DRUŽENJE S GRAĐANIMA Šimac Bonačić sa suradnicima predstavila rješenje protiv poplava kod jačih pljuskova (FOTO/VIDEO)

Autor: Ivona Butjer Mratinović Autori fotografija: Goran Mratinović
SDP-ova kandidatkinja za gradonačelnicu Dubrovnika, Tatjana Šimac Bonačić, zajedno sa svojim suradnicima, održala je prvi od skupova pod nazivom 'S Tatjanom iz prve ruke', u starom gradskom portu. Tatjana Šimac Bonačić tom je prilikom govorila o prioritetima grada na temu oborinske odvodnje i održivog turizma za Dubrovnik.

'Cilj predstavljanja naše kampanje je doći među građane i pokazati kako smo među njima, a ne u zatvorenom prostoru. Planiramo održati šest skupova na različitim lokacijama po tematikama. Večeras smo predstavili dva naša projekta. Jedan je infrastrukturni projekt, a to je oborinska odvodnja, a počeli smo raditi i na projektu održivog turizma jer za Dubrovnik je to veliki izazov,' kazala je Šimac Bonačić.

LATERALNI KANAL KAO PRIORITET

Tom je prilikom obećala kako 'neće dati mira Hrvatskim vodama, ni Hrvatskim cestama dok ne ostvare izgradnju lateralnog kanala na magistrali' te kako je 'upravo zbog velikih poplava koje nastaju uslijed snažnijih pljuskova taj veliki infrastrukturni projekt stavila u svoj predizborni program'.

Nekoliko riječi o problemu oborinske odvodnje kazao je Branko Negodić i o plavljenju ulica zbog salijevanja kiše s padina Srđa. Naglasio je važnost izgradnje lateralnog kanala koji bi značajnu količinu kiše odveo u more.

'Zašto nam i sada dolazi do plavljenja ulica i iskakanja šahtova. Imamo dijelom izgrađenu oborinsku odvodnju, no ona je nedovoljna i nema kapaciteta. Onaj dio koji je izgrađen nije u pravoj funkciji kako bi to trebalo biti. Potrebno je nadograditi sustav oborinske odvodnje, a potom staviti u funkciju. Kad bi se to stavilo u funkciju, Grad bi lakše živio kad je u pitanju kiša. Imamo lijepih primjera gdje se sustav oborinske odvodnje dobro napravio, recimo od Pošte do Uvale Lapad, ali imamo i negativne primjere kao što je Ulica Andrije Hebranga kojom za vrijeme pljuskova teku rijeke i slapovi. Dakle, lateralni kanal od područja poviše Ilijine glavice do Mosta Dubrovnik. Kao stanovnik Mokošice, zalažem se da se i tamo napravi lateralni kanal i da se odvede značajna količina kiše u more. Hrvatske vode tu moraju odigrati bitnu ulogu,' izjavio je Negodić.

Tom se prilikom osvrnuo i na povijesnu jezgru te probleme koje ona ima s odvodnjom.

'Grad je nešto posebno. Povijesna jezgra ima toliko male kapacitete odvodnje da plavi tijekom svake veće kiše. Osim toga, fekalna odvodnja, oborinska odvodnja i odvodnja otpadnih voda je zajednička. Izgradnjom lateralnog kanala smanjili bismo dotok vode, riješili značajni problem kanalizacije te olakšali Gradu. Postoji aorta Grada, a to je kanal po sredini Straduna. On je gotovo pun do vrha i tu moramo nešto napraviti. Grad će u suradnji sa Zavodom za obnovu Dubrovnika morati napraviti sve da se taj kanal stavi u pravu funkciju. Ja sam pušač i imam problem s arterijama i umjesto da prestanem pušiti, ja pušim i dalje te sebi pravim štetu. Ti kanali su baš kao i naš krvožilni sustav i zato apeliram na sve ugostitelje da obavezno ugrade mastolov,' izjavio je.


Niko Šalja kazao je nešto više o projektima koji su se već napravili pa je tom prilikom spomenuo uređenje Ilijine glavice i kružni tok na Kantafigu, no naglasio je kako je taj 'krvožilni sustav potrebno spojiti i staviti ga u funkciju'.

'Znamo kako je Ilijina glavica prekrasno uređena i kako su provedene cijevi, ali na stranu prema Vukovarskoj i zagrebačkoj ulici nije spojeno. On je sada blokiran i nema funkciju odvodnje koju bi trebao imati. Dio kolektora u Vukovarskoj, ali dalje kroz Vukovarsku i Ulicu Vladimira Nazora nije napravljen. Jedan od prioriteta, uz lateralni kanal, jest taj da se sustav Ilijine glavice na dva kraka spoji s morem i da se velika količina vode odvede do mora. Još jedan projekt koji će biti prioritet jest Ulica Marka Marojice, ali i Ulica Iva Vojnovića koje nisu spojene na sustav odvodnje i to je nešto na čemu će se detaljno raditi,' kazao je Šalja.

Kandidat za zamjenika Jadran Barač zaposlen u Vodovodu kazao je nešto više u ime struke o problemu poplava u Gradu tijekom jačih pljuskova.

'Za veliki dio navedenih projekata se povlače sredstva iz EU fondova i tako ćemo i mi pokušati napraviti. Dubrovački sustav se treba izgrađivati dugoročno, planski, u cjelini. Postoje izrađene studije u Vodovodu, ali se dosad nisu pratile niti se radilo po njima. Sve je to nedovršeno, nepovezano. Prva crta obrane će biti lateralni kanal na magistrali i tu treba koordinirati s Hrvatskim cestama i Hrvatskim vodama jer je to njihova nadležnost. Nakon toga treba prijeći na manje zahvate po Gradu, a to su kratke dionice koje su prespojene na fekalnu kanalizaciju i tu nastaju ogromni problemi. Takvi zahvati nisu zahtjevni i izvedivi su, i tehnički, i rokovno,' izjavio je.


ODRŽIVI TURIZAM POTREBAN JE DUBROVNIKU

Osim o problemu oborinske odvodnje, bilo je govora i projektu održivog turizma za Dubrovnik.

'Turizam ima utjecaja na sve i zato je vrlo važno vidjeti na koji način dalje graditi turizam i jačati ga, a istodobno zaštititi njegovu ljepotu. Podržavam turizam, podržavam sve poduzetnike koji rade u toj gospodarskoj grani, podržavam naše hotelijere, ugostitelje i iznajmljivače, od toga svi živimo, no trebamo vidjeti idemo li u pravom smjeru,' kazala je Šimac Bonačić.


Stručnjak za područje održivog turizma Ranko Milić kazao je nešto više o tome zašto smatra kako je održivi turizam potreban Gradu.

'Tatjana Šimac Bonačić ponudila je jednu drugačiju viziju Dubrovnika koji je prema njoj grad za čovjeka i sam slogan Grad za nas je najbolja definicija toga što je to održivi razvoj nekog grada. Najkraća definicija održivog razvoja jest stvarati lokalnu zajednicu za ljude koji će tu moći ostvariti sebe kao osobu. Prije nekoliko godina sam se vozio u taksiju u Veneciji i upitao sam taksistu što se događa s Venecijom, na što je on doslovno zaplakao i rekao kako je taj grad mrtav. Shvatio sam koliko je to teška priča i Dubrovnik to ne smije doživjeti. On je biser svjetskog turizma i privukla me ta vizija da Dubrovnik postane biser održivog turizma, jednog drugačijeg turizma.

Odgovorio je i na pitanje znači li takav turizam manje prihode i manji broj gostiju, što se često zna spekulirati kad se spomene pojam održivog turizma.

'Više turista ne znači veće zadovoljstvo ni posjetitelja, ni domaćina. Potrebno je odlučiti što je to nekakav optimum, no nepotrebno je goniti cifre i brojke. Naime, UNDP je napravio globalnu analizu koja je pokazala kako održivi turizam ostavlja lokalnoj zajednici 13 puta više novca nego masovni turizam. Koliko kruzerski gosti ostavljaju novca destinaciji? 95 posto novca u masovnom turizmu ide organizatoru putovanja, a nama ostaju mrvice. Održivi turizam za Dubrovnik bi značio da ljudi prošetaju izvan zidina i da pričaju s ljudima, da nauče domaći pjesmu, zaplešu ples i dožive lokalnu kulturu. To su ljudi spremni platiti! Svjetska statistika pokazuje kako održivi turizam raste 69 posto godišnje, više nego ijedan drugi oblik turizma. To je svjetski trend, ' kazao je Milić te dodao kako 'održivi turizam ne znači nužno i siromašni turizam nego znači prepoznati svoje prednosti'.

Popularni Članci