DEMOGRAFSKA KATASTROFA Sve je manje stanovnika u Gradu (FOTO)

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Aida Čakić/ Portal Oko
Trenutno u povijesnoj jezgri živi 1557 stanovnika u 568 privatnih kućanstava, a oko 30 posto stanovnika ima 65 i više godina, dok malo više od deset posto je mlađe od 15 godina, rezultati su podataka Demografske analize i Internog popisa stanovništva koje je provedeno u organizaciji Zavoda za obnovu Dubrovnika krajem 2016. godine u sklopu izrade Sociološke i demografske studije.

Riječ je o popisu stanovništva koje je pokazalo da je došlo do demografske katastrofe od 2011. godine kada je rađen zadnji popis stanovništva na razini Hrvatske koji je pokazao da je u povijesnoj jezgri Dubrovnika živjelo 2116 stanovnika - kazala je izrađivačica demografske analize Sanja Klempić Bogadi koja je detaljnije predstavila osnovne rezultate istraživanja i internog popisa. Tako je krajem 2016. godine ukupno popisano 1640 stanovnika, no prema njenim riječima to nisu svi stanovnici već su ljudi koji su se tu zatekli, a zanimljivo je kako u povijesnoj jezgri žive i 22 osobe koje nisu želje dati podatke te su isključene iz ukupnog broja. Klempić Bogadi je mišljenja kako je demografska situacija u povijesnoj jezgri vrlo nepovoljna te da je pet godina izgubljeno gotovo 600 stanovnika što se prema njenim riječima može nazvati demografskom katastrofom. 

INTENZIVNA DEPOPULACIJA

Klempić Bogadi je spomenula kako podaci govore da je u povijesnoj jezgri 1961. gdine živjelo 5872 stanovnika što je bio vrhunac, a sve nakon toga je bilježenje demogrfskog pada koje se nastavlja do 1990.-ih, a posebno nakon toga kada povijesna jezgra Dubrovnika gubi više od 20 posto stanovnka u deset godina. Sve to ukazuje na intenzivnu razinu depopulacije te zahtjeva hitne mjere da se zaustavi. Ako znamo da UNESCO šiti baštinu, a stanovnici su način života, postavlja se pitanje što ćemo zaštiti ako više nitko ne bude živjeo u gradu - zapitala se Sanja Klempić Bogadi istaknuvši da je zabrinjavajući trend starenje stanovništva pa tako da na jednu mladu osobu dolaze tri starije što je jako visoka razina starenje te povijesnu jezgru stavlja u negativnu situaciju. Taj podatak smatra izrađivačica demografske analize treba biti korisna smjernica da se način života prilagodi starijim ljudima jer čak 20 posto stanovnika je navelo kako ima zdravstvene tegobe i potreba im je pomoć u svakodnevnom životu. Zanimljiv podatak koji je iznijela je da trećina kućanstava u povijesnoj jezgri ima samo jednog člana, tj. ljudi sami žive.

RIJETKI POSJEDUJU OSOBNI AUTOMOBIL

O standardu života u povijesnoj jezgri govore podaci da ljudi žive od plaće i mirovine, a zanimljivo je kako niti pet posto stanovnika ne živi u potpunosti od turizma, dok je samo za 15 posto njih turizam dodatni izvor prihoda. Istraživanje je pokazalo kako je opremljenost kuća dobra, a zanimljivo je kako rijetko tko ima osobni automobil te da samo osam kućanstava ima osiguran parking. Na pitanje o općenitom standardu života stanovnika povijesne jezgre ljudi su kazali kako 60 posto njih jedva spaja kraj s krajem što su zapravo poražavajući rezultati te se postavlja pitanje, navela je Klempić Bogadi, kako je moguće obnoviti kuću ili općenito opstati ako su financijski uvjeti tako loši, a jedan podatak govori kako 13 kuća se uopće ne grije.
Način života stanovnika je ugrožen i jedino je moguće napraviti održiv grad u kojemu će svi biti zadovoljni tako što će se naći mjera. Bez lokalnog stanovništva i lokalne zajednice je nemoguće napraviti neku održivu situaciju. Demografsko stanje je nepovoljno, a starost stanovništva ukazuje u kojem smjeru sve ide. Zapravo ovaj rezultat popisa nije iznenađujući. On je pokazao nastavak trendova koji se već desetak godina nastavljaju u povijesnoj jezgri - kazala je Sanja Klempić Bogadi s Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu koja je predstavila sadašnju demografsku sliku povijesne jezgre. Jedan od izrađivača sociološke analize, profesor koji se bavi godinama urbanom sociologijom, Ognjen Čaldarović, kazao je kako je Dubrovnik došao o krizno stanje. Radi se o tome da se njegova vrijednost ne procjenjuje po kvaliteti života koja je u skladu standarda za domaće stanovništvo nego se gleda prema tome kako grad služi kao resurs koji može biti manje ili više iskorišten - kazao je Čaldarović te dodao kako se nada da će rezultati sociološke analize poslužiti kao element ugradnje u plan upravljanja kvalitetom života u cilju da se održi optimalni balans u povijesnoj jezgri. 

SKUP I TEŽAK ŽIVOT U POVIJESNOJ JEZGRI

Nakon internog popisa stanovnika slijede kvalitativne metode u obliku anketa i intervjua koje će uz navedene kvantitativne poslužiti kao uvid što treba ljudima koji žive u povijesnoj jezgri da se taj život sačuva te da mu kvalitetabude što bolja. U povijesnoj jezgri život je skup i teško ga je održati, a puno je razloga zašto je to tako, ali nadamo se da će naše istraživanje reći nešto više o svemu tome - smatra izrađivačica sociološke analize Jana Šarinić koja za cilj ima stvaranje okvira kako stanovnici doista vide svoju situaciju te je li moguće stvoriti sklad između turizma i baštine te života unutar toga. Anketa će se baviti subjektivnom procjenom kvalitete života i ona je jako važna jer može biti odlučujuća hoće li se netko odseliti iz povijesne jezgre i uz to važna je kao mjera što bi trebalo poduzeti da stanovnicima bude lakše - kazala je Jana Šarinić spomenuvši kako će intervjui pokazati kakav je suživot stanovnika i drugih aktera u povijesnoj jezgri.

Inače, ravnateljica Zavoda za obnovu Iva Carević Peković najavila je, ako program Zavoda bude usvojen, predavanje koncepta plana upravljanja koji je zapravo gotov na Gradsko vijeće kako bi on bio izglasan te kasnije formiranje tima istraživača koji bi oragnizirao prikupljene baze podataka.

Izvor: portaloko.hr

comments powered by Disqus

Popularni Članci