Klimatolozi zabrinuti: ‘Neki gradovi na Jadranu su već sada ugroženi, djelovati moramo odmah’

Autor: dubrovackidnevnik.hr
Iako nisu vidoviti, klimatolozi već danas znaju što nas čeka u budućnosti, ako ne promijenimo svoje ponašanje.

Podizanje razine Jadranskog mora, iznenadne promjene temperature, dugotrajne suše i obilne oborine svakodnevnica su u regiji Zapadnog Balkana. Pogoršanje stanja očekuje se i u narednom desetljeću zbog čega će biti ugroženi primorski gradovi, regionalna poljoprivreda, a moguće su i zdravstvene posljedice po stanovnike. Stručnjaci upozoravaju da je jedini način da se spriječi takav scenarij trenutačno djelovanje.

“Mjerenja jasno ukazuju na kontinuirano topljenja leda, posebno u arktičkom krugu te porast nivoa svjetskih mora. Razina mora se osim doprinosa zbog topljenja leda povećava i uslijed termičke ekspanzije do koje dolazi porastom temperature. Područje Jadrana dijeli sličnosti s ostatkom Mediterana, gdje je porast razine mora nešto manjeg intenziteta nego ostala svjetska mora i oceani, zbog čega se bilježi porast razine od nekih tri milimetra godišnje. Iako to ne zvuči puno, do kraja stoljeća bi moglo doći do porasta od 30 do 60 centimetara, ovisno o pretpostavkama u proračunima oceanografa”, objašnjava klimatolog Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske (DHMZ) Ivan Guettler u razgovoru za Al Jazeeru.

Već smo danas ugroženi

Njegova kolegica iz DHMZ-a Lidija Srnec tvrdi da su neki gradovi na Jadranu ugroženi već danas.

“Prodiranje slane vode u nizinska područja delta rijeka, ekstremne količine oborine i plimni valovi na obali u vrlo kratkom vremenu mogu ugroziti neko područje, a velike količine vode u vrlo kratkom vremenskom razdoblju, čije ‘opterećenje’ sistem odvodnje ne može izdržati, ugrožavaju gradove na obali. Treba naglasiti da svaka takva situacija ne mora direktno biti uzrokovana klimatskim promjenama, ali kako rezultati velikog broja simulacija klimatskih modela sa sve većom sigurnošću ukazuju da će intenzitet i učestalost ovakvih pojava biti jači i češći, to će neka područja biti i sve ugroženija”, poručuje Srnec.

“Za očekivati je da će svaki grad na Jadranskom moru morati razmotriti koji dijelovi obale u njegovom širem okruženju su pod najvećim rizikom od poplavljivanja i erozije obale te uložiti sredstva u zaštitu i prilagodbu. S klimatskim promjenama se može ‘boriti’ i na način da se kontrolira uzrok tih promjena, a to su povećane emisije i koncentracije stakleničkih plinova koji su posljedica izgaranja fosilnih goriva. Gradovi kroz, primjerice, razvoj pametnih transportnih sistema i ulaganjem u građevinarstvo mogu bitno doprinijeti smanjenju emisija plinova kao što je ugljični dioksid”, kaže klimatolog Guettler.

Cijela jugoistočna Europa u problemu

No, na udaru klimatskih promjena nisu samo primorski gradovi.

“Cijela jugoistočna Europa suočava se sa brojnim posljedicama koje donose klimatske promjene: toplinskim valovima, dužim sušnim periodima, samim sušama koje nanose veliku štetu poljoprivredi i vodoprivredi”, ističe Goran Pejanović, pomoćnik direktora Nacionalnog centra za klimatske promjene Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije.

“Uzrok ovome je pomicanje suhe i tople suptropske klime prema sjeveru kontinenta tijekom vegetacijskog perioda. Također, uslijed ranijeg početka vegetacije, mraz u prvoj dekadi travnja, kao sve češća pojava, osjetnije oštećuje voće i povrće u fazi cvjetanja”, kaže Pejanović.

Iako nisu vidoviti, klimatolozi već danas znaju što nas čeka u budućnosti, ako ne promijenimo svoje ponašanje.

“Temperatura zraka jasno ukazuje na očekivani porast na cijeloj Zemlji, uz veće vrijednosti prema sredini 21. stoljeća, a još veće do kraja stoljeća kako na godišnjoj, tako i na sezonskoj ljestvici”, kaže Lidija Srnec za Al Jazeeru.

comments powered by Disqus

Popularni Članci