O važnosti teme za regionalnu i lokalnu zajednicu govori podatak kako su tribinu, osim velikog broja građana, posjetili gotovo svi dubrovački političari što ukazuje kako će ovo biti tema o kojoj će se pred lokalne izbore dosta govoriti. Tako su u bivšem kinu Gruž bili HNS-ov kandidat za zamjenka gradonačelnika Bruno Di Ceglie,  predsjednika dubrovačke podružnice HNS-a Andro Vlahušić, SDP-ova kandidatkinja za gradonačelnicu Tatjana Šimac Bonačić i njezin kandidat za zamjenika Jadran Barač, nositelj kandidacijske liste grupe birača Srđ je Grad Ljubomir Nikolić, Mostov kandidat za gradonačelnika Maro Kristić, HSS-ov gradonačelnički kandidat Vido Bogdanović i DDS-ov kandidatkinja za gradonačenicu Terezina Orlić i njezin kandidat za zamjenika Lukša Matušić.

Voditelj programa Otpad u udruzi Zelena akcija i predstavnik u Zero Waste Europe mreži, Marko Košak, ukazao je na ozbiljan problem u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koji govori  kako se samo 17 posto otpada reciklira, što je prema podacima s kojima Košak raspolaže slično kao i u cijeloj državi gdje se oko 17 posto reciklira što Hrvatsku svrstava, naglasio je on, uz bok s nekim od najgorih zemalja Europske unije. 

- Do 2020. godine trebali bi reciklirati oko 50 posto otpada, ali s ovakvim podacima ne idemo k tom cilju. Regionalni i županijski centri za miješani otpad su problematični i neambiciozni. Taj sustav je neodrživ i trebalo bi od njega odustati - kazao je Košak naznačivši kako se u Hrvatskoj odlaže duplo više otpada nego bi trebalo.

Prema njegovom mišljenju, centri za gospodarenje otpadom su problematični, a glavne kritike se odnose na kapacitet. Košak je naveo kako je loše  to što bi se velike količine otpada u centrima trebale miješati i kasnije spaljivati, a samo manje količine bi se izvlačile kao sekundarne sirovine. Također, naveo je kako je problematična i lokacija izgradnje centara koja je većinom na krškom terenu te blizu izvora pitke vode, a kao dodatne negativnost naveo je cijenu izgradnje centara i cijenu zbrinjavanja otpada.

PROBLEM STVARANJA OTPADA

Košak je mišljenja kako treba poštovati plan gospodarenja otpadom koji je donesen ove godine kada je revidirano je li uopće dobro graditi velike centre za gospodarenje otpadom ili pak manje centre za recikliranje. Prema tome, Košak nabraja kako plan predlaže odvajanje otpada na kućnom pragu, recikliranje, kompostiranje, izgradnju reciklažnih dvorišta i ostalih mjera za koja su predviđena sredstva iz europskih fondova.

Jedan od sudionika tribine bio je karstolog, novinar i aktivist za zaštitu prirode Ivo Lučić koji je ukazao na problem stvaranje otpada koji se dodatno nagomilava uslijed velikog broja posjetitelja na dubrovačkom području. Lučić također smatra kako su ozbiljna ograničenja i veliki problem izgradnje centra za gospodarenjem otpadom u krškoj prirodi koja je bogata podzemnim vodama.

- Važno je da se okolišem upravlja iz neposredne dobrobiti za sve građane, a ne zbog nekog kapitala - kazao je Lučić te dodao kako je još jedan od problema "dijalog političkog voluntarizma koji struku neuvjerljivo koristi." On smatra kako je potrebna studija ranjivosti okoliša koja bi bila bazni dokument za poduzimanje svih aktivnosti. Prema tomu, naveo je Lučić, sve lokacije za odlaganje otpada mogu biti određene nakon što neki prostor bude ocijenjen sa stanovišta ranjivosti krajolika.

Govoreći o gospodarenju otpadom, direktorica Čistoće Dubrovnik Nataša Gabričević, istaknula je kako je ovo komunalno poduzeće krenulo u ostvarivanje zadanih ciljeva te je navela optimistične podatke. Jedan od najvažnijih projekata Čistoće, navela je Gabričević, su reciklažna dvorišta, spremnici za sitni otpad, sakupljanje ambalažnog otpada i prodaja istoga kao i glomaznog otpada te sklapanje ugovora s 80 posto hotelskih kuća u Dubrovniku koje iz svojih kuhinja i kantina odlažu biorazgradivi otpad, a posebno je dobro, dodala je direktorica Čistoće, to što je Općina Župa dubrovačka u svom prostornom planu predvidjela izgradnju reciklažnog dvorišta sa sortirnicom suhih recikliteta.

Po pitanju otpada u Dubrovniku, Gabričević je istaknula problem nedostatka infrastrukture pa tako grad ima samo dva mala reciklažna dvorišta, jedno u Pod Dubom veličine 600 kvadrata, a drugo u Mokošici od 300 kvadrata, a potrebno je izgraditi po jedno u Gružu i Lapadu.

- U samo tri mjeseca prikupili smo 30 tona glomaznog otpada. Tako smo pokazali da možemo odvajati otpad, da idemo u dobrom pravcu i vjerujemo u dobre rezultate - kazala je Nataša Gabričević dodavši kako je Grabovica dala svoj obol te da sustav mora ići dalje.

CRIKVENIČKI PRIMJER

Zanimljivo izlaganje je imala Sanja Polonijo, savjetnica za razvoj i komunalnom poduzeću Eko-Murvica Crikvenica koje je razvilo funkcionalan sustav postigavši dobre rezultate u prikupljanju otpada u turističkom mjestu.

- Krenuli smo rješavati problem dok problem još nije postojao pa smo tako 2001. godine uveli sustav njemačke regije Mannheim. Prema našim iskustvima, sustav gospodarenja otpadom da bi bio održiv ovisi o komunalcu, lokalnoj i državnoj politici, ali prvenstveno o građanima. Cilj  mora biti sačuvati okoliš radi budućih generacija i turizma, a cijena za to mora biti podnošljiva - rekla je Polonijo te dodala kako je razvrstavanje otpada na kućnom pragu prvi dio priče. Tako je prepričala kako u Crikvenici svaki korisnik ima kantu za odlaganje komunalnog otpada koja je mikročipirana, a kamion očitava čip te se u sustav unosi kako je građaninu ispražnjena kanta miješanog otpada određene zapremine. Uz sve to postoje i posebne vrećice za papir, metal i plastiku koje su besplatne i one dodatne za veću količinu miješanog otpada.

Na osnovu takvog prikupljanja otpada kraj kućnih vrata, navela je Polonijo, u Crikvenici računi izgledaju tako što sadrže fiksni dio kao naknadu za određeni volumen i broj pražnjenja, dok se na drugoj strani računa nalazi detaljan pregled po danima, a odvajanjem otpada računi se umanjuju što je stimulacija.

- To sve skupa izgleda lijepo, ali samo dok se ljudi pridržavaju. Problem nam predstavljaju oni koji svoje smeće trpaju kod susjeda ili bacaju u more, parkove ili šume pa tako prođu na neki način nagrađeno jer ništa ne plaćaju - kazala je Sanja Polonijo. U Crikvenici, navela je ona, ispred stambenih zgrada postoje kontejneri koji se otvaraju karticom koju posjeduje svaki stanovnika pa se tako ima uvid koliko otpada baca. Dodatne mjere su i te što jednom godišnje stranke dobiju kalendar odvoza otpada, a komunalno poduzeće ih tijekom cijele godine informira na razne načine i tako senzibiliziraju građane po pitanju problema otpada.

- Primarna selekcija u domaćinstvima nema alternativu, uz edukacije i rad komunalnih redara te blisku suradnju s građanima, komunalcima i gradovima bez figa u džepu puno toga se može napraviti - kazala je savjetnica za razvoj u komunalnom poduzeću Eko-Murvica Crikvenica Sanja Polonijo poručivši "ako sami ne držimo do sebe neće do nas držati nitko drugi."

Govoreći o problemu otpada u Dubrovniku, zatvaranju Grabovice, nedostatcima izgradnje centra za gospodarenjem otpadom u Lučinom Razdolju, voditelj programa Otpad u udruzi Zelena akcija Marko Košak, zapitao se što se radilo do danas, zašto se otpad nije ranije odvajao i reciklirao te tko je odgovoran za to?

Košak je mišljenja kako je projekt u Lučinom razdolju štetan te da bi ugrozio Malostonski zaljev.

- Otpad se mora zbrinjavati na prostoru grada i općine. Hitno se trebaju koristiti europski fondovi i natječaji, u početku stvoriti infrastruktura za odvajanje biootpada tko što bi se građanima omogućile  vrećice ili spremnici za odvajanje, a nakon toga ide sustav identifikacije kontrole kroz čipiranje i barkodiranje. Što prije treba krenuti u edukacije, izgradnju kompostana, reciklažnih dvorišta, a umjesto velikog županijskog centra bolje rješenje su manja postrojenja za modularni miješani otpad - smatra Marko Košak.

"PET BABA" I PROJEKT OD 50 MILIJUNA EURA

 Aktivistica inicijative Pravo na zavičaj Nevenka Grošeta Đirlić smatra kako je izgradnja centra za gospodarenjem otpadom u Lučinom razdolju jako loša ideja. Ona je navela kako je inženjer Antun Šimunić trasirao područje što je ukazalo da bi Malostonski zaljev bio ugrožen.

- Ovo je pokušaj Dubrovačko-neretvanske županije da skloni smeće daleko iza brda. Kada smo se žalili na neki način su nam rekli "Neće nama pet baba iz tog područja odnesti projekt od 50 milijuna eura". Lučino razdolje je lokacija visokog rizika i imat će negativne posljedice po stanovništvo i okoliš. Ova problematika je važna za sve nas jer imamo predivne lokalitete i moramo probuditi svijest da imamo lijepu zemlju i sačuvajmo je za buduća pokoljenja - poručila je Nevenka Grošeta Đirlić.

Za razliku od nje, zamjenik župana Davorko Obuljen, kao pozitivan argument u izgradnji centra za gospodarenjem otpadom u Lučinom razdolju navodi rezultate trasiranje koje je on dobio, a ukazali su da centar neće imati negativne posljedice po okoliš i ocjenu potrebe o utjecaju studije na okoliš uz izmjene i dopune projekta koje je Županija 14. travnja dobila, a ona će biti uskoro objavljena što će biti preduvjet da se iza lokacijska dozvola.

- Investitori su nas napali da smo od Malostonskog zaljeva napravili rezervat što govori kako je uloga Županije nezahvalna. Podržavam da se trebamo baviti reciklažom, ali kasnimo osam godina i ovaj projekt je prijeko potreban jer se Grabovica zatvara. Moramo se pobrinuti za otpad otvaranjem nove lokacije - kazao je zamjenik župana Davorko Obuljen zaključivši kako ne izlazi na lokalne izbore pa samim tim nema se potrebe nikome  dodvoravati.

IZVOR: AČ/Portal Oko