Iz prezentacije rezultata poslovanja hotelijera za 12 mjeseci  2016. godine izdvojili su mnoge zanimljive podatke i zaključke. 

Broj noćenja i dolazaka turista u 2016. godini u DNŽ veći je  za 11% u odnosu na 2015. U Gradu Dubrovniku ostvareno je više 13% noćenja i  11%  dolazaka. Od ostalih turističkih odredišta najveće povećanje je imala Župa dubrovačka, koja je ostvarila 12% noćenja više te 22% dolazaka više nego u prethodnoj godini.

Smještajni kapaciteti u DNŽ  su se povećali za 12% u odnosu na 2015. godinu, što predstavlja 9.313 novih postelja u Županiji. Najveće povećanje broja postelja dogodilo se u privatnom smještaju, s rastom  od 20% ili 8.555 postelje, dok je broj postelja u hotelskom smještaju veći  za 1% ili 206 postelja u odnosu na 2015. godinu.

U strukturi smještajnih kapaciteta Županije, nastavlja se trend pada udjela hotelskih postelja te povećanja udjela postelja u privatnom smještaju (hotelski smještaj čini 29% od ukupnog broja postelja i ostvaruje 49% svih noćenja u DNŽ u 2016. godini, dok privatni smještaj u strukturi postelja sudjeluje sa 60% i ostvaruje 44% svih noćenja).

Smještajni kapaciteti su se u DNŽ  u 2016. godini povećali za ukupno 9.313 postelje, od toga je u hotelima povećanje za  206 postelje, a u privatnom smještaju zabilježeno je  8.555 postelje više nego 2015.

Isti trend prati struktura smještaja i noćenja u Gradu. Udio hotelskih kapaciteta u ukupnim smještajnim kapacitetima Dubrovnika bio je 38% u 2016. godini, a udio u strukturi noćenja 60%, dok je udio broja postelja privatnog smještaja u smještajnim kapacitetima Grada bio 57%, a udio u ukupnom broju noćenja 38%.

Smještajni kapaciteti su se u Dubrovniku u 2016. godini povećali za ukupno 2.498 novih postelja, od toga je 2.384 novih postelja otvoreno u privatnom smještaju, 139 postelje u kampovima, a u hotelima u Gradu je u 2016. godini bilo čak 25 postelja manje nego godinu ranije.

U promatranom razdoblju sve županije Jadranske regije ostvarile su porast noćenja: Splitsko-dalmatinska županija zabilježilaje najveći rast od 12%, sljedi je Dubrovačko-neretvanska s rastom od 11%, Istarska županija  10%, Primorsko-goranska  7%, Ličko-senjska 6%, Zadarska  5% i Šibensko-kninska županija  3%.

Iako po prosječnom broju dana boravka turista i dalje zaostajemo za prosjekom RH (5 dana), zadržan je prošlogodišnji prosijek od 4,3 dana boravka. Jedino Ličko-senjska županija s 3,7  dana ima ostvaren manji prosječan broj dana boravaka od naše Županije. Najveći prosječni broj dana boravka (6,1 dana) ostvarile su Šibensko-kninska i Istarska županija.

Grad Dubrovnik s 3.371.075 ostvarenih noćenja u 2016. godini vodeći je grad u Hrvatskoj, slijedi ga Rovinj s 3.329.703 noćenja i Zagreb s 2.016.107 noćenja.

Prema broju dolazaka prednjači Zagreb s 1.152.598 dolazakaturista, a Dubrovnik je s 987.567 dolazaka drugi  po redu u RH.

Većina, odnosno 54% svih turista dolazi individualno i oni ostvaruju  55% svih noćenja u Županiji.

Smještajni kapaciteti Dubrovačko-neretvanske županije su 8% ukupnih smještajnih kapaciteta Hrvatske, po broju postelja, s kojima DNŽ ostvaruje udio od 9% u ukupnom broju noćenja Hrvatske.

Najveći apsolutni i indeksni porast ostvarenih noćenja u DNŽ u 2016. godini, zabilježen je s tržišta UK (28% ili 259.157 noćenja više). U DNŽ su se ponovno među prvih deset odredišta pojavili Španjolci.

Zamjetan je porast broja noćenja turista iz: BIH za 19%, USA za 12%, Slovenije za 10% te iz Poljske za 9%.

Češki turisti ostaju najdulje, s prosječnim brojem od 7,8 dana, a Španjolci najkraće 2,6 dana.

U Gradu je najveći porast zabilježen sa tržišta: UK (24%), Francuske (15%) te SAD i Španjolske za  (10%). Po ostvarenim noćenjima Francuzi se penju na drugo mjesto, dok su u 2015.g. bili na četvrtom.

Financijski rezultati hotelijera temelje se na rezultatima anketa hotelskih kuća (53 hotela) Dubrovačko-neretvanske županije. Anketni uzorak predstavlja 60% od ukupnog broja postelja svih hotela naše Županije u 2016. g., koji su ostvarili 70% svih noćenja u hotelima u Županiji.

Hotelske kuće iz ove ankete na razini Županije u 2016. godini ostvarile su 7% noćenja više nego u 2015. godini. Broj soba veći  je za 3%, a broj postelja za 4% u odnosu na 2015. godinu.

Ukupni financijski pokazatelji poslovanja znatno su bolji nego godinu ranije, a samo su dvije hotelske kuće iskazale gubitak. Poslovni prihodi anketiranih hotela na razini Županije porasli su za 14%, a poslovni rashodi za 8%. Sličan je trend bio i kod ukupnih prihoda, koji su rasli za 16%, dok su ukupni rashodi rasli za 6%. Financijski rashodi smanjeni su za 23%.

Anketirani hoteli na razini Grada ostvarili su 8% više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok su im kapaciteti (broj soba i postelja) ostali na istoj razini. Poslovni prihodi povećani su za 10%, a poslovni rashodi za 4%. Ukupni rashodi anketiranih hotela Grada veći  su za 2%, a ukupni prihodi su rasli za 12%. Ostvaren je pad financijskih rashoda za 27%.

Hotelske kuće u DNŽ prosječno su radile 255 dana (7 dana dulje nego u istom promatranom razdoblju prošle godine), a prosječna iskorištenost kapaciteta bila im je 154 dana pune zauzetosti, što je 5 dana više nego lani.

Hotelske kuće u Gradu prosječno su radile 270 dana (14 dana dulje nego u istom promatranom razdoblju prošle godine), a prosječna iskorištenost kapaciteta bila im je 168 dana pune zauzetosti, što je 11 dana više nego u prethodnoj godini.

Hoteli s 4 i 5* prosječno su radili 277 dana (16 dana dulje nego u istom promatranom razdoblju prošle godine), a prosječna iskorištenost kapaciteta bila im je 167 dana pune zauzetosti, 8 dana više nego lani.

Hoteli s 2 i 3* prosječno su radili 204 dana (14 dana manje nego lani), a prosječna iskorištenost kapaciteta bila im je 120 dana pune zauzetosti, 6 dana manje nego lani.

Prosječna cijena jednog noćenja po hotelu na razini Županije je iznosila 405kn, dok je na razini Grada iznosila 464kn. U hotelima s 2 i 3* u DNŽ prosječna cijena noćenja iznosila je 231kn, a u hotelima s 4 i 5* iznosila je 471kn.

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u anketiranim hotelima DNŽ iznosila je 5.971kn, od toga u hotelima s 2 i 3* 5.213kn, u hotelima s 4 i 5* iznosila je 6.578kn.

Prosječan broj zaposlenih po hotelu u DNŽ bio je sveukupno 52. U hotelima s 2 i 3* prosječno zaposlenih je 24, što je za 10% manje u odnosu na 2015. godinu, dok je u hotelima s 4 i 5* prosječno bilo 76 zaposlenih, što predstavlja porast od 4%.

EBITDA maržom pokazujemo koliki postotak dobiti prije kamata, poreza i amortizacije ostaje gospodarskom subjektu po svakoj kuni poslovnih prihoda.  Na razini DNŽ u  2016. godini iznosila je 40% što je za 8 % bolje nego prethodne godine.  Hoteli na razini Grada ostvarili su  EBITDA maržu od 44% što je 7 % više nego 2015. godine. U hotelima s 2 i 3* EBITDA marža ostvarena je s 22%, a u hotelima s 4 i 5 *  44%.

Iz svega navedenog može se zaključiti da su hotelijeri Dubrovačko-neretvanske županije pozitivno poslovali. Dobre fizičke pokazatelje sljedili su i financijski.

Na tržištu kapitala trenutno imamo jeftine kredite, a investicije hotelijerskog sektora padaju, jedan od glavnih razloga je porezna nestabilnost.

I dalje ostaje problem radne snage, koji iz godine u godinu postaje sve veći. Sve je manje ljudi koji su spremni raditi, unatoč povećanju plaća. Od ulaska u EU i otvaranja tržišta radne snage hrvatski turizam iz godine u godinu ima sve teže uvijete pronalaska potrebne radne snage. Ove godine nije se vodilo računa o kvaliteti bitno je bilo samo zaposliti dovoljan broj radne snage.

Problem radne snage rezultat je negativnog utjecaja kvota za uvoz radne snage kojih za turistički sektor praktički i nema, velikog broja nezaposlenih na HZZ-u koji se zapravo ne žele uključiti u tržište rada, odlaska radne snage u zemlje EU, loše demografske situacije i obrazovnog sustava neprilagođenog potrebama gospodarstva. Situacija se hitno mora rješavati uvozom radne snage koji je neophodan.

Dobri poslovni rezultate hotelijera rezultat uz ulaganja u kvalitetu, ali i vanjskih utjecaja sa susjednih tržišta.