Ivana Lovrić Jović ususret radionici dubrovačkoga govora: Konačno ćemo saznati koliki je stvaran interes djece za dubrovačkim idiomom

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Goran Mratinović
Radionica dubrovačkog govora za učenike osnovnih škola realizirat će se u studenome. 

Riječ je o edukativnom projektu koji će se provoditi uz financijsku potporu zaklade Zaklade Caboga Stiftung, a bit će usmjeren na dubrovačke učenike petih i šestih razreda. Radionice će se održavati u nedavno obnovljenoj Palači u Pustijerni, smještenoj u Ulici Braće Andrijića 8, u istočnom dijelu stare gradske jezgre Dubrovnika. Riječ je o, kako je na četvrtoj sjednici Gradskog vijeća predstavila zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić, "koraku koji će predstavljati povratak dubrovačkom govoru u cilju senzibiliziranja i edukacije djece".

Tepšić je tada pojasnila da je projekt sinergija više kulturnih instanci - Dubrovačkih knjižnica, Upravnog odjela za kulturu i baštinu te odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo uz suradnju podružnice Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Dubrovniku.

Voditeljica dubrovačke podružnice Instituta Ivana Lovrić Jović osmislila je radionicu, a za Dubrovački dnevnik pojasnila koncept edukacije školaraca na kojemu će raditi savjetnički i usmjerivački. Znanstvenica je istaknula kako je Institut prepoznao važnost bavljenja dubrovačkim govorom tako da ga približe mlađim naraštajima kroz nastavne aktivnosti.

- Svrha podružnice Instituta je međudjelovanje znanstvenika i građanstva, to jest govornika, pa je samim time radionica zamišljena kao suradnja učenika i poučavatelja. Kao takva bavit će se onom razinom dubrovačkoga idioma koja je učenicima i govornicima općenito bliža, a to je leksička razina, dok će se u drugome dijelu radionice ukazati na činjenicu da se govorne značajke ostvaruju i na drugim razinama: fonološkoj, morfološkoj i sintaktičkoj - pojasnila je Lovrić Jović dodavši kako će radionicu izvoditi magistra edukacije hrvatskoga jezika Nikolina Kuraica koja već ima pedagoškoga i dijalektološkoga iskustva u vezi s dubrovačkim govorom.

Ivana Lovrić Jović nadalje pojašnjava kako će se radionica održati u dva navrata po 45 minuta, što znači da će svaka skupina učenika, a bit će ih 36, dobiti isti sadržaj od dva školska sata. Prvi dio radionice bit će u prvome, a drugi u drugome polugodištu.

Radionica je namijenjena učenicima petih i šestih razreda za koje voditeljica projekta navodi kako su "uzrasta koji ne vlada tim tipom jezične analize, ali poznaje osnovne jezične kategorije i metajezik".

- Učenicima će se ukazati na jezične značajke iz tih razina te će se pokušati dobiti trenutna povratna informacija tako što će morati na konkretnom obliku prepoznati o kakvoj se značajki radi, a ako učenici to ne uspiju odmah, zasigurno će se pri sljedećim susretima s dubrovačkim govorom bolje snalaziti u prepoznavanju lokalnog jezičnog elementa - kazala je Ivana Lovrić Jović dodavši kako će se "sadržaji provoditi na pomno odabranome tekstu koji učenicima treba biti istovremeno reprezentativan i dovoljno jednostavan, a mora dobro oslikavati organski idiom".

Kako bi dobili i autentičan izgovor, tekst će im pročitati dubrovački glumac, a prema mišljenju voditeljice podružnice Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Dubrovniku radionica bi bila smislenija kada bi bila obavezna za nastavnike hrvatskoga jezika. 

- O tome neka odlučuju školski ravnatelji, no ova radionica ima i jedan skriveni cilj – osluhnuti koliki je stvaran interes dubrovačke djece za dubrovačkim idiomom. Ako radionica bude obvezna, to se neće vidjeti iz njihove brojnosti, ali će se po reakcijama učenika vrlo jasno iščitati izostanak ili prisutnost strasti prema poznavanju i proučavanju dubrovačkoga govora - smatra Ivana Lovrić Jović te dodaje kako bi bilo lijepo imati izborni predmet Dubrovački govor, no to prema njenom mišljenju to nije jednostavno  institucijski provesti. Upravo zbog toga, naglašava znanstvenica Lovrić Jović, radionicu dubrovačkog govora najbolje je ponuditi kao izvannastavnu aktivnost.

- Na samome kraju radionice, djecu ćemo izravno i jednostavno upitati bi li voljeli polaziti takvu radionicu, naprimjer jednom tjedno po dva školska sata. Ako dovoljno djece podigne ruku počet ću tražiti način da podružnica i tako pridonese Gradu, a šlag na torti bi bio kada bi radionica za učenike bila besplatna – zaključila je za Dubrovački dnevnik voditeljica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Dubrovniku Ivana Lovrić Jović.

Aida Čakić

comments powered by Disqus

Popularni Članci