MEĐUNARODNI KONGRES O AKVAKULTURI U DUBROVNIKU 'U Americi je dopušten uzgoj GMO riba, što ako se takve jedinke rašire našim morima?'

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Goran Mratinović
Najveća europska konferencija o akvakulturi Aquaculture 2017., u organizaciji Europskog udruženja akvakulture, a u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku, održava se u hotelu Valamar Lacroma.

Europsko udruženje akvakulture iz godine u godinu bira specifične gradove za održavanje kongresa, a kako je naglasio predsjednik Organizacijskog odbora manifestacije, Ivan Katavić, izbor je pao na Dubrovnik iz nekoliko razloga. 'Svakako da Dubrovnik ima tradiciju organizacije ovakvih kongresa. Naime, još 2007. godine ovdje je održan Svjetski kongres tuna koji oduševio sve posjetitelje i sudionike. Drugi razlog, malo specifičniji, je jedna ne tako dobra vijest. Naime, na području cijelog Mediterana pojavila se bolest kamenica, koja je praktički uništila uzgajališta. Zanimljivo, na sreću, stonske kamenice su jedine koje nisu bile zahvaćene i koje su vrhunske kvalitete. Naravno, pojavile su se pacifičke kamenice, iz Japana, no one okusom i kvalitetom nisu ni blizu ovim našim Mediteranskim. Tako da je naše područje ostalo oaza kamenica i sudionici kongresa su organizirano otputovali iz Dubrovnika u Ston kako bi uživali u kamenicama, ali i istražili Malostonski zaljev kao tu prirodnu bazu kamenice', pojasnio je Katavić.

Istaknuo je kako je primarni cilj skupa definirati kakvu akvakulturu žele njeni stručnjaci. 'Veliki je problem s GMO organizmima koji preplavljuju svaku granu proizvodnje, znanosti pa tako i akvakulturu. Naime, još u studenom 2015. godine Američka agencija za hranu i lijekove izdala je dozvolu jednoj tvrtki za uzgoj i prodaju genetski modificiranih lososa na području Sjedninjenih država. Takav losos je križanac običnog lososa i jedne zmijolike ribe. Kombinacijom gena došlo je do toga da takva riba raste enormno brzo i bude i po nekoliko puta veći od 'normalnih' primjeraka. Nijedno istraživanje nije dokazalo da takva riba ne šteti ljudskom zdravlju i, isto tako, nijedno istraživanje nije pokazalo što će se dogoditi ukoliko modificirane jedinke pobjegnu iz uzgajališta. Mi ne znamo hoće li prenijeti svoje gene na druge ribe, do kakvih mutacija može dovesti i slično. Upravo zato želim istaknuti da je ovo kongres znanstvenika pred koje se postavlja pitanje o samoj etici u znanosti. Profit vlada svime, nažalost, tako i akvakulturom. No, pravi znanstvenik neće pristati raditi za jednu tvrtku poput ove u Americi bez potrebnih istraživanja utjecaja i posljedica. Ipak, mnogi su se prodali', kazao je Katavić.

Inače, na samom kongresu sudjeluju znastvenici, ali i industrijski sektor povezan s djelatnošću akvakulture te se sučeljavaju stajališta, ciljevi i prioriteti i jedne i druge strane. Organizacija na lokalnoj razini pripala je djelatnicima i studentima Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku. Pročelnica Marijana Pećarević izuzetno je ponosna na sudjelovanje cijelog tima u ovakvoj manifestaciji. 

'Sveučilište u Dubrovniku sudjelovalo je u organizaciji ovog kongresa. Usto, djelatnici Odjela za akvakulturu predstavili su rezultate svojih istraživanja. Ono što bih htjela naglasiti i na što sam posebno ponosna je angažman naših studenata koji su bili uključeni i u organizaciju i u razna događanja u sklopu ove četverodnevne manifestacije. Za mlade ljude ovo je vrlo vrijedno iskustvo te će oni imati priliku vidjeti kako funkcioniraju znanstveni skupovi, a mogu ostvariti i kontakte s vrhunskim stručnjacima s područja akvakulture. Obzirom da na samom kongresu imamo i stotinjak studenata iz drugih država, stvaraju se poveznice i jedno nezaboravno iskustvo', naglasila je Pećarević.

Sam kongres obuhvaća znanstvenu konferenciju s plenarnim i dvadesetak paralelnih tehničkih sastanaka te više od 300 predavanja.

Jedan od triju glavnih panela bavio se tunama. Jedan od glavnih panelista, Fernando de la Gandara, za Dubrovački dnevnik istaknuo je uspjehe na području uzgoja tih ribljiv vrsta. 'Moram naglasiti kako smo u ovom trenutku u mogućnosti uzgojiti tunu iz jajašaca u kontroliranim uvjetima. Španjolska je dugo radila na takvim projektima. Naime, radili smo na plutajućima kavezima u kojima se čuvaju oplođena jajašca iz kojih smo uspjeli uzgojiti zdrave jedinke', pojasnio je Gandara.

Vrlo bitna tema je svakako i utjecaj morskih organizama na zdravlje, odnosno važnost njihovog uvrštavanja u svakodnevnu prehranu. Panelist Michael Crawford istaknuo je kako je bolest modernog doba demencija te kako je vrlo važno uvrstiti ribu u svoju prehranu. 'S druge strane, u posljednje vrijeme suočeni smo s činjenicom da na Zemlji raste broj ljudi, ali ulov ribe nam je ostao isti još od 1980. godine. Morski organizmi, odnosno njihova konzumacija esencijalna je za razvoj moždanih stanica. Mentalne bolesti postale su glavni zdravstveni problem Zapada. U suštini, jedan od primarnih razloga je svojevrsni trend baziranja obroka na namirnicama proizvedenima na tlu. Moramo se vratiti uravnoteženoj prehrani koja sadržava ribu kokao bi pobijedili rast mentalnih bolesti', naglasio je Crawford za Dubrovački dnevnik.

Jedan od čelnih ljudi Europskog udruženja akvakulture, norveški znanstvenik Bjorn Myrseth kazao je kako je problematika akvakulture vrlo bitna za cijelu ljudsku populaciju, no kako, nažalost, prosječna osoba nije svjesna te važnosti kao ni problematike ove grane znanosti. 'Suočavamo se s ljudima koji misle da mi zagađujemo more, no svi koji se bave akvakulturom, ovise o čistom moru. Glavni cilj ovog kongresa je pružiti informacije o proizvodnji i uzgoju ribe, suočavanje s problemima, rizicima i budućnosti. Ovakva manifestacija organizira se svake godine, nakon Dubrovnika, planiramo kongres u Montpellieru. Moram istaknuti veliki trud dubrovačkog sveučilišta i njihovih studenata akvakulture. Raduje me vidjeti interes mladih ljudi za ovakve manifestacije, oni su zaista naša svijetla budućnost', zaključio je Myrseth.

Popularni Članci