Čak 70 posto Via Adriatice pruža pogled na Jadran i otoke, odatle joj i ime. Cilj je da stazu, za one najzagriženije planinare, bude moguće proći kao izazov, u jednom pothvatu, ali za kretanje po njoj neće trebati prelaziti tehnički zahtjevna područja, poput litica, strmih stijena, neće trebati svladavati zabijene klinove i sajle, a rizik od ozljede relativno je malen. “Posljednjih godinu dana trasiramo stazu, izrađujemo foto i video materijale, snimamo GPS trag kako bi se staza mogla kasnije označiti, kako bi njome mogli proći ljudi iz Hrvatske gorske službe spašavanja, potvrditi da je sigurna. U tih 1000 km nije naglasak na kilometraži, već na tome da čovjek putuje starim načinom, na noge, da hoda tim krajolicima i uživa u raznolikosti. Želja nam je, po uzoru na Via Dinaricu, stazu koja je u procesu dovršavanja, a koja ide od Slovenije do Albanije, da se i u Hrvatskoj trasira atraktivna i duga planinarska tura. Dio staze Via Dinarice dodiruje se s dijelom naše trase Via Adriatice, koja cijelom svojom dužinom ide isključivo kroz Hrvatsku”, objašnjava Srećko Vukov.

Via Adriatica najvećim dijelom neće ići novim, dosad nepostojećim putevima. Cilj im je postojeću mrežu označenih i neoznačenih planinarskih staza i putova, uključujući i nešto makadama, povezati u cjelinu, pronaći i iskrčiti dosad nepoznate poveznice među starim putovima. Povezat će tako najatraktivnije planine i predjele od Istre preko Gorskog kotara, Velebita, Dinare, Svilaje, Kozjaka, Poljičke planine, Omiške Dinare, Biokova, Pelješca do dubrovačkog Srđa, Snježnice i Prevlake.

Dosad je prijeđeno i u GPS arhivu pohranjeno 420 kilometara, od rta Kamenjaka do Alana na Velebitu te dio koji ide Dinarom, Svilajom i Kozjakom.

Kad završe sa svih 1000 km, sljedeća je faza označavanje staze na terenu (u onom dijelu u kojem otprije nema oznaka), za što treba obaviti konzultacije s Hrvatskim planinarskim savezom i HGSS-om. “Potom, dobijemo li podršku lokalnih zajednica i nacionalnih institucija, treba izraditi karte staze, napraviti aplikacije za mobilne telefone, izgraditi i renovirati potrebnu infrastrukturu duž staze”, nabraja Bruno Mezić.

Cijeli tekst pročitajte na Jutarnji.hr