Sigurnosna situacija u Europi dramatično se pogoršala zbog niza prijetnji i izazova koji se pojavljuju unutar i izvan Unije, a o toj temi je ekipa Dubrovačkog dnevnika porazgovarala s europarlamentarcem Piculom.

'Otvorili smo daleko više pitanja, nego što smo u mogućnosti bili dati odgovora, no jedno je sigurno – pitanje europske sigurnosti i obrane postaje prioritetno pitanje. Ako razmišljamo o budućnosti Europske unije, više se ta tema ne može izbjegavati. Govoriti o EU sutra, a ostaviti pitanja sigurnosti i obrane ondje gdje su bila do jučer, znači osuditi EU na stagnaciju i vjerojatno na nešto gore. Nikad kao u posljednjih nekoliko godina nije došlo do sinkronizacije kriza i sukoba s ove i one strane granice EU. EU ima granicu dugu 15 tisuća kilometara i nikada kao do sada s vanjskih strana EU nije se događalo da se raspadaju čitavi EU poretci te da je zavladao jedan poseban oblik nemira koji su pokrenuli milijune ljudi u Europi. S druge strane, rasprave o tome kakvu EU želimo sutra otvorio je cijeli val polemiziranja pa i političkog oponiranja unutar nje same. Tako su se u pojedinim zemljama formirali razni ksenofobni, šovinistički pokreti, eurofobni pokreti koji su pokušavali dobiti podršku građana na izborima,' izjavio je Picula.

Kako reagirati na takve izazove je, kako kaže Picula, kompleksno pitanje, no ključ leži u savezništvu s građanima Europske unije.

'Treba potražiti saveznike u građanima EU. Oni moraju dati odgovor na pitanje žele li EU. Nakon dramatične 2015. zbog izbjegličkog vala, 2016. zbog Brexita, u prvoj polovici ove godine vidjeli smo kako je špica krize prošla jer su se birači u Nizozemskoj, Francuskoj, pa donekle i u Velikoj Britaniji ipak donekle opredijelili te daju podršku onim političarima koji govore o EU u kontekstu ostajanja zajedno, ali drugačija nego što je danas. Je li taj pravac kretanja podrazumijeva i dogovor o tako osjetljivom pitanju kao što je to zajednička obrana i sigurnost, ostaje za vidjeti,' kazao je Picula te dodao kako 'Hrvatska mora dati doprinos jednoj EU koja će štititi građane, što je ujedno i hrvatski nacionalni interes jer zemlja graniči s prostorom koji ni iz daleka nije konsolidiran', izjavio je Picula.

Na konferenciji za medije pokrenuto je i pitanje terorizma koji je jedan od temeljnih problema Europske unije, kad je riječ o sigurnosti.

'Terorizam je prepoznat kao sui generis problem. Europu nitko nije napao izvana, nikakve strane sile, nego se on često događao od strane onih koji su rođeni i rasli u EU, koji imaju dokumente neke od zemalja EU. Nekad u šali znam kazati kako u tom kontekstu to više nije vanjska agresija nego građanski rat. Kako se protiv toga boriti je kompleksno pitanje. Na konferenciji se otvorilo pitanje dugih cijevi i koliko efikasno one pomažu u borbi protiv terorizma. Vjerojatno rješenje leži u kombiniranom pristupu. To ne može biti samo sredstvima represije, ali se mora poboljšati suradnja obavještajnih agencija koje, bez obzira na dio ljudi koji su pokušali uvjeriti u drugačije, ne postoji, a da postoji vjerojatno bi se puno toga i spriječilo. Vjerujem kako je sada puno bolja situacija, ali borba protiv terorizma znači i jednu bogatiju socijalu politiku, politiku integracije kao i bogatiju kulturološku identifikaciju ljudi koji očito imaju problem s prihvaćanjem standarda sredine u kojoj žive,' izjavio je.

Regionalni mediji posljednjih su se dana raspisali o prijetnji koju je ISIS uputio na račun Hrvatske i Srbije, a tiče se, kako navode, osvete zbog zločina počinjenih nad muslimanskim stanovništvom tijekom raspada bivše Jugoslavije.

'Danas smo od eminentnih poznavatelja teme čuli kako je tzv. Islamska država majstor u korištenju društvenih medija. I sam sam imao priliku vidjeti na koji način oni profesionalno atakiraju na razum i osjećaje, posebno frustriranih i neupućenih. Na taj način uspješno regrutiraju ljude svih dobnih skupina, posebno mlade ljude. Prostor Europe u kojem se nalazi Hrvatska sigurno nije izvan interesa Islamske države. U toj borbi protiv terorizma Hrvatska ovog trenutka nije osobito bila pogođena, što ne znači kako se možemo opustiti i kako smatramo kako je to nečija tuđa borba. Hrvatska mora znati doprinositi borbi protiv te vrste terorizma, ali ta borba mora biti primjerena. Siguran sam kako naše službe svoj posao rade profesionalno,' izjavio je. 

Na pitanje je li Europa na određeni način doprinijela postojećoj situaciji zbog eventualnog zanemarivanja dijelova granica i zbog nedovoljnog sustavnog bavljenja svim situacijama koje su se dogodile u njenom susjedstvu, Picula je odgovorio kako se EU ne može prozvati glavnim krivcem, ali kako se vjerojatno moglo napraviti više po pitanju prevencije.

'EU se ne može prozvati glavnim krivcem za ono što se dogodilo u proteklih 10.ak godina, posebno na sjeveru Afrike, Bliskom Istoku ili u prostoru Ukrajine. Vjerojatno je mogla prevenirati razvoj takvih događaja, ali mi ovdje govorimo o bloku 28 zemalja koje teško dogovaraju suradnju po pitanju obrane, sigurnosti, razmjene obavještajnih podataka. Takva EU ne može djelovati kao neka koherentna federacija kao što je to primjerice SAD. EU je zajednica država, ali nije zajednička država, što je golema razlika,' zaključio je Picula.