PRIČA O SANITATU Prvi dio: Nasljeđe duge tradicije

Autor: Petar Ipšić Autori fotografija: commons wikipedia
U nekoliko nastavaka donosimo vam povijest gradske tvrtke Sanitat. 

U gotovo pedeset godina rada pojedine od niza djelatnosti Sanitata dolazile su u prvi plan i smjenjivale one druge, jednako važne. Tako današnji Sanitat poistovjećujemo sa službom pauka i s naplatom parkinga. Kroz 80-e i 90-e godine prošlog stoljeća osnovna djelatnost ocrtavala se kroz segment tržnica, a u ranijim razdobljima isključivo kroz službu dezinskecije, dezinfekcije i deratizacije (DDD). U jednom vidu svojih djelatnosti Sanitat se može smatrati nastavkom zdravstvene službe koju Dubrovnik poznaje još iz doba Dubrovačke Republike.

O sprečavanju pošasti i zaraza naročito se vodilo računa u trgovačkim gradovima, a po sigurnosnim zdravstvenim mjerama i karantenama, ali i pogledu održavanja određenih higijenskih uvjeta Dubrovnik je prednjačio i mogao se uspoređivati s najnaprednijim srednjevjekovnim gradovima na zapadnom Sredozemlju.

Pod čestim prijetnjama naleta epidemija kuge Dubrovačka Republika prva je u svijetu originalno koncipirala uredbu o karanteni. Bilo je to 1377. godine, a već 1390. ustanovila je stalnu protuepidemijsku službu.

U pogledu održavanja određenih higijenskih uvjeta Dubrovnik je prednjačio i mogao se uspoređivati s najnaprednijim srednjevjekovnim gradovima na zapadnom Sredozemlju.

Početkom 15. stoljeća zdravstveni službenici nazivaju se kacamorti (officiales cazzamoratuorum). Bavili su raskuživanjem robe s brodova i karavana. Kacamorti su zahtijevali od domaćih i stranih putnika da najmanje dva mjeseca prije dolaska u Dubrovnik proborave na mjestu koje nije zaraženo kugom. U prvoj četvrtini 16. stoljeća već su bili dobro organizirana služba, a službenici dobijaju naziv officiali della sanita.

Prvi nalet kuge koji je teško pogodio Dubrovnik dogodio se 1348., a pokosio je četvrtinu stanovništva Europe. Do 1784., kada je Dubrovačku Republiku zahvatila posljednja epidemija, zabilježeno je na desetke kraćih ili dužih kužnih razdoblja.

Pod čestim prijetnjama naleta epidemija kuge Dubrovačka Republika prva je u svijetu originalno koncipirala uredbu o karanteni. Bilo je to 1377. godine, a već 1390. ustanovila je stalnu protuepidemijsku službu.

Nakon uzastopnih epidemija, dubrovačko Veliko vijeće donosi uredbu o karanteni za brodove i putnike. Prema toj odredbi svi koji su stizali iz zaraženih krajeva morali su provesti 30 dana u izolaciji, u početku na otočićima Mrkanu i Bobari pokraj Cavtata.

Prilikom epidemije 1397. godine zdravstveni službenici (kacamorti) sprečavaju ulaz zaraženih na teritorij Republike, okužene šalju u karantenu i određuju novčane kazne za one koji ne poštuju zaštitne zdravstvene mjere. U to vrijeme i samostan na Mljetu je pretvoren u lazaret za primanje zaraženih. U 15. stoljeću provodile su se još strože protuepidemijske mjere. Na Dančama su podignute dvije kamene kuće za smještaj okuženih.

Gradnja lazareta na Pločama završena je 1627. Najprije su izgrađene tri lađe, a na kraju još dvije.

Sa svrhom zaštite Grada od kužnih epidemija gradili su se lazareti. Gradnja prvog lazareta, onog na Lokrumu počela je 1533. godine, ali on nikad nije dovršen niti je služio kao karantena. Pitanje lazareta definitivno je riješeno 1590. kada je započela gradnja lazareta na Pločama. Gradnja je završena 1627. Najprije su izgrađene tri lađe, a na kraju još dvije.

Padom Dubrovačke Republike nestaje dotadašnjeg komunalnog i zdravstvenog ustroja. Francuzi osnivaju zdravstveno povjerenstvo odnosno sanitarni ured 1808. godine koji će nastaviti djelovanje i za vrijeme austrijske vlasti sve do 1918. godine. U narodu se povjerenstvo popularno zvalo Sanitat.

Dugogodišnji direktor Sanitata Niko Kapetanić, danas savjetnik, i sam smatra da je moderni Sanitat nasljednik jedne takve tradicije. Tome u prilog govori i činjenica da je tvrtka dugi niz godina bila smještena u prostorima lazareta na Pločama, u izvornom prostoru bivše karantene. Kada je 1967. počelo raditi posebno poduzeće za poslove dezinskecije, dezinfekcije i deratizacije dobilo je upravo ime Sanitat nastavljajući barem u imenu staru tradiciju.

Od 1918. do 1947. godine spomenute DDD poslove, kao i prskanje i zaprašivanje protiv malarije obavlja odjel za bakteriologiju da bi od 1947. do 1967. godine iste poslove obavljala služba Higijenskog zavoda u Dubrovniku.

Sanitat je konačno osnovan odlukom Skupštine općine Dubrovnik - Odjela za privredu i plan 15. listopada 1966. godine i to za obavljanje poslova dezinskecije, dezinfekcije i deratizacije te čišćenje mora. 

U idućim nastavcima donijet ćemo pregled razvoja modernog Sanitata kakvog poznajemo danas. 

U tekstu su korišteni podaci objavljeni u knjigama: 'Pregled povijesti zdravstvene kulture Dubrovačke Republik, autor: Vladimir Bazala i 'Kacamorti i kuga', autorica: Zlata Blažina Tomić. 

Popularni Članci