Zamjenik župana Davorko Obuljen je kazao nešto više o osnovnim ciljevima.

'Već dulje vrijeme radimo na ovoj strategiji koju smatramo jednom od najvažnijih nacrta, a tu je i ona koja se tiče i utjecaja na okoliš. Ona je zakonska obveza, ali nama je izuzento bitna jer gradova ima svuda na svijetu, ali okoliš naše Županije je uistinu jedinstven,' izjavio je dok su iz DUNEA-e izjavili kako su organizirali nekoliko radionica i ostalih projekata. Nakon nekoliko uvodnih riječi, uslijedile su prezentacije strategija.

OD HITNOG OBJEDINJENOG BOLNIČKOG PRIJEMA DO CENTRA ZA GOSPODARANJE OTPADOM

Izrađivač županijske Razvojne strategije za razdoblje do 2020. godine Mario Polić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba kazao je kako su glavni ciljevi povećati konkurentnost i održivost gospodarstva, poboljšati održivo upravljanje prostorom, resursima i infrastrukturom te poboljšati kvalitetu života i osnažiti institucionalni kapacitet, ljudski i društveni kapital.

Svakako je najzanimljiviji cilj onaj koji se tiče unaprijeđenja kvalitete života koji se namjerava postići unaprijeđenjem zdravstvenih usluga i skrbi, podizanjem kvalitete sportskih saržaja, poticanjem demagrafske obnove, podizanjem obrazovanja, unaprijeđivanjem sustava socijalne skrbi, podizanjem kvalitete kulturnih saržaja. Tu je i osiguranje zapošljivosti, koje se namjerava postići povezivanjem dionika u obrazovanju i gospodarstvu, poticanjem razvoja strukovnih programa, prekvalifikacije i programa za deficitarna zanimanja te poticanjem samozapošljavanja i mobilnosti radne snage.

Također, cilj je i jačanje institucionalnih kapaciteta što se namjerava postići jačanjem institucionalnih kapaciteta javne vlasti i smanjivanjem administrativnih barijera, uspostavom cjelovitog sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem te unaprijeđenjem primjenom participativnog pristupa planiranju i podržavanjem inicijativa civilnog društva i građana.

Dodao je kako se u narednom vremenu planira 13 glavnih županijskih strateških razvojnih projekata, u vrijednosti u 1 129 milijuna kuna te 11 državnih projekata u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a njihova vrijednost je 12 859 milijuna kuna, u što spada i Pelješki most te autocesta Ploče-Dubrovnik. U planirane županijske projekte, između ostalog, spadaju objedinjeni hitni bolnički prijem Opće bolnice Dubrovnik, lječilišni centar Kalos, centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje, centar za marikulturu, kongresni centar, izgradnja zgrade gospodarske namjere u Pločama, ruralna pomoćna kulturno – etnografska atrakcija, integrirani projekt obnove kulturne baštine u Stonu, unaprijeđenje strukovnog obrazovanja srednjih škola na području Ploča, Metkovića i Korčule te izgradnja nove Turističke i ugostiteljske škole u Dubrovniku.

MINISTARSTVO PROCIJENILO KAKO OCJENA PRIHVATLJIVOSTI NA EKOLOŠKU MREŽU NIJE NUŽNA

Prilikom predstavljanja predstavljeni su ciljevi i mjere, među kojima je i poboljšanje kvalitete života koja se tiče izgradnje unutar građevinskih područja što bi imalo pozitivan utjecaj na građane u vidu pozitivnog porasta dostupnosti društvenih usluga, zaposlenosti i jačanje institucionalih kapaciteta. Pod mjerama zaštite podrazumijeva se praćenje, a rečeno je i kako je Ministarstvo procijenilo kako ocjena prihvatljivosti na ekološku mrežu nije nužna jer se radi o globalnim, strateškim ciljevima koji će se detaljno razmatrati.

A ŠTO JE S POMORSTVOM I ZAŠTITOM OD POŽARA?

'Imamo 13 županijskih ciljeva, a tri nisu među njima. Nema ništa o zaštiti od požara iako nam to može navesti veliku štetu. Nema strategije zaštite od požara. Također, 1667. godine nas je pogodio snažan potres koji je sve sravnio sa zemljom. Je li moguće ubrzati statičku sanaciju povijesne jezgre obzirom kako svi posjetitelji dođu baš to gledati? Treća stvar, nema ni govora o Strateškom rasporedu u slučaju da dođe do nekog nemira,' prokomentirao je arhitekt Dinko Bakulić.

Jedan od sudionika kazao je kako Studija utjecaja na okoliš nije predvidila rješenja za određene probleme koji bi mogli nastati u gruškom akvatoriju, na što je odgovoreno kako Studija obuhvaća sve odrednice te kako ne može nuditi takva rješenja, na što je Bakulić izjavio kako su napravili grešku.

'To je strateško pitanje! Pitanje je vremena kad će kruzeraši poderati to dno dolje i više neće doći nitko,' izjavio je.

'Vidjeli smo strateške projekte, gdje je pomorstvo? Orebić, Vela kula, Korčula, sve su to bili poznati pomorski gradovi? Jedino ste spomenuli razvoj marikulture u Malostonskom zaljevu. Svake godine sve više i više brodova ima i ne može ih se primati. Hoćete li ih vezivati na Stradunu?,' upitao je bivši lučki kapetan Nikola Beusan, a izrađivači studija i predstavnici Županije uvažili su primjedbe.