'S TATJANOM IZ PRVE RUKE' Šimac Bonačić predstavila projekt za razvoj kulture i listu za Gradsko vijeće (FOTOGALERIJA)

Autor: Ivona Butjer Mratinović Autori fotografija: Goran Mratinović
Treći skup s građanima 'S Tatjanom iz prve ruke' održan je danas u Lazaretima, a tom su prilikom riječ imali SDP-ova kandidatkinja za gradonačelnicu Tatjana Šimac Bonačić, njeni kandidati za zamjenike Jadran Barač i Roni Mladinić, kao i kulturolog Ivica Kipre. Tema druženja bili su prijedlozi kulturnih sadržaja u Lazaretima, a predstavljeni su i kandidati SDP-ove liste za Gradsko vijeće. No, na samom početku, kandidati su se osvrnuli na Dan Europe koji se obilježava danas.

'To je dan koji nas obvezuje na zajedništvo, toleranciju i sve vrijednosti koje su počele s idejom gospodina Roberta Šumana koji je donio Deklaraciju o Europi, s glavnom porukom da rata više ne bude. To je i dan pobjede nad fašizmom i te vrijednosti moramo nositi i prenositi na buduće generacije. To su vrijednosti tolerancije i uvažavanja. Dubrovnik je grad slobode i tolerancije te smo ponosni što smo na ovako malom prostoru sve generacije učili da podržavaju takve vrijednosti. Kao nova gradska uprava mi ćemo nastaviti to zalaganje. To nam je zadaća,' kazala je Šimac Bonačić, a nakon nje su svoje viđenje antifašizma dali i njeni kandidati za zamjenike.

'Bti modernim antifašistom znači zalagati se za prava onih koji su na bilo koji način diskriminirani. Biti antifašist znači nastupati s činjenicama, razotkrivati tuđe laži jer fašizam se trudi prikazati stvari onakvima kakve one nisu. Fašizam uvijek isključuje racionalnost,' kazao je Barač.

'Za mene antifašizam znači slobodu i zajedništvo za ostvarenje te slobode. Antifašizam za mene ne znači pojam koji stvara podjele u društvu. Sve hrvatske žrtve su naše zajedničke žrtve, a svi naši uspjesi su naši zajednički uspjesi,' prokomentirao je Mladinić.

Nakon što je podsjetila na teme o kojima se pričalo na prethodna dva skupa, a to su održivi razvoj turizma i problemi povijesne jezgre, Šimac Bonačić je kazala kako vidi razvoj kulturnih sadržaja u Dubrovniku i dala svoje prijedloge kako bi se taj segment dodatno unaprijedio.

'Nalazimo se u Lazaretima. Ovaj objekt je velika vrijednost i u njemu radi pet udruga civilnog društva tako da stvaraju novi proizvod. Lazareti su u povijesti bili karantena koja je sprječavala širenje zaraze. Sigurna sam kako će Lazareti postati mjesto gdje će se stvarati suvremena umjetnost i gdje će se razvijati inovacije. Podupirem stvaranje programa prema kojem će ovdje biti internacionalnih sadržaja koji će još više povezati Dubrovnik sa svijetom i obratno. Dubrovnik ima oko 3 milijuna turista, ali nemamo svoj suvenir. Ako ga preprodajemo, što mi radimo, tada se suvenir naruči, kupi se, poveća mu se cijena, proda se i profit ide jedino u džep onoga tko ga prodaje. No, ako imamo suvenir koji se radi, onda profit cirkulira. Ponovno se ulaže u znanje, u materijal, tako da imamo društvenu dobit. Primjer je povezivanje starih zanata ili mladih dizajnera, arhitekata. Povezivanjem možemo stvarati novi proizvod,' kazala je Šimac Bonačić.

Nekoliko riječi kazao je Kipre koji se osvrnuo na ideje koje su se rodile za vrijeme priprema Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture koje se, kako kaže, mogu iskoristiti. Inače, na projektu je radio i on sam.

'Projekt EPK 2020. u koju je Dubrovnik bio ušao donio je cijeli niz pozitivnih pomaka tako da se jedan dio mladih ljudi uputio u prokreaciju novih vidova umjetnosti i različitih vrsta održivog razvoja koji podrazumijeva proizvodnju suvenira, promišljanje o baštini na druge načine. Pokrenuo se novi kotač u Dubrovniku. Veliki dio tih projekata bi trebao biti iskorišten jer se na njima dugo radilo i znatna sredstva su na njih utrošena da bi se to ostavilo po strani. Sudjelovao sam u jednom projektu Centra za nematerijalnu kulturnu baštinu dobara. Htio sam pozicionirati Dubrovnik u srce Mediterana s obzirom na to kako ne postoji ništa slično na Mediteranu. Taj Centar je zamišljen kao uporišna točka za nematerijalnu baštinu. Dubrovnik ima prednost što ima bogatu povijest i kulturno-povijesne spomenike. Pri tom mislim na materijalne spomenike, a nematerijalna kulturna baština potpuno je zapostavljena,' kazao je.

Kipre je naglasio kako bi Centar pružao potporu KUD-ovima, udrugama, turističkim djelatnicima i obrtnicima u cilju pomoći da što bolje isprofiliraju segmente nematerijalne baštine. Kako kaže, tu postoji veliki kulturni kapital kojeg Dubrovnik još nije iskoristio.

'Zadnjih 10-ak godina poseban se naglasak stavlja na nematerijalnu kulturnu baštinu koja je usko vezana uz održivi turizam, održivi razvoj i društvo, a društvo je ono što stvara nematerijalnu kulturnu baštinu. Baš zato je ona temeljna odrednica identiteta. Stanovništvo kojeg je sve manje u Gradu onemogućuje da se ta baština producira. Drugi naziv za tu baštinu je živa baština jer ona treba ljude. Zato ćemo taj projekt pretvoriti u jedan novi pokretač u kojem će se valorizirati nematerijalna baština, ali i pratiti. I ona se oštećuje, i ona se troši, baš kao i materijalna. Ima ista svojstva, no mi smo ih zanemarili. To je slučaj Grada koji više ne živi,' kazao je.

Naposljetku je i predstavljena lista za Gradsko vijeće:

1. TATJANA ŠIMAC-BONAČIĆ, nositeljica liste
2. MLADEN GOJUN
3. DAVOR MRŠA
4. DRAGANA ĐURIĆ
5. BOŽIDAR MEMED
6. JELE VUKOTIĆ
7. TOMISLAV BRNAS
8. KARLO DEKOVIĆ
9. JOSIP MIKULIĆ
10. MARIJA MILIĆ
11. ANDRO BURĐELEZ
12. AMIR BRKIĆ
13. KORA JOVANOVIĆ
14. JASMINKA ZELENTROVIĆ
15. SUZANA STANKOVIĆ
16. JOVANKA UDŽENIJA
17. IVICA KIPRE
18. SAŠA ŠKRABIĆ
19. ANKICA LEPEŠ
20. BERISLAV KRISTE
21. FANI FAVRO BUKVIĆ
22. JADRAN BARAČ
23. RONI MLADINIĆ
24. MARIJA BRNAS
25. ANTE MARKOVIĆ

Popularni Članci