Naime, početkom 2013. godine započeli su radovi na izgradnji regionalnog vodovoda kada su mještani, ali i ekoudruga Mala sirena iz Žuljane, upozoravali na presijecanje zaštićene šume na nekim dionicama od strane izvođača gdje je, kako su tada tvrdili, promašena trasa vodovoda i do 100 metara te kako za taj dio trase ne postoji geodetska podloga. Tada su radovi, kako su upozoravali iz ekoudruge, uz sječu šume i tešku mehanizaciju, došli do Žuljane. Inače, prirodna ljepota zaštićene uvale ima ogroman značaj u razvoju turizma mjesta u kojem većina mještana od navedene gospodarske grane živi.



Bez obzira na upozoravanja od strane mještana i ekoudruga, projekt je nastavio ići dalje, a trasa bi prolazila kroz kamenito područje gdje bi se stvorio ogroman višak iskopa koji je potrebno negdje deponirati. Spekulira se kako je riječ o 10 tisuća kubika materijala, prema neslužbenim procjenama. Stoga je NPKLM Vodovod zatražio od Općine da mu se dostave lokacije za deponij mineralne sirovine nastale prilikom iskopa, a Općina je dobila prijedlog za dvije lokacije. Ono što je sporno u cijeloj priči jest to da je odluka o lokacijama, kako tvrde mještani Žuljane, donesena bez prethodne suglasnosti vlasnika parcela na koje se planira deponirati. Inače, odluka je donesena u listopadu na sjednici Općinskog vijeća, a izvođač radova je tvrtka Lasić Company d.o.o.



'Jedna od tih vlasnica je, igrom slučaja, moja baka. Na sjednici Općinskog vijeća koja je održana u listopadu je donesena odluka, temeljem suglasnosti vlasnika tih parcela koje nisu imali. Dakle, vlasnici nikada nisu dali suglasnost, naprotiv, potpisali su nesuglasnost za takvo što, stoga je takva odluka praktički nezakonita. Na osnovu te odluke, Županija je izdala Rješenje koje je vezano uz sporne lokacije te je dobilo pozitivnu ocjenu Hrvatske agencije za zaštitu prirode. Mi smo upravo temeljem tog Rješenja saznali kako su oni donijeli takvu odluku, premda smo mislili kako je neće dobiti jer nisu imali suglasnost vlasnika,' za Dubrovački dnevnik je izjavila Mariela Čakelić, potpredsjednica ekoudruge Mala sirena koja je kazala kako su o navedenom problemu obaviještene Općina i Županija te kako se iskreno nada kako će 'prevladati razum, a odluka biti povučena'. U suprotnom će, kako je najavila, obavijest biti poslana Visokom sudu u Zagrebu.


'Mi se ne bavimo politikom niti nas ona zanima. Bavimo se zaštitom prirode i to nam je jedino važno,' napomenula je Čakelić.

S navedenom situacijom upoznat je i predsjednik Mjesnog odbora Žuljana Srećko Čaveliš i nezavisni vijećnik u Općinskom vijeću Općine Ston.


'Došao je prijedlog da se naprave deponije za odlaganje iskopa, ali bez potrebnih suglasnosti. Prvo je bila ideja da ta deponija bude u Vučini, u zaštićenom području, odmah kod plaža, najljepših plaža u županiji, ali to je srećom odbijeno. Onda su predložene druge dvije lokacije, ali bez priloženih suglasnosti vlasnika. Štoviše, potpisali su nesuglasnost,' kazao je Čaveliš.


Govoreći o devastaciji, kazao je kako su Vodovod i Općina mještane doveli pred gotov čin gdje, kako kaže, 'nitko nije bio obaviješten kad se pravila trasa i kad se odlučivalo o istoj'.



'Građevinska dozvola nema geodetsku podlogu i nije učinjena trasa, ide se napamet. U više navrata smo tražili reviziju. Jednostavno, navedena trasa je nemoguća i na taj način Mljet nikada neće dobiti vodu,' upozorila je Čakelić.



Dubrovački dnevnik je za komentar upitao načelnika Općine Ston Vedrana Antunicu koji je kratko kazao kako 'suglasnost vlasnika postoji' i kako je 'potpisan ugovor u korištenju njegove parcele'. Vrijedi spomenuti i kako je Upravni odjel za zaštitu okoliša i prirode Dubrovačko-neretvanske županije izdao je rješenje prema kojem je planirano odlaganje viška iskopa prihvatljivo za ekološku mrežu, no mještani naglašavaju kako suglasnost vlasnika nije dobivena.


Situaciju je prokomentirao i njegov protukandidat na predstojećim lokalnim izborima Vedran Kunica koji je već upozoravao na neprihvatljivost navedenog projekta i način realizacije regionalnog vodovoda prema Mljetu.

'Devastacija prirode je neprihvatljiva s obzirom na to kako se radi o zaštićenom području i mjestu koje živi isključivo od turizma temeljenog na prirodnim ljepotama. Općina mora raditi svoj posao u suglasju s mještanima, a ne protiv njih. Ako je istina kako je rješenje o deponiji doneseno bez suglasnosti vlasnika radi se o ozbiljnim prekršajima,' upozorio je Kunica.

Inače, zaštićeni krajobraz proglašen je 1975. godine, a obuhvaća 160 hektara uvale Vučina i otočića Kosmača.