Dok je za donošenje 'lex Agrokor' trebalo tek nekoliko dana, do suvislog Ovršnog zakona (OZ) ne dolazimo godinama; prošao je 20 izmjena izlazeći iz njih još štetniji za građane. Za 'lex Agrokor' ad hoc je pokazana politička volja, a za OZ ona od vlasti do vlasti izostaje. Istina, njime se maše uoči izbora, odličan je materijal za populizam, dodvoravanje biračima, dobro zvuči u obećanjima, akterima političke arene puna su usta toga da on mora biti human, a nacija stenje pod udarcima sve 'zaigranije' spirale blokiranih računa, ovrha, deložacija, poziva factoring-firmi da utjeraju otkupljene dugove, piše Glas Slavonije.

Odvjetnici i bilježnici na konto svojih obračuna uglavnom nepotrebnih i izmišljenih troškova u postupku ovrhe zadovoljno trljaju ruke, ovršene nekretnine odlaze u bescjenje, a nekretninski balon puca. Sudac Kolakušić nakon ovako brzinskog donošenja 'lex Agrokor' i nečinjenja oko OZ-a kaže da je RH očiti primjer kako je lako donositi propise u isključivom interesu pojedinaca.

- Živimo u društvu u kojem se konstantno donose zakoni za unaprijed poznate pojedince na štetu većine. Razočaravajuće je da se za neodrživu socijalnu situaciju gotovo milijun građana RH ne želi odvojiti vrijeme za kvalitetnu izmjenu propisa kojima bi im se pomoglo i spriječila eksplozija broja novoblokiranih građana - kaže Kolakušić.

A eksplozija je prava riječ za stanje – u blokadi je 330.000 građana, a balon dugovanja raste izuzetno brzo. Predsjednica udruge Blokirani Miriam Kervatin kaže kako je dug 2011. iznosio šest, a danas, šest godina kasnije, gotovo 42 milijarde kuna. “Sada dug raste pola milijarde kuna mjesečno”, upozorava Kervatin.

Prema podatcima Fine, najčešći dug je od 10.000 do 100.000 kuna, a najviše dugujemo bankama i kreditnim zadrugama - oko 20 milijardi kuna.

A kako i ne bismo kada ovrhe najbanalnijih iznosa, zbog troškova postupka – javnobilježničkih, odvjetničkih..., završavaju besramno visokim iznosima. Hrvatska pamti i masovno slanje čak 15.000 ovrha komunalne tvrtke Eko-Flor kada je dug od tridesetak kuna za jednu neplaćenu ratu završavao ovrhom od gotovo 1000 kuna. Iskustvo ovrhe ima i Đakovčanin Slavko Raić koji se u svome gradu angažirao u provođenju peticije za ukidanje odnosno izmjene ovakvog OZ-a, a koju provode Slobodna Hrvatska, udruga Veronika Vere i Desno. Do sada ju je potpisalo više od 2000 građana. Razlog tomu je činjenica da je dosad ovršeno 2400 Đakovčana, njih 8,4 posto, s dugom od 266 milijuna kuna.

- Ljudi ne bježe od plaćanja duga, no ne žele plaćati enormne javnobilježničke i odvjetničke troškove kojima se netko na njihov račun bogati. Neka se ti troškovi ukinu, neka trošak postupka bude 5-6 posto od iznosa duga. Ovako ljudi zbog banalnog duga ostaju bez kuće - kaže Raić i dodaje kako će potpisi peticije biti uručeni predsjedniku Sabora uoči izglasavanja izmjena OZ-a.

Kervatin pak podsjeća kako su Blokirani prvi donijeli potpise za moratorij, prvi pisali Ustavnom sudu da su javnobilježnička i odvjetnička postupanja po ovrhama neustavna, da se država miješa u sudužnički odnos dvije strane stajući na stranu jačeg, da je slijedom toga 99 posto rješenja o ovrsi neustavno.

– Ustavni sud mirno je to ignorirao tri godine i svjesno se odlučio ne preuzeti zaštitu, na kraju krajeva, državnosti - kaže Kervatin.

Prema nekim računicama, tek je jedna petina duga blokiranih stvarni dug, da su ostalo troškovi postupka pa ne čudi što se OZ smatra legalnim okvirom za lihvarenje, pljačku građana.

- Upravo su ti troškovi ovršnog postupka učinili taj zakon nakaradnim i, nažalost, jedinom svrhom tog zakona.

Cijeli tekst pročitajte OVDJE.