Ovo događanje okupilo je brojne poznate osobe iz javnog života, predstavnike lokalne i područne samouprave, predstavnike sveučilišne zajednice, predstavnike vjerske zajednice, glazbenike i druge istaknute članove društva koji su uz sudjelovanje djece i mladih s područja Dubrovnika uputili prigodne poruke javnosti s ciljem sprječavanja svih oblika govora mržnje uz promicanje pozitivnih stilova života, nenasilja, međusobne tolerancije i kulture dijaloga.

„Drago mi je da Biskupija može sudjelovati u ovoj inicijtivi. Mi Kršćani propovjedamo Boga koji je ljubav stoga nam je poziv i poslanje reći 'ne' govoru mržnje. Dok to govorim, sanjam društvo u kojem ćemo jedni druge poštivati i štititi. Sanjam društvo u kojem neće biti mržnje nego društvo u kojem će vladati ljubav,“ kazao je uvodno biskup Mate Uzinić.

V.d. pročelnice  u Županiji Zrinka Raguž slikovito je pojasnila prisutnima zašto je govor mržnje u društvo posve neprihvatljiv.

„Ne dopustite da vaše oči prekriju vaše srce predrasuda. Zato za toleranciju, dijalog, poštivanje, međusobno uvažavanje, prihvaćanje drugih i drugačijih. Protiv nasilja i protiv mržnje. Ili modernim riječnikom 'hešteg' samo ljubav i 'hešteg' samo zajedništvo,“ kazala je Raguž.

Riječ je imala i zamjenica graodnačelnika Jelka Tepšić.

„Vjera nas uči da ljubimo drugoga. Prenosim vam poruku koja će, vjerujem, ući u vaša mala srca – ljubite druge, ljubite sami sebe i onda ćete imati dovoljno tolerancije i razumijevanja za svijet oko vas,“ izjavila je.

Veliku ulogu u borbi protiv govora mržnje imaju i mediji pa je stoga poznati dubrovački novinar Luko Brailo kazao nešto više o ulozi medija.

„Drago mi je što vidim puno malih i mladih. O ovoj temi bi se dalo danima govoriti, no svest ću je na ono najznačajnije. Ne govori drugima što ne želiš ti da govore tebi i tvojima. Ne čini drugima zlo i ne dovodi ih u neugodnu situaciju jer se to može dogoditi i tvojoj obitelji i prijateljima. Svi imaju pravo na svoje razmišljanje u okvirima tolerancije, a što se tiče nas iz medija nema propusta za nasilje, mržnju, netoleranciju i slične stvari koje nas okružuju,“ kazao je.

Predstanik Sportskih saveza DNŽ Branko Bazdan i bivši vaterpolist Ognjen Kržić kazali su nešto više o problemu govora mržnje koji je često prisutan na tribinama tijekom sportskih susreta.

„Govor mržnje je zloćudan govor i takvom govoru ne samo kako treba reći 'ne' i svemu što iz toga proizlazi, nego ga treba svim mogućim preventivnim i represivnim akcijama prognati iz naše sredine,“ kazao je Bazdan.

Kržić je upozorio kako govor mržnje s tribina ne pomaže igračima tijekom utakmice.

„U sportu sam 40 godina. Mogu reći kako sam ponosan na svoj klub jer sam razmišljao što sam sve prošao kroz sport. Ponosan sam jer sve ove govore mržnje nisam doživio. Zato zahvaljujem svim navijačima Juga. Naši hrvatski dresovi su među najprodavanijima, a sportaši su postigli velike uspjehe. Neka tako bude i s navijačima. Govor mržnje ne pomaže sportašima nego im odmaže. Dođe vam da se ispričate protivničkoj ekipi kad vaši navijači tako navijaju,“ kazao je.

Prisutnima se obratila i predsjednica Županijskog suda u Dubrovniku Josita Begović.

„Govor mržnje započinje tamo gdje završava sloboda govora. Pazimo da riječima šaljemo poruke, a ne metke. Osudimo i javno i glasno recimo 'ne' svakom govoru mržnje,“ poručila je.

Riječ su imali i rektor Sveučilišta u Dubrovniku Nikša Burum i ravnateljica Osnovne škole Ivana Gundulića Vedrana Elez.

„O problemu mržnje i zla može se gledati na različite načine. Možemo gledati sa sociološkog, teološkog, psihološkog aspekta. Kad to sve sažmemo, mislim kako postoji temeljna podjela ljudi koji se dijele na one koji su moralno i duhovno gore te one koji su moralno i duhovno dolje. Naša misija je da budemo primjer tolerancije. Svaka priča bez djela je slaba podloga za rješenje tog problema koji postoji odkad je ljudskog vijeka. Pozvao bih starije da pruže dobar primjer mladima,“ rekao je Burum.

„Danas ne postoji univerzalna definicija govora mržnje no to je za mene sve ono što potiče i stvara netrpeljivost. No, zaboravljamo kako se taj govor stvara u društvu, a kako smo svi mi dio tog društva. Medijski sadržaj je danas zatrpan govorima mržnje. Život u 21. stoljeću donosi posebne izazove za nas,“ upozorila je Elez.

Načelnik Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Tonći Radibratović iznio je svoje viđenje govora mržnje i poslao snažnu poruku.

„Govor mržnje ne može se opravdati pravom na slobodu govora. To je verbalno i neverbalno nasilje koje ima za cilj uvrijediti i omalovažiti jednu ili više osoba. Represija nije odgovor na takvo ponašanje nego sustavna prevencija i edukacija te promicanje kulture dijaloga. Govor mržnje truje društvo. Hrvatska je iznjedrila brojne poznate sportaše, odužimo im se sportskim i dostojanstvenim navijanjem te učinimo tribine mjestom pozitivne atmosfere,“ rekao je Radibratović.

Učenici Osnovne škole Ivana Gundulića također su uputili poruke po pitanju problema govora mržnje.

„Sport je važan dio našeg života. Posebno se veselimo utakmicama, no postignuća često znaju zasjeniti sukobi i grube riječi. Sukobiti se mogu igrači, a to se događa kad netko teško prihvaća svoj poraz. U školskim ligama se nekoliko puta to dogodilo. Sport bi nas trebao spajati, a mržnja nas razdvaja. Navijači bi trebali biti podrška svojim timovima, jer što postižemo sramoćenjem onoga što volimo?“, poručila je jedna od učenica.

Događaj je svojim nastupom uveličao pjevač Vedran Ljubenko, a kako je bilo na tribini, provjerite u fotogaleriji.