JEGULJA JE KRITIČNO UGROŽENA VRSTA Evo zašto ćemo popularni neretvanski specijalitet sve rjeđe susretati na stolovima

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Martin Chytry
Poznati brudet od jegulje poslastica je koja se sve rjeđe viđa na stolovima. Zbog prekomjernog izlova, izgradnje brana na rijekama te zagađivanja vodenih tokova zabilježen je pad broja jegulja od 95 posto u zadnjih 50 godina. Lako je odati se gastronomskim užicima kad se ne zna druga strana medalje.

Prema IUCN-ovom (International Union for Conservation of Nature) crvenom popisu europska jegulja je kritično ugrožena vrsta. Nerazumijevanje njezinog životnog ciklusa pridonosi daljnjem prekomjernom izlovljavanju.

Jegulja je fascinantna riba čija biologija budi strahopoštovanje pred tajnama prirode. U jadranskom slivu provodi između 6 do čak 18 godina. Kada dosegne spolnu zrelost, jegulja migrira u Sargaško more u velikim plovama koje se spuštaju niz rijeke u more. Dolaskom u more ona se prestaje hraniti te  sljedećih petnaestak mjeseci koristi masne rezerve kao izvor energije.

Dolaskom u Sargaško more mrijesti se na dubini od sto do dvjesto metara te nakon toga ugiba. Izvaljene ličinke jegulja, koje se nazivaju leptocefali, putuju nazad prema europskim obalama sljedeće dvije do tri godine. Ne zna se čime se hrane na tom putu jer im u probavnom sustavu nikad nije pronađena hrana.

U kopnene vode dolaze u stadiju staklaste jegulje, a te migracije predstavljaju glavno razdoblje kad ih se izlovljava. Ribari znaju da one putuju noću, a s obzirom na činjenicu da ih privlači svjetlost, koriste razne vrste osvjetljenja kako bi izlovili mlađ. Prvu godinu u kontinentalnim vodama provode u stadiju jeguljica koje su duge od 12 do 15 centimetara te imaju sva obilježja odrasle jegulje. Nakon stadija jeguljice, slijedi stadij žute jegulje koji može trajati i do 14 godina.

Jegulja na tržištu postiže cijenu od 100 do 200 kuna po kilogramu, ovisno o godišnjem dobu. Visoka cijena bila je poticaj uzgajivačima da izlovljavaju mlađ, uzgajaju je do konzumne veličine i prodaju. Obzirom da je mlađi jegulje sve manje, ta praksa je neodrživa. Jedina alternativa konzumacije jegulje u budućnosti je strogo ograničavanje izlova prirodnih populacija i ulaganje sredstava u istraživanja kako je uzgojiti u akvakulturi.

Znanstvenici još uvijek pokušavaju zaokružiti uzgojni ciklus jegulje. Problemi nastaju zbog nedovoljnog poznavanja faza prelaska jegulje iz jednog stadija u drugi te osobito zbog nedostatka informacija o prvim ličinačkim stadijima i uvjetima koji vladaju tijekom migracije.

Međutim, napredak u istraživanjima postoji, te preostaje pričekati dane kada će jegulja opet biti jedna od poslastica koje se mogu konzumirati bez ugrožavanja same vrste.

Autorica: Sanja Grđan, Odjel za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku

Popularni Članci