipl. oec. (otišao sporazumno), doc. dr. sc. Mariju Miličeviću, mr. sc. Ivanu Prci (otišao u mirovinu), mr. sc. Lii Dragojević, Milošu Brajoviću, dipl. ing., Jeleni Dubčić, prof., mr. sc. Ivanu Jelčiću i mr. sc. Nikši Mojašu.

Oni upravo u ovo vrijeme dok pišemo tekst polako privode kraju izgradnju zgrade gdje će imati stanove. Spomenimo da su oni, nakon besplatne dodjele zemljišta, sami financirali gradnju.

Što je sporno u ovoj priči i gdje je tu afera? Nedavno je gradonačelnik Andro Vlahušić obznanio da će Grad Dubrovnik sufinancirati izgradnju nasušno potrebnog studentskog doma na mjestu gdje je sada Stanica za južne kulture. Vlahušić je tom prilikom kazao kako je Grad Dubrovnik spreman odvojiti 30 milijuna kuna za sufinanciranje potreba Sveučilišta.

Postavlja se pitanje: Nije li Veleučilište (Sveučilište) u Dubrovniku moglo prodati svoje zemljište po tržišnim cijenama – koje su u Dubrovniku poprilično visoke – i te, zarađene novce utrošiti na gradnju studentskog doma. Uzmimo da to zemljište vrijedi milijun kuna (a sigurno vrijedi znatno više). Sveučilište je nakon prodaje zemljišta moglo tih milijun kuna utrošiti za gradnju studentskog doma, a Gradu Dubrovniku bi ostalo milijun kuna više koji su se mogli utrošiti, primjerice, za pomoć najsiromašnijim slojevima Dubrovnika, proširenje vrtića Škatulica, gradnju nogometnog igrališta, dječjih igrališta i slično.

Netko će sad reći da je bilo važno riješiti stambeno pitanje profesorima kako bi Dubrovčani dobili što bolju edukaciju, jer je njihov posao jako važan. Svaka čast Sveučilištu i njegovim profesorima na edukaciji, odnosno važnosti njihovog posla, ali nikako se ne smije govoriti da je jedan posao važniji od drugog. Zašto bi profesori (ili vaterpolisti Juga) besplatno mogli dobiti nekretnine, a ne primjerice doktori, pa čak i konobari i sobarice iz Slavonije? Da, dobro ste pročitali, upravo na konobarima i sobaricama počiva ekonomija Dubrovnika. Upravo na njihovom radu, Grad Dubrovnik utrži tih 30 milijuna kuna kojim će sufinancirati izgradnju doma, dok u isto vrijeme profesori besplatno dobiju zemljište. Zašto onda država ili Grad ne bi besplatno dali konobarima i sobaricama razna zemljišta koja imaju u posjedu, pa da i oni grade stanove?

Eto, tu je glavni problem ove priče, jer se čini da su jedni jednakiji od drugih. Najgore bi bilo dijeliti poslove po važnosti. Ponavljamo, svaka čast profesorima što educiraju djecu, jer je edukacija jako važna, ali da pekar ujutro ne ispeče kruh i peciva, ti bi profesori cijeli dan gladni predavali.

Moramo spomenuti još nešto. Kako kaže Sandra Buratović, u vrijeme potpisivanja ugovora, nitko od navedenih profesora nije imao riješeno stambeno pitanje (barem ne na papiru, iako su ga mogli sakriti iza nekih osoba, a isto tako dio će zasigurno naslijediti nekretnine od svojih roditelja).

U međuvremenu, neki su profesori itekako riješili stambeno pitanje. Naprimjer, ima tu i supružnika pomoraca, i riješenih stambenih pitanja. Sada kada ova zgrada napokon uđe u funkciju, ti će profesori moći iznajmljivati jednu nekretninu, a u drugoj živjeti.

Mogu se lijepo zahvaliti Mateu Milkoviću i ostaloj kompaniji koja im je besplatno dala zemljište. Oni su, više-manje, sve svoje egzistencijalne probleme riješili, a građani Dubrovnika će im preko poreza i prireza izgraditi studentski dom, kako bi još dugi niz godina mogli predavati studentima.

Nastavlja se...

Nikša Klečak

comments powered by Disqus

Popularni Članci