Hrvatska će izgubiti četrdesetak milijuna kuna već odobrenih sredstava iz fondova Europske unije ukoliko do listopada Glavnoj upravi za poljoprivredni razvoj Europske komisije ne pruži uvjerljive dokaze da nije bilo zloupotrebe u raspolaganju novcem odobrenim za mjeru 10 – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene i mjeru 11, Ekološki razvoj. Taj hladan tuš iz Bruxellesa o kojem nema ni slova na mrežnim stranicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, na čijem je čelu Matilda Copić (o kojoj je Telegram pisao nedavno, kada se našla u sukobu interesa jer je njenom poljoprivrednom gospodarstvu agencija na čijem je čelu isplatila 56.915,25 kuna pa ih je ona naknadno vratila), stigao je u Zagreb krajem lipnja.

Naime, Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj (GU AGRI) obavila je reviziju i utvrdila kako ”provedba mjera Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene i Ekološki uzgoj nije bila u skladu s pravilima EU i da su potrebne korektivne mjere kako bi se u budućnosti osigurala sukladnost s tim zahtjevima”. Hrvatskoj je zbog ozbiljnih nepravilnosti, koje je tijekom nadzora u Hrvatskoj utvrdila Glavna uprava za poljoprivredni razvoj Europske komisije, uskraćeno 10 posto novca, odobrenog 8. lipnja 2015. godine. Telegram se obratio Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju s molbom da dostavi podatak o kolikom je točno iznosu riječ, no iako nam je odgovoreno da ćemo informaciju dobiti u najkraćem mogućem roku, nije nam stigla ni nakon devet dana.

Niz problema s certifikacijom eko-proizvodnje

Prema neslužbenim podacima kojima raspolaže Telegram, za mjeru 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene Hrvatskoj je u dvije godine odobreno ukupno 3.784.124,16 eura, a za mjeru 11, Ekološki razvoj 44.170.387,92 eura. U dokumentu koji je potpisala direktorica Glavne uprave za poljoprivredni razvoj Europske komisije Christina Borchmann, a u čijem je posjedu Telegram, među primjedbama koje se navode spominje se i kako je tijekom revizije na terenu ustanovljen niz problema s certifikacijom ekološke proizvodnje. GU AGRI tako navodi da je provjerom certifikata o ekološkom uzgoju koje je izdalo društvo Austria Bio Garantie uočeno kako je proizvodnja jabuka kod korisnika 505654 procijenjena kao ”konvencionalna” a aronija kao ”u prijelazu na ekološku”.

Hrvatsko kontrolno tijelo za ekološku proizvodnju, međutim, potvrdilo je da je korisnik uzgajao jabuke u ”prijelazu na ekološku”, a aroniju kao ”ekološku”. Drugi primjer lošeg nadzora Agencije za plaćanja u poljoprivredi uočen je kod korisnika 716579 gdje je provjeravan certifikat o ekološkom uzgoju koji je izdala Prva ekološka stanica. ”Pokazalo se da je jedan certifikat istekao 31. ožujka 2016. dok je valjanost drugog certifikata započela 31. listopada 2016., u praksi to je bio razmak od sedam mjeseci kada nije izdan ni jedan certifikat. [Hrvatsko] Kontrolno tijelo za ekološki uzgoj potvrdilo je da je korisnik bio uključen u subjekte u ekološkoj proizvodnji za cijelu 2016. godinu.

Aljkav odnos prema ekološkoj proizvodnji

Provjera dokumenata koje izdaju kontrolna tijela za ekološku proizvodnju važan je element za provjeru tijekom kontrola na terenu, koji omogućuje i potvrdu rezultata administrativnih kontrola. Ovaj problem izaziva sumnje u kvalitetu kontrola na terenu za mjeru 11”, stoji u nalazu inspekcije Glavne uprave za poljoprivredni razvoj Europske komisije. Zanimljiv je i dio u kojem GU AGRI traži dodatne informacije od hrvatske Agencije za plaćanja u poljoprivredi, gdje se doslovce kaže: ”Tijekom revizije hrvatska tijela objasnila su da je dopušteno na jednom gospodarstvu primjenjivati obje metode proizvodnje, i konvencionalnu i ekološku.

U tim slučajevima nije bilo jasno mogu li poljoprivrednici uzgajati istu sortu kulture pod ekološkom i konvencionalnom proizvodnjom.” Zbog toga se od hrvatske strane traži da pošalje ”odgovarajuće procedure koje se primjenjuju u tim slučajevima”, stoji u zaključku. To je samo dio primjedbi u opširnom prilogu u kojem je nabrojan i niz drugih uočenih nepravilnosti, što bi Hrvatsku, kako smo rekli, moglo koštati oko četrdeset milijuna kuna. – Nevjerojatna je aljkavost kojom se Hrvatska odnosi prema ekološkoj proizvodnji, pa ne čudi ovakav stav objavljen nakon provedenog nadzora – kaže Telegramov izvor dobro upućen u taj problem.

Kako je proizvođač iz Đakova ostao bez poticaja

– Spomenut ću samo slučaj koji se dogodio s isporukom uljane repice iz ekološkog uzgoja kupcu iz Austrije. Tamošnja kontrola ustanovila je da je među ekološki uzgojenom repicom bila i određena količina iz konvencionalne proizvodnje. Do problema je došlo u PP Valpovo u čijem je skladištu pomiješana ekološki i konvencionalno proizvedena uljana repica. Zbog toga je proizvođaču B. Z. iz okolice Đakova uskraćen poticaj, mada čovjek možda nije ništa skrivio. On je isporučio ekološku repicu, koja je nečijim nemarom pomiješana s konvencionalnom i tako izvezena u Austriju. Hrvatska sada ima dva mjeseca pa onda dodatna dva da odgovori na sve primjedbe koje je utvrdio GU AGRI, a posljednja prilika bit će već zakazani bilateralni sastanak u Bruxellesu 24. listopada ove godine.

Ukoliko u tome ne uspije, četrdeset milijuna kuna bit će nepovratno izgubljeno i uskraćeno nam u sljedećoj fazi financiranja mjera 10 i 11. Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić koji u gotovo svakom svom javnom istupu spominje ogromna sredstva koja, kad je u pitanju poljoprivreda, Hrvatska povlači iz Europske unije, morat će u svom resoru učiniti još mnogo toga da novac koji nam je odobren uistinu bude i isplaćen, a ne da nam se dogodi kao u slučaju spomenutog nadzora Glavne uprave za poljoprivredni razvoj Europske komisije, da dio sredstava – zbog aljkavog rada Agencije za plaćanja u poljoprivredi – bude doveden u pitanje.

Izvor: telegram.hr