DEŠA KELEZ I PATRIK PRIGL Zbog njihovog znanja i marljivog rada dubrovački turizam ima svijetlu budućnost

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Aida Čakić
Izvrsni turistički rezultati u Dubrovniku nisu nešto što se slučajno dogodilo. Spoj je to prirode, ljepote, bogate povijesti, ali i rezultat napornoga rada djelatnika u turizmu koji doprinose promociji grada.

Kada je riječ u području turizma, posao u Dubrovniku lako je naći. Veliki broj otvorenih restorana, barova, hotela, privatnih smještaja vape za radnom snagom jer brojni turisti stalno pristižu u grad. No, iako plaće nisu preniske postoji niz razloga zbog kojih sezonci na neki način izbjegavaju rad u gradu.
Za neke je taj posao izrazito naporan, dok za druge predstavlja uspješno ostvarenje kvalitetnog obrazovanja. Razgovarali smo s dubrovačkim srednjoškolcima, Dešom Kelez i Patrikom Priglom, koji već nekoliko sezona rade u ugostiteljstvu o njihovim stečenim iskustvima, turizmu u Dubrovniku, važnosti obrazovanja i planovima.

Deša i Patrik, oboje učenici Turističke i ugostiteljska škole Dubrovnik, već na početku razgovora ističu kako su oduvijek znali da žele raditi u turizmu zbog čega su i odabrali upravo ovo usmjereno srednjoškolsko obrazovanje. Patrik Prigl završio je za konobara, a cilj mu je bilo postati barmen te se zbog toga na trećoj godini i opredijelio se za taj smjer. Svoje radno iskustvo stjecao je kroz srednjoškolsku praksu u hotelu Hilton Imperial gdje i danas radi na vanjskom baru.

BOGATO ZNANJE I ISKUSTVO

- Kada sam upisao Turističku školu odmah sam znao što želim i danas sam to postigao. Radom u hotelu visoke kategorije koji je svjetski poznat stekao sam bogato iskustvo - naglasio je Patrik Prigl te istaknuo kako je odabir strukovne škole za njega bila prilika za stjecanje bogatog znanja te ističe kako je puno toga naučio, dok se kroz praksu upoznao s raznim prilikama i izazovima.

- Tijekom godina rada upoznajemo posao na licu mjesta i zapravo ga doktoriramo do krajnje granice. Na kraju, koliko god da je težak i naporan posao u ugostiteljstvu, jednostavno ga zavolimo - govori Prigl. Njegova kolegica, Deša Kelez, opredijelila se za hotelsko-turistički smjer iz kako navodi "praktičnih razloga".

- Jako volim strane jezike, a u školi ih učimo tri. U Dubrovniku je najisplativije upisati nešto vezano za turizam i zato je moj izbor bio takav. Jednostavno planiram živjeti i raditi u gradu te baviti se s nečim u turizmu - kazala je Kelez koja tri sezone radi u restoranu Lokanda kao konobarica te smatra kako uz taj posao, koji zapravo nema toliko veze s onim za što se školuje, stječe jako puno iskustva.

- Po cijeli dan pričam raznim stranim jezicima što me dodatno usavršava u mom obrazovanju i daje dodatno samopouzdanje. Postala sam slobodnija posebno u španjolskom jeziku koji stalno razvijam u komunikaciji s gostima i to mi mnogo pomaže - govori ona. Osim konobarenja u ljetnom periodu, Deša obavlja i praksu na recepciji hotela što je zapravo prilika da se susretne s onim za što se školuje. Mišljenja je kako je obrazovanje jako važno, no za posao u turizmu dodaje kako ipak nije presudno.

- Puno teorije učimo u školi što nam kasnije omogućava lakšu realizaciju u praksi, no nije nemoguće da netko, tko nije imao nikakve veze s turizmom, jednoga dana bavi se s tim jer dosta toga se može naučiti kroz rad - mišljenja je Kelez koja naglašava kako je upisala Turističku i ugostiteljsku školu zbog širokog obrazovanja koje pruža.

- Znanje koje smo stekli na neki način nas ne ograničava da kasnije radimo taj posao ako ne želimo. Isto tako, učenici nakon ove srednje škole mogu upisati što god žele - dodaje Deša Kelez.

ODRŽIVI TURIZAM

Dubrovnik kao turistički biser Mediterana teži izvrsnosti što znači da ponuda, dodatni sadržaji, organizacija i odnos prema gostima moraju biti na visokom nivou. Bujanjem turizma i ostvarenim rekordnim brojkama u dolascima i noćenjima, slijevaju se veliki prihodi u gradski proračun, a građani koji imaju doticaja s turizmom također dobro zarađuju. No, danas upravo zbog toga mnogi propituju je li sve to vrijedno, ako život nije kvalitetan.
Deša Kelez u razgovoru za Dubrovački dnevnik dotaknula se pojma održivog turizma. Mišljenja je kako bi grad trebao ići u tom smjeru te kako bi broj gostiju u povijesnoj jezgri trebao biti ograničen.

- Kada je previše ljudi u gradu nije dobro jer onda lokalna zajednica trpi posljednice. Zbog velikih gužvi naprimjer svi kasnimo na posao, ne možemo ni normalno ući u autobus... Loše je ako Dubrovnik za cilj ima samo što više gostiju jer zbog te masovnosti dolaze gosti koji su niže platežne moći. Nemam ništa protiv njih, ali smatram kako bi bilo dobro ograničiti broj turista pa bi onda zasigurno dolazili "kvalitetniji gosti" jer i njima to više odgovara - smatra Deša Kelez te dodaje kako je potrebno brinuti se za potrebe lokalnog stanovništva s naglaskom na očuvanje dubrovačke kulturne baštine.
- Moramo više paziti na veliko bogatstvo koje su čuvali i ostavili nam naši preci. Ne smijemo to izgubiti i uništiti - naglasila je Kelez. Njezin kolega, Patrik Prigl, djelomično je suglasan po pitanju gužvi.

- Slažem se da je grad u nekim trenucima prepun, ali to je Dubrovnik - svjetski poznat i zasigurno top pet destinacija koje svi žele posjetiti. Teško je definirati koliko ljudi bi trebalo biti u povijesnoj jezgri i kako to regulirati. Mi smo tu radi gostiju i nama su oni na prvom mjestu. Što više posjetitelja dolazi, nama je posao bolji, no ipak druga je stvar kada se spominje kvaliteta i platežna moć - govori Prigl te dodaje kako gosti koji ne žele previše trošiti jednostavno biraju lokale gdje je jeftinije.

Govoreći o zaradi u turizmu Prigla smatra kako se gosti u Dubrovniku ponekad previše gledaju kroz prizmu novca te objašnjava kako bi volio da je pristup drukčiji.

- Volio bih da ugostitelji i općenito djelatnici u turizmu ljude gledaju kao na posjetitelje grada i da razgovaraju s njima. Bilo bi lijepo da malo više slušamo o kulturi zemlje iz koje dolaze jer i to je dio našeg posla. Ako pažljivo slušamo upoznat ćemo se s običajima i navikama gostiju što je na obostranu korist - kazao je Patrik Prigl dodavši kako je goste potrebno tretirati kao normalne ljudi, a ne gledati kao novac. Deša Kelez na to dodaje kako je stekla dojam da je zbog "velike zarade u turizmu pohlepa kod ljudi dosta izražena."

OBRAZOVANJE VAN HRVATSKE I BUDUĆNOST U DUBROVNIKU

- Ponekad mi se čini da ljudi koji zarađuju tako velike novce ne znaju stati i uvijek žele još. Ako na "dobar dan" odmah ne mogu zaraditi, odustaju pa onda često odluče poći van granica Hrvatske, a ne ostati i boriti se - kazala je Kelez koja bi i sama jednoga dana voljela poći vani, steći znanja i iskustva, ali vratiti se i živjeti u Dubrovniku.

I Patriku je želja obrazovati se u inozemstvu i putovati jer kako dodaje to je u ovom poslu jako korisno.

- Pošao bih raditi negdje van Hrvatske, ali zasigurno bih se vratio u Dubrovnik jer ovdje vidim uspjeh - kazao je Patrik Prigl te dodao kako nikad ne treba prestati učiti i nadograđivati se, a naglašava kako ima želju postići visoki stupanj obrazovanja i kvalitete u području turizma.

O stanju na tržištu rada za vrijeme turističke sezone u Dubrovniku, Prigl je mišljenja kako nedostaje rane snage, a posebno one kvalitetne.

- Nedostaje puno obrazovanih i stručnih konobara jer ipak restorani i hoteli donose veliki profit za Dubrovnik i oni trebaju biti na nivou - kazao je on te istaknuo kako uvijek potiče mlade da upišu Turističku školu jer je mišljenja kako se obrazovanjem u tom području i kasnije radom može dobro živjeti.
- Meni je savršeno jer uživam dok radim, a uz to sam sretan jer sam dobio priliku raditi u hotelu visoke kategorije - govori Prigl.

O kvaliteti sadržaja i ponude u Dubrovniku za turiste mladi djelatnici u ugostiteljstvu slažu se kako je dobra, no prema njihovom mišljenju mogla bi biti puno bolja.

- U gradu se može pronaći za svakog po nešto, ali ponuda bi se trebala nadograđivati. Naprimjer u gradu nema previše vrhunskih barova - oboje konstatiraju. Govoreći o visokim cijenama usluga, Deša Kelez ističe kako je u povijesnoj jezgri to ponekad neopravdano i prenapuhano u odnosu na kvalitetu. Ona dodaje kako i van grada postoje mjesta koja za nisku cijenu nude jako dobru uslugu pića i hrane te bi prema njenom mišljenju turiste trebalo usmjeravati naprimjer prema Župi dubrovačkoj.

- Tako će povijesna jezgra biti manje opterećena, a gosti će vidjeti i probati nešto novo - dodala je Kelez te naglasila kako je ipak najvažnije ne varati goste.

- Nije poanta da se momentalno naplati visoka cijena lošije usluge već da gost bude zadovoljan i priču proširi dalje ljudima koji će dolaziti kod nas - smatra Deša Kelez, dok Patrik Prigl često turiste uputi u Uvalu Lapad jer smatra kako je potrebno popularizirati i druge dijelove grada te poboljšati ponudu van povijesne jezgre. Uzroke ponekad lošijoj kvaliteti ponude Prigl vidi u nedovoljnoj edukaciji, no on ističe kako je potrebno raditi na sebi te navodi primjer kako često posjećuje druge barove i tako istražuje konkurenciju.

Oboje ovih mladih djelatnika u turizmu u Dubrovniku vide svoju budućnost, a na grad gledaju kao na izvor potencijala za uspješan posao i sretan život.

- Dubrovnik ima bogatu povijest i baštinu što mu daje poseban štih i tako se razlikuje od obične destinacije na moru. Mnogi turisti dođu zbog toga što su se ovdje snimale popularne serije, ali kasnije se zaljube u grad - kazali su Patrik Prigl i Deša Kelez za Dubrovački dnevnik.

Aida Čakić

comments powered by Disqus

Popularni Članci