ARHITEKTONSKO REMEK DJELO KORAK OD STRADUNA Impresivna palača Boža Banca najljepši je ukras Ploča

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Goran Mratinović
Palačom na Pločama iskazivala se nadmoć samog vlasnika, kojega nisu zaokupljale već široko rasprostranjene težnje za pojednostavljenjem forme i racionalnim iskorištavanjem stambenih prostora. Nakon Prvog svjetskog rata povezao se s Ivanom Meštrovićem koji je radio na mauzoleju obitelji Ive Račića u Cavtatu u kojemu je pokopana i Bančeva prva supruga Marija Račić. Pet godina poslije, zahvaljujući Meštrovićevoj preporuci za gradnju Bančeva ljetnikovca u Cavtatu, otpočeo je dugotrajni angažman tada još nediplomiranog arhitekta Lavoslava Horvata za poznatu dubrovačku obitelj.

Palača Bože Banca na dubrovačkim Pločama, desetljećima u namjeni Umjetničke galerije Dubrovnik, jedno je od ostvarenja kojima se imamo razloga dičiti i premda je naizgled riječ o arhitekturi koja i nije nastala tako davno, činjenica da nas danas u kvalitativnom smislu od takvih perfekcionističkih i izdržljivih ostvarenja ne dijele svjetlosne godine i desetljeća, već stoljeća, mora nas rastuživati i tjerati da tražimo odgovore na pitanja zašto je tomu tako. No, barem danas ne tugujmo i posvetimo se jednoj lijepoj arhitektonskoj priči prošloga stoljeća, koja i prenamijenjena dostojanstveno živi i danas te premda smo o Bančevoj palači već pisali, posvetimo joj nekoliko redaka i povodom njezina skorog osamdesetog rođendana jer dojmljiva gospođa u godinama to neupitno zaslužuje.

O JEDNOM MOĆNOM INVESTITORU I NJEGOVIM MLADIM ARHITEKTIMA

Već tijekom prvih godina studija u Školi arhitekture profesora Drage Iblera na zagrebačkoj Kraljevskoj umjetničkoj akademiji mladi graditelj Lavoslav Horvat(Varaždinske Toplice, 27. rujna 1901. – Novi Marof, 4. listopada 1989.) otpočeo je suradnju s imućnim investitorom, Dubrovčaninom Božom Bancem, s kojim ga je upoznao sam Ivan Meštrović, dugogodišnji Bančev poznanik.

Potomak glasovite dubrovačke pomorske obitelji Natalina Banca, Božo Banac se rodio 13. ožujka 1883. godine u Dubrovniku, školovao se u Glasgowu i potom se nastanio u Londonu gdje je osnovao pomorsku tvrtku. Bio je zastupnik i suvlasnik Atlantske plovidbe Ivo Račić, od 1924. pokretač Jugoslavensko-amerikanske plovidbe te od 1928. utemeljitelj Jugoslavenskog Lloyda, a 1936. godine je kao prvi strani brodovlasnik postao stalni član glavnog odbora londonskog Lloyd’s Register of Shipping, javlja Telegram.

Nakon smrti prve supruge Marije, rođene Račić, početkom Drugog svjetskog rata Božo Banac je s drugom suprugom Milicom, udovom Ivanović, i njezino troje djece preselio u Ameriku gdje je u New Yorku 16. travnja 1945. godine i preminuo. Meštrović i Banac povezali su se nakon Prvog svjetskog rata upravo za vrijeme Meštrovićeva rada na mauzoleju obitelji Ive Račića u Cavtatu u kojemu je pokopana i Bančeva prva supruga Marija Račić. Pet godina poslije, zahvaljujući Meštrovićevoj preporuci za gradnju Bančeva ljetnikovca u Cavtatu, otpočeo je dugotrajni angažman tada još nediplomiranog arhitekta Lavoslava Horvata za poznatu dubrovačku obitelj.

Kozmopolit Božo Banac kao jedan od najimućnijih građana međuratnog Dubrovnika priželjkivao je veliko projektantsko ime u ostvarenju svojih građevinskih investicija, a činjenica da je za cavtatski ljetnikovac angažirao mladog graditelja Horvata može se objasniti jedino velikim povjerenjem u Meštrovićevu prosudbu i preporuku. Vrlo brzo se, međutim, pokazalo da je povjerenje ukazano Horvatu bilo u cijelosti opravdano te su se Horvatovi afiniteti, projektantska kvaliteta i zamjetno zanatsko umijeće pokazali bliskima Bančevu životnom stilu.

Reprezentativni obiteljski ljetnikovac Banac na Trumbićevu putu 25 u Cavtatu, danas u namjeni Općine Konavle, izgrađen je 1928. godine i arhitektonskim je izričajem u duhu starih dubrovačkih ljetnikovaca i preuzetog neostilskog oblikovnog inventara rezultirao atmosferom ladanjske privlačnosti. Bančevo je zadovoljstvo rezultiralo brojnim daljnjim narudžbama projektiranja i gradnji za bogatu obitelj pa je Horvat tijekom 1930-ih u suradnji s arhitektom Haroldom Bilinićem (Split, 7. kolovoza 1894. – Zagreb, 13. listopada 1984.), među ostalim, izradio i projekte vila Božine sestre Ade i brata Karla, postavši kućnim arhitektom utjecajne dubrovačke obitelji.

Najznačajnije arhitektonsko djelo ostvareno za obitelj Banac predstavlja palača Bože Banca na dubrovačkim Pločama, interijerski dovršena za prvih dana Drugog svjetskog rata. Projektiranje reprezentativne obiteljske stambene građevine otpočelo je 1932., građevinska dozvola cjelovitoj projektnoj dokumentaciji izdana je krajem veljače 1938., a uporabna dozvola početkom svibnja 1939. godine. Gradnji su uz mladog Lavoslava Horvata i Harolda Bilinića značajan doprinos dali i brojni majstori i obrtnici koji su svojim radovima sudjelovali u ostvarenju kompleksnog projekta opsežne arhitektonske zamisli, piše Telegram.

Cijeli tekst pročitajte OVDJE.

Popularni Članci