Danas sam putovao Croatia Airlinesom iz Grada do Zagreba. Prepun avion Dubrovčana, među njima brojne mame s djecom koju vode na Disneyjevu ledenu čaroliju.U avionu susrećem novog generalnog direktora Croatia Airlinesa gospodina Jasmina Bajića, koji je imao sastanak u gradskoj upravi oko buduće suradnje Grada Dubrovnika i nacionalne aviokompanije. Kaže mi da jako voli Dubrovnik i da će sa svoje strane podržati povoljnije uvjete letenja na liniji Dubrovnik-Zagreb i natrag. U samoj zračnoj luci susrećem i direktora Roka Tolića, koji mi govori kako ZL Dubrovnik nastavlja svoj uspješan razvoj i nakon završetka novoga terminala te da ostvaruje izvrsne prometne, ali i financijske rezultate.

Na portalima sam pročitao i da trenutna gradska vlast program subvencija zrakoplovnih karata smatra dobro osmišljenim modelom. Kao autor važećeg modela predložit ću i njegovo kvalitetno unapređenje bez dodatnih troškova za proračun Grada i to putem amandmana na Proračun za 2018. godinu, a koji će podnijeti nezavisni vijećnici akademik Nenad Vekarić i dr. Matija Čale Mratović.

Predlažem da Gradsko vijeće promijeni pravilnik o subvencioniranju avionskih karata na način da prve dvije povratne karte subvencionira u iznosu od po 500 kuna umjesto dosadašnjih 250 kuna. Ostale 4 povratne karte ostaju kao i do sada - 250 kuna po povratnoj karti.

Očekivani dodatni trošak, zbog veće cijene i nešto češćeg letenja, može biti oko 2.5 milijuna kuna koliko prosječno do sada iznose godišnje subvencije za 6 povratnih karata u proteklom višegodišnjem periodu.

Kako će zračna luka Dubrovnik i ovu godinu završiti s oko 70 milijuna dobiti, a uvažavajući činjenicu da je Grad Dubrovnik vlasnik 10 % zračne luke (a time i proporcionalne dobiti od 7 milijuna kuna) predlažem da se polovica gradske dobiti (oko 3.5 milijuna kuna) uplati u 2018. godini u Proračun Grada Dubrovnika, a da druga polovica ostane za razvoj zračne luke.

Drugi prijedlog, ujedno i amandman, bit će da se cestarina na hrvatskim autocestama za privatna putovanja umjesto dosadašnjih 50 % subvencionira u stopostotnom iznosu te da se godišnji iznos sa 500 tisuća kuna poveća na milijun kuna.

Zaključno, uz ove dvije nove mjere koje ne zadiru u džepove građana te uvedenu 50-postotnu subvenciju studentskih autobusnih karata, pojam prometna izoliranost definitivno postaje prošlost, građani dobivaju punu slobodu putovanja, a bez dodatnog troška proračunskih sredstava.