Nakon uvoda koji je držao Željko Raguž, Ivana Šepak je mnogobrojnim okupljenima iznijela više nego porazne podatke.

"Ako mislite da se nasilje događa negdje drugo, daleko, varate se. Prema službenim podacima, 22 tisuće osoba je pogođeno obiteljskim nasiljem od čega je 71 posto žena. Još je gori pokazatelj da na svako prijavljeno nasilje dolazi 10 neprijavljenih nasilja, a ti slučajevi ostaju zakopani zbog straha od stigme, straha od počinitelja, srama... Moramo imati na umu da su žene koje su pogođene nasiljem žene uništenog samopouzdanja. Kako im pomoći, kako im vratiti samopouzdanje? “, kazala je Šepak.

Kao sudionik ove tribine govorila je Tihana Koren koja ima bogato iskustvo rada u jednoj od sigurnih kuća, rada sa žrtvama nasilja te angažmanom u Klinici za dječje bolesti u Klaićevoj. I ona je iznijela svoja iskustva vezana za ovu tematiku. 

„Ono što je važno spomenuti je kako podaci koji su jučer objavljeni, vezani za istraživanje koje je provedeno na sedam tisuća korisnika sigurnih kuća, pokazuju kako je nasilje u obitelji rodno uvjetovano, jer su preko 70 posto žrtava žene i važno je preuzeti odgovornost da proširimo glas o ovakvim stvarima koje se događaju, da ne okrećemo glavu“, naglasila je Koren.

 Ponavljanje djela nasilja, povratak zlostavljaču i život u sigurnoj kući  

"Teško mi je govoriti o brojkama, ali odnos između žrtve i zlostavljača je složen. Oko trećine žena se vrati zlostavljaču. Ali činjenica je da neki centri, neke institucije odlično rade, a neki ne. To je ono što je najžalosnije. Ako ste u boljem dijelu Hrvatske, bolje ste prošli. Postoji niz zakona i protokola koji reguliraju ovakve pojave, ali potreban je i osobni trud kako bi rezultat bio što bolji“, pojasnila je Koren i dodala kako su kuće prepune.

"Žene u sigurnoj kući provedu oko godinu dana i odmah po dolasku se počinje s integracijom i majke i djece ukoliko ih ima. Kreće se u novu školu, naravno uz maksimalnu zaštićenost djece. Majci se nalazi posao, prekvalificira se ukoliko je potrebno. Ono što je ženama i djeci najteže prihvatiti jest da nije lako promijeniti okolinu u 24 sata. Zlostavljač ostaje u domu dok žena ide u sigurnu kuću," pojasnila je Koren.

Profil zlostavljača

„Prema istraživanjima koja su provedena u Republici Hrvatskoj, zlostavljač je u prosjeku star oko 40 godina, posjeduje vlastitu imovinu i obično je više ili visoke stručne spreme,“ kazala je Koren, naglasivši kako je riječ o podacima iz istraživanja koje je provedeno na sedam tisuća žrtava nasilja, koje su to isto nasilje prijavile, i kako je jedan dio društva ostao neobrađen.

Ipak, koliko god se apsurdno činilo, u Hrvatskoj je situacija bolja nego u ostatku EU. "Još je tamo gore, prema procjenama u Europskoj uniji svaka treća žena trpi nasilje", kazala je Šepak.

Dimenzije problema

"Brojke su alarmantne. Čak 16 tisuća žena je pogođeno obiteljskim nasiljem. Kada se tome doda u prosjeku po dvoje djece dolazi se do brojke koja bi trebala svakog potaknuti na razmišljanje", kazala je. 

Uspoređeno s Gradom Dubrovnikom, na razini Hrvatske je svake godine pola populacije Dubrovnika izloženo zlostavljanju, a ukoliko se tome doda broj neprijavljenih slučajeva, opseg nasilništva bi trebao biti više nego dovoljan motiv svakom pojedincu koji može spriječiti, alarmirati ili djelovati u bilo kojem smjeru kako bi se smanjio broj onih, koji bezraložno trpe.