Obnova palače je prvi zajednički uspješno dovršen projekt Dubrovačke biskupije i Zaklade Caboga Stiftung u ulici Braće Andrijića, a tri stana unutar palače namijenjeni su za privremeno korištenje Općoj bolnici Dubrovnik, Sveučilištu u Dubrovniku i Klasičnoj gimnaziji za smještaj liječnika, profesora, doktora znanosti te njihovih obitelji koje žele živjeti u Gradu.

„Dubrovačka biskupija nije imala sredstva za obnovu ove palače pa se mogla nastaviti urušavati kao i mnoge druge u okviru našeg Grada. Alternativa je bila to da se i ova zgrada pretvori u hotel ili apartmane te da nastavi služiti turistima te da bude još jedan od znakova depopulacije Grada koji sve manje postaje grad u kojemu se živi, a sve više restoran i apartmansko naselje. Zahvaljujući susretu s gosparom Fellnerom, niti jedna od ovih dviju mogućnosti nije se dogodila, nego treća, a to je obnova palače na način da ona bar u maloj mjeri posluži revitalizaciji,“ kazao je Uzinić.

Nekoliko riječi kazao je Fellner ispred Zaklade Caboga Stiftung, a zahvaljujući njihovoj donacije je palača i obnovljena.

„Vodim jednu zakladu tvoritelj već 20 godina nije s nama. Bio je vrlo povezan s Dubrovnik i uvijek je imao želju nešto učiniti za Grad, ali nije imao priliku,“ kazao je Fellner te dodao kako se nada sličnim projektima u budućnosti, a želja je 'mladim familijama omogućiti život u Dubrovniku'. Kazao je i kako nije sramota roditi se nego umrijeti bogat.

Obuljen Koržinek je naglasila kako je važno naglasak staviti na ljude, kao što je to napravljeno u ovom projektu.

„Prije nekoliko godina, dakle prije no što sam stupila na ovu dužnost, s kolegama s Instituta radila sam na izradi Strategije razvoja kulture Grada Dubrovnika. U sklopu tog projekta obavili smo niz razgovora sa sugrađanima pitajući ih što vide kao najveći resurs ovoga Grada. Većina je govorila kako je to kulturna baština, no neki od danas ovdje okupljenih kazali su kako su to ljudi,“ izjavila je.

Franković se u svom govoru osvrnuo na problem stanovanja koji postoji u Dubrovniku.

„Obnova sličnih objekata je naša dužnost. Prvi čin obnove i vraćanja života u naš Grad je iznimno važan. Brojne su nekretnine u vlasništvu Grada zapuštene i neiskorištene. Mnogi od nas ne znaju ni gdje su, a kamoli kako izgledaju. Izgubili smo nit mjere, sve je više restorana i apartmana u našoj povijesnoj jezgri, a sve manje ljudi. To je nešto čemu moramo pogledati u oči i okrenuti novu stranicu koja će možda reći kako ćemo se morati odreći dijela profita, ali za dobrobit kvalitete života. Što bi naša povijesna jezgra bila bez stanovnika?“, upitao se Franković.

Dobroslavić je također pohvalio navedenu inicijativu.

„Teško se može zamisliti bolji način trošenja sredstava od onog kojem svjedočimo ovdje. Ne govorimo samo o visini tih sredstava nego o motivima i ljubavi s kojom su oni uloženi. Vratili smo sjaj jednoj gradskoj palači, osigurali još jednu zgradu u Dubrovniku od potresa, a namjerna je vrlo plemenita i dobra,“ rekao je župan.

Podsjetimo, palača u Pustijerni je izgrađena u sklopu stambenog bloka na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće, na mjestu ruševina koje su nastale u potresu 1667. godine. Palača je doživjela oštećenja tijekom stoljeća, kao i u Domovinskom ratu.

Projekt obnove trajao je 14 mjeseci, a u nju je uloženo 14 milijuna kuna.