Prema njegovim riječima, od građana su dobili niz e-mailova koji su predložiti gdje bi policija trebala nadzirati brzinu pa im je to pomoglo u odabiru lokacija. Također, istaknuo je i pozitivne brojke na području nadležnosti PU DNŽ, ali kazao i u kojem dijelu godina ima najviše prometnih nesreća s fatalnim posljedicama.

„Prošla 2016. godina statistički gledano je bila najbolja u povijesti ove Uprave. U zadnjih 10-ak godina smanjuje se trend teško stradalih te prometnih nesreća sa smrtno stradalim osobama. Moje iskustvo, ali i iskustvo onih koji se prometom bave, pokazuje kako se trend povećanja smrtno stradalih i onih s teškim ozljedama u prometnim nesrećama događa u jesenskom dijelu godine. Tad su prometnice manje prometne, a onda se razvijaju brzine kao najveći uzrok fatalnih prometnih nesreća. Tu najčešće stradaju motociklisti. U tom segmentu postoji aplikacija na koju se građani sami javljaju u predlažu gdje bi se trebala nalaziti policija i nadzirati brzina,“ izjavio je Pavličević.

Brzina je najčešći uzročnik prometnih nesreća, često onih s najtežim posljedicama. Tako je u osam mjeseci 2017. godine u Republici Hrvatskoj od ukupno 216 poginulih osoba u prometnim nesrećama njih 81, odnosno 37,5 posto poginulo zbog nepropisne i neprilagođene brzine.