ROMANA VLAŠIĆ 'Dubrovnik će dobiti kongresni centar kakav zaslužuje'

Autor: dubrovackidnevnik.hr
Direktorica TZ grada Dubrovnika, Romana Vlašić, stručnjakinja na području Kongresnog turizma govori o gradnji kongresnog centra, uspjesima Dubrovnika kao MICE odredišta, problemu ograničenog kapaciteta u avioprijevozu zimi i nužnim promjenama za bolje pozicioniranje na tržištu.  

Živjeti i raditi u Dubrovniku i za njegov turizam te veći dio tridesetak godina dugog profesionalnog angažmana vezati uz MICE, dva su izazova koja Romanu Vlašić, direktoricu Turističke zajednice grada Dubrovnika, čine zanimljivim sugovornikom o razvoju i trendovima u kongresnoj industriji. Od agencijskih i hotelskih početaka, rada za inozemne i strane agencije i turoperatore, MICE prodajnog menadžera, voditelja insentiv odjela, voditelja Kongresnog ureda grada Dubrovnika pa sve do današnjeg mjesta direktorice TZ grada Dubrovnika i Kongresnog ureda – dug je niz poslova koji je usko vezan s razvojem kongresne industrije. Naša sugovornica članica je profesionalne asocijacije SITE, aktivno sudjeluje u radu Meeting steering group pri ECM udruženju te u profesionalnom udruženju za kongresnu industriju ICCA

Zahvaljujući širokom spektru poslovnih skupova i već odlično pozicioniranim našim kongresnim destinacijama na svjetskoj kongresnoj sceni, hrvatska kongresna ponuda ima realne mogućnosti daljnjeg organiziranog razvoja i napredovanja. Naravno, imajući na umu da raspolažemo visokokvalitetnim kongresnim kapacitetima, profesionalnim kadrovima, jedinstvenom kulturno-povijesnom baštinom, kao i općom prepoznatljivošću destinacije. No, kad je riječ o Dubrovniku, koji je uz Zagreb i Opatiju lider u MICE-u, suočavamo se s problemom izrazito sezonalne dostupnosti i ograničenošću kapaciteta u avioprijevozu, što ne ide u prilog većem širenju poslovanja u kongresnom segmentu. Objektivna pretpostavka kvalitetnog udjela kongresne industrije je svakako dostupnost, kao osnovni preduvjet za stvaranje zaokružene marketinške poruke. U tom smislu, a sukladno našem sloganu „Grad za sva godišnja doba”, TZ grada Dubrovnika je preuzela inicijativu i konačno nakon tri i pol godine uspjela vratiti cjelogodišnji izravni let za Frankfurt koji, uz zimski let iz Londona i Istanbula, ipak čini neophodan pomak u kreiranju ponude i promjeni percepcije o destinaciji.

TZ grada Dubrovnika je preuzela inicijativu i konačno nakon tri i pol godine uspjela vratiti cjelogodišnji izravni let za Frankfurt.

Stječe se dojam da su mišljenja o važnosti MICE-a donedavno bila polarizirana: s jedne strane imamo turističko gospodarstvo odnosno hotelijere koji u njega ulažu, a s druge strane odluke institucija koje su svojedobno čak ukinule postojeći nacionalni kongresni ured duge tradicije. Vidite li pomake? Očekujete li zajedničko djelovanje?

Daljnji razvoj kongresne industrije u Hrvatskoj zasigurno ima dobre temelje u ukupnom pozitivnom imidžu destinacije, razvijenoj kongresnoj infrastrukturi i organiziranoj ponudi koju predvode Dubrovnik, Zagreb i Opatija. Istaknula bih kvalitetne kadrove, a u prilog nam ide i visoka razina sigurnosti. Međutim, i dalje se suočavamo s velikim logističkim nedostatkom, a to je ograničena dostupnost, na što nam ukazuju sva istraživanja i ankete. Rekla bih da je prioritet bolja prometna povezanost izravnim letovima tijekom cijele godine za sve destinacije koje želimo razvijati u kongresnom segmentu, što bi svakako trebao biti jedan od glavnih strateških ciljeva hrvatskog turizma s obzirom na usmjerenost na produljenje sezone. U tom smislu je potrebna suradnja svih čimbenika, od Ministarstva turizma i Ministarstva prometa, Hrvatske turističke zajednice, lokalnih županijskih i gradskih vlasti pa do lokalnih turističkih zajednica i kongresnih ureda koji uobičajeno kreću s inicijativom. Drugi važni čimbenik je brendiranje i bolje pozicioniranje Hrvatske na svjetskom tržištu meeting industrije, potom kvalitetno komuniciranje konkurentskih prednosti, razvoj novih tehnologija, Wi Fi široka dostupnost. Zatim, od iznimnog je značenja ponovno osnivanje nacionalnog kongresnog ureda, suradnja javnog i privatnog sektora te, za početak, izgradnja barem dva moderna kongresna centra, aktivna suradnja s lokalnim kongresnim uredima i sa strukovnim udrugama. Naglasak na visokoj kvaliteti usluge, kontinuirana edukacija i certificiranje zasigurno će biti pokretači značajnijeg razvoja kongresnog turizma u Hrvatskoj. Dodatno, u potencijalnim novim hrvatskim kongresnim odredištima koja se strateški opredijele za MICE potrebno je uspostaviti suradnju svih lokalnih dionika i definirati zajedničke ciljeve, osmisliti strategiju razvoja kongresnog turizma, kreirati sadržaje s odmakom od uobičajene ponude „sunce i more” te osigurati tehničke preduvjete, educirati kadrove i kvalitetno tržištu predstaviti tu ponudu. Svakako je na Hrvatskoj turističkoj zajednici i budućem nacionalnom kongresnom uredu koordinacija ponude i zajedničkog nastupa. Što se tiče aktualnog trenutka i važnosti MICE segmenta, posebno mi je drago da možemo objaviti pozitivne vijesti o pomacima u zajedničkom budućem djelovanju. Naime, Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica su donijeli odluku o ponovnom osnivanju nacionalnog kongresnog ureda kao osnovnom prepoznatljivom nacionalnom partneru koji objedinjuje cjelokupnu kongresnu ponudu i koordinira zajedničke aktivnosti. Održano je nekoliko radnih sastanaka na teme „ambasador programa”, prioriteti aktivnosti, oglašavanje, specijalizirani sajmovi i prezentacije, aktivno sudjelovanje u radu s međunarodnim stručnim organizacijama, potreba ponovnog vođenja kongresne statistike u suradnji s DZS itd. Proteklih nekoliko godina su lokalni kongresni uredi TZ Dubrovnika, Zagreba i Opatije, u suradnji s HTZ-om, ipak održali pojavnost hrvatskih kongresnih uzdanica na svjetskom tržištu, a u međuvremenu je osnovana udruga profesionalaca u kongresnom turizmu koja je također vrlo aktivna, posebno na području edukacije. Po svemu tome bih zaključila da za kongresnu industriju i na nacionalnoj razini dolazi bolje vrijeme.

Županija je poduzela početne radnje oko odabira adekvatne lokacije za kongresni centar te izrade projektne dokumentacije. 

Priče o potrebi izgradnje kongresnih centara, osobne iskaznice opredijeljenosti za ovaj posao, jako su stare, ali, čini se, još uvijek daleko od realizacije. Kako to tumačite? Ne bi li javno-privatnim partnerstvom, korištenjem sredstava EU fondova, realizacija mogla postati realnijom?

Pitanje kongresnog centra je vječna tema, gotovo kao i produljenje sezone... Na sreću, postoje inicijative i svaka je destinacija svjesna potrebe gradnje kongresnog centra, odnosno, u našem slučaju – multifunkcionalne kongresno-koncertne dvorane kapaciteta 2500 do 3000 mjesta, uz izložbene prostore, kao i dovoljnog broja manjih dvorana. Javno-privatno partnerstvo uz korištenje sredstava EU zasigurno bi realizaciju učinili realnijom. U ovom trenutku je dobro da su pokrenute određene aktivnosti oko stvaranja preduvjeta za gradnju kongresnog centra, kako u Dubrovniku tako i u Zagrebu i drugim gradovima. Da krenem od primjera iz naše sredine. U Strategiji turizma Dubrovačko-neretvanskežupanije ukazuje se na važnost gradnje kongresnog centra, a u skladu s tim Županija je poduzela početne radnje oko odabira adekvatne lokacije te izrade projektne dokumentacije. Nakon toga će uslijediti definiranje modela partnerstva vezano za gradnju, ali i daljnje upravljanje. Nacionalni Akcijski plan kongresnog turizma je također prošao pripremnu fazu, a ističe potrebu gradnje kongresnih centara. No, to ne znači da kod nas, kao i u drugim destinacijama, kongresna ponuda nije razvijena. Unatoč tome što još nema kongresni centar, Dubrovnik raspolaže sa značajnim kongresnim kapacitetima u hotelima 5* i 4*, koji su svojim ulaganjima uspjeli podignuti i održati kongresnu ponudu na najvećoj razini te uspješno konkuriraju drugim renomiranim gradovima. Danas se u Dubrovniku uspješno organiziraju međunarodni kongresi do 1500 sudionika, a s obzirom na činjenicu da većinu svjetskih kongresa čine upravo oni srednji do 500 sudionika, Dubrovnik je idealan, provjereno visokokvalitetan izbor. Dubrovnik ove godine u lipnju ima čast biti domaćin 10. ISABS konferencije o forenzici i antropološkoj i medicinskoj genetici na kojoj će sudjelovati četvero dobitnika Nobelove nagrade u programu „Nobel Spirit” koji se po prvi put održava i to upravo u Dubrovniku. Kao dobar primjer poslovnih događanja u izvansezonskom razdoblju izdvojila bih predstavljanja automobilskih modela dvije godine uzastopno, Mercedesa i Nissana Micre, koji su ostvarili značajan turistički promet u do sada tradicionalno pustim zimskim mjesecima, štoje izravno utjecalo na zapošljavanje većeg broja ljudi u hotelima, agencijama, ugostiteljskim objektima itd. Kao još jedan oblik selektivnog turizma spomenula bih i filmska snimanja koja su u Dubrovniku postala uobičajena tijekom zime.

Reputacija Dubrovnika veliki je izazov i odgovornost za nas u struci. Pratimo svaku promjenu, veselimo se zajedničkom uspjehu, sudjelujemo i potičemo razvoj, ali i znamo uočiti moguće nedostatke i naći načina da ih ispravimo. 

Ovdje se radi o pozitivnim posrednim i neposrednim učincima, od angažiranja ljudi i zapošljavanja, otvorenih objekata... do marketinškog učinka filmskog ostvarenja i činjenice da je snimano u Dubrovniku. Ako izuzmemo usmjerenost prema kongresnoj industriji i organiziranu promociju, bolju vidljivost destinacije u prvom redu određuje dostupnost, posebno izravnim letovima tijekom cijele godine. Poznato je da poslovni putnici u pravilu ne presjedaju gubeći vrijeme po aerodromima do krajnje destinacije iz jednostavnog razloga što su poslovna putovanja kratka i konkretna. Nadalje, cijena dolaska u destinaciju je i dalje bitan element ukupne ponude, zatim i spremnost destinacije za sudjelovanjem i razumijevanjem ovog segmenta turizma. U današnje vrijeme pitanje sigurnosti je od izuzetne važnosti, a Hrvatska i Dubrovnik drže odlične pozicije kao vrlo sigurne destinacije. Reputacija Dubrovnika veliki je izazov i odgovornost za nas u struci. Pratimo svaku promjenu, veselimo se zajedničkom uspjehu, sudjelujemo i potičemo razvoj, ali i znamo uočiti moguće nedostatke i naći načina da ih ispravimo. Brojna zaslužena priznanja su upućena Dubrovniku, rekla bih svim djelatnicima u turizmu i onima koji to nisu izravno, svakako i svim našim sugrađanima u gradu koji živi turizam.

Kao još jedan oblik selektivnog turizma spomenula bih i filmska snimanja koja su u Dubrovniku postala uobičajena tijekom zime. Ovdje se radi o pozitivnim posrednim i neposrednim učincima, od angažiranja ljudi i zapošljavanja, otvorenih objekata... do marketinškog učinka filmskog ostvarenja i činjenice da je snimano u Dubrovniku.

Kakvi su globalni trendovi u MICE-u? Što se očekuje? Ima li Hrvatska adekvatan odgovor?

U skladu s općim promjenama u navikama putovanja, mijenjaju se standardi i poslovnih putovanja. Dolaskom novih generacija razvoj novih tehnologija je pri vrhu zanimanja, dostupnost brzog interneta, upotreba aplikacija, društvenih mreža, live streaminga do virtualnih sastanaka... postali su obavezan element današnjih poslovnih skupova. Međutim, face to face meetings su i dalje osnova meeting industrije, iako se, zbog užurbanosti življenja, još više ističe potreba brze i jednostavne dostupnosti. Jedan od naglašenih trendova je i organizirati kvalitetan skup s ograničenim budžetom, odnosno odgovorno ponašanje s novcem. Dodatno, oznaka ekološke osjetljivosti ili green meetings je poželjna prilikom promišljanja o destinaciji. Kada je o odabiru destinacije riječ, najčešće se biraju veliki poznati gradovi, pa su, što se tiče Europe, na vrhu ljestvice uobičajeno Beč, Pariz, Berlin, Madrid, Barcelona itd. Unatoč tome, Hrvatska je prepoznata kongresna destinacija, prvenstveno zahvaljujući pozicijama koje su postigli Zagreb i Dubrovnik. Organizacija skupova asocijacija ima svoja pravila pa se određene rotacije mogu predvidjeti i organizirano lobirati. Insentiv putovanja su kreativni izazov, a za njihove organizatore Hrvatska je otkriće kao nova destinacija. U 2017. očekujemo blagi porast poslovnih skupova, kao i povećanje potrošnje. Važne odrednice su vrijednost za novac, dostupnost, nove tehnologije, povrat investicije (ROI), sigurnost, ekološka komponenta skupova, inovativnost i poticajno okruženje. Globalna turistička kretanja idu uzlaznom putanjom, prema analizi Travel Trends Reporta, predviđa se rast turističkog prometa za oko 4 posto, a predvodit će putnici iz SAD-a i Azije. Nadalje, procjenjuje se da će i globalni BDP rasti oko 3,5 posto, što ukazuje na povećanu potrošnju, kako za privatna odmorišna putovanja, tako i za poslovna. Na nama je da ozbiljnim promišljanjem usmjeravamo pozitivna kretanja ka održivom turizmu, planiramo daljnji razvoj uvažavajući goste, posjetitelje kao i sugrađane, kako bismo osigurali iskustvo koje smo obećali. Po mišljenju mnogih insentivi su područje djelovanja za koje imamo najveće predispozicije. Razvijamo li se, imamo li kreativne kadrove te predstavljamo li tržištu ovaj oblik ponude na kreativan način? Insentivi su poseban visokobudžetni oblik poslovnih skupova kad se traži najbolje od najboljeg i upravo je Dubrovnik visoko na ljestvici odabira s obzirom na jedinstveno okruženje i kreativan pristup. Hrvatska u cjelini idealna je insentiv destinacija, bogata u svojoj raznolikosti, nudi autentično nezaboravno iskustvo. Proteklih smo godina u suradnji s TZ Zagreba prezentirali tu neodoljivu kombinaciju insentiv ponude Zagreba i Dubrovnika za daleka MICE tržišta SAD-a, Brazila i Indije, stvorivši zajednički proizvod koji se pokazao kao dobitna kombinacija kojom posjetitelji zasigurno dobiju više.

Izvor: Hrvatski kongresni magazin za kongresnu i incentiv industriju

Popularni Članci