Grad Dubrovnik i gradsko komunalno društvo Sanitat, pokrenuli su 3,2 milijuna kuna vrijedan projekt ugradnje senzorske infrastrukture na 1900 parkirnih mjesta kojima u gradu Dubrovniku upravlja tvrtka Sanitat. Nakon provedenog postupka javne nabave, odabran je Hrvatski telekom d.d. za izvođača projekta. Bio je to povod za razgovor s Renatom Totićem, menadžerom za ključne poslovne korisnike Hrvatskog telekoma, stručnjakom na području digitalne transformacije gradova i voditeljem Dubrovnik Smart City projekta ispred Hrvatskog telekoma.

Ono što zasigurno zanima naše građane i javnost je što je zapravo Smart Parking. Je li to neka naša nova inovacija ili otkriće?

- "Smart" je u posljednje vrijeme riječ s kojim se sve češće susrećemo u žargonu i komunikaciji i koju stavljamo ispred raznoraznih poznatih uređaja, objekata, stvari itd. Pa tako spominjemo Smart phone, Smart TV, Smart Lighting, Smart Home, Smart Watch, Smart Parking, Smart City… Svima njima jedno je zajedničko, a to je da sve te stvari sadržavaju određene komunikacijske elektroničke komponente, koje im omogućavaju da putem telekomunikacijske mreže automatski i bez izravne ljudske kontrole, šalju određene podatke i razmjenjuju ih s drugim uređajima ili računalima.

Kako Smart parking funkcionira u praksi?

- Kada u parkirno mjesto ugradimo senzor, koji je u stanju prepoznati kada je na njemu parkirano vozilo, a kada je to mjesto slobodno i kada tu informaciju putem telekomunikacijske mreže samostalno pošalje do nekog računala, onda možemo govoriti o Smart Parkingu. U svijetu već odavno postoje Smart Parking rješenja, a evo, upravo ovih dana i Dubrovnik se pridružuje gradovima koja su to rješenje već primijenili. Koncepcija Smart parkinga o kakvom danas govorimo, već duže vremena ne predstavlja nikakvu spektakularnu novost, tako da ova postava u Dubrovniku definitivno nije, u konceptualnom smislu, nikakva naša inovacija ili otkriće. Konkretno u Dubrovniku, Smart (pametni) parking spominjemo zadnje četiri godine kroz realizaciju dva pilot projekta koja su se događala kroz 2016 godinu, točnije u Gružu i na Žičari.

Ovom tematikom se bavite već više godina, a spomenuli ste i neke dubrovačke Smart Parking pilot projekte iz 2016. godine, pa nas zanima o čemu tada bila riječ i je li ovaj aktualni projekt nastavak započete priče ili je ovo sada potpuno novi Projekt i rješenje?

- Možda bi bilo dobro, najprije, građanima objasniti što je to pilot projekt. Pilot projekt je aktivnost koja služi da bi se neki novi proizvod, koncept ili rješenje testiralo u praksi i da bi se nakon završenog pilota mogla donijeti odluka, da li je taj proizvod ili rješenje koristan, funkcionalan i isplativ, kako za ponuditelja tako i za budućeg kupca. Hrvatski telekom je 2016 godine u ožujku realizirao i predstavio Gradu Dubrovniku koncepciju Pametne ulice (Smart Street) u Gružu.  Dio tog pilota, bio je i Smart Parking. To je bio jedan vrlo složeni Pilot koji je u Dubrovniku tada okupio najveća svjetska imena ICT industrije. Pilot je bio najveći u regiji, težak preko milijun kuna, a Grad Dubrovnik je financijski participirao u tom pilotu sa iznosom nešto manjim od 200 tisuća kuna. Pilot je bio poseban po tome, što je prvi u Hrvatskoj tada predstavio koncepciju funkcioniranja jednog pametnog grada (Smart City) na primjeru jedne ulice.

Paralelno s ovim pilotom, u Dubrovniku se odvijao još jedan pilot, u organizaciji DURA-e, koji je u cijelosti financirao Grad Dubrovnik, a u realizaciji mladog, tek osnovanog dubrovačkog startupa. Naime, riječ je o prvonagrađenom rješenju Smart Parking na Hackatonu (natjecanju inovatora i programera) koji je također organiziran u Dubrovniku od strane DURA-e. To je bila hvale vrijedna inicijativa poticanja razvoja poduzetništva u Dubrovniku i zadržavanja mladih u Gradu, koristeći vlastito znanje za prosperitet lokalne zajednice. Taj pilot imao je za zadatak sastaviti parkirne senzore od elektroničkih komponenti i njima pokriti prostor parkinga podno Žičare.

Zašto taj parking nije profunkcionirao?

- Predugo se čekalo da funkcioniranje rješenja mladog startupa zaživi u cijelosti, no međutim, to se nije dogodilo, što zbog činjenice da je za realizaciju tog pilota bilo potrebno puno više novca od planiranog, što zbog činjenice da svakom startupu treba puno više snage, vremena, znanja i iskustva od same ideje do konačnog ostvarenja ili kako bi se to reklo "from zero to hero". Odluka o odabiru rješenja i nastavku realizacije projekta Smart Parking tada nije donesena. Samim time, prošlo je jako puno vremena, tehnologija se dodatno razvijala i napredovala, došlo je i do promjene gradske Uprave, a sadašnji projekt, ponajprije zbog nove tehnologije koja se implementira, je, u stvari, jedna potpuno nova priča i jedan potpuno novi Projekt.

Pa može li se iz toga što ste rekli, zaključiti da da provedeni piloti nisu ničemu služili?

- Mislim da je preoštro reći da piloti nisu ničemu služili. Sve iz čega se nešto nauči, a potom i primjeni stečeno znanje, je korisno. Prije svega, izgubljeno je dosta vremena, zbog vjerovanja da se, ovako složen, projekt može realizirati isključivo lokalnim, mladim snagama. Ponavljam, namjera je bila dobra, ali provedba je otišla u krivom smjeru. Naglašavam isti rezultat, misleći na mobilizaciju lokalne „pameti“ mogao se postići i na drugi način.

Jesu li se iskoristila saznanja iz tih pilota?

- Piloti su bili korisni jer su potvrdili nešto potpuno drugo od onoga čemu su bili namijenjeni. Pokazali su i dokazali da Dubrovnik, tada, nije imao dovoljno kompetentnog kadra s razumijevanjem problematike digitalne transformacije i implementacije novih tehnologija u život Grada i procese upravljanja Gradom. Istaknuo bih riječ dovoljno, jer ne mogu negirati pojedince koji su, i tada, činili razliku. Spomenuti pilot projekti pokazali su i dokazali da imamo mlade i sposobne ljude koji definitivno predstavljaju našu budućnost i budućnost naše zajednice, ali isto tako, pokazali su, jasno, da je suživot s „ključnim igračima industrije“ nužan, što zbog njihovog iskustva i financijske stabilnosti, što zbog činjenice da ti „ključni igrači“ trebaju te mlade ljude upravo zbog njihovih znanja, vještina i agilnosti.

Zar ovo, što ste sad rekli nije oprečno činjenici da je Hrvatski telekom, industrijski gigant, izvođač ovog današnjeg Dubrovnik Smart Parkinga?

- Naprotiv, Hrvatski telekom ima najvažniji resurs za realizaciju ovog projekta, a to je telekomunikacijska mreža. Ali zahvaljujući upravo startupima, Hrvatski telekom danas ima i najveću mrežu partnera u Hrvatskoj, s kojima zajedno raste i razvija se. Dubrovački projekt Smart Parkinga, realiziraju hrvatske tvrtke koje su od startupa, zajedno s nama postale respektabilne samostalne tvrtke na globalnom tržištu. Senzori koje ugrađujemo u dubrovački parkirni prostor, proizvode se u Varaždinu, aplikaciju programiranju Splićani, centralni sustav Sanitata počiva na radu zagrebačke tvrtke, a ugradnju senzora obavlja dubrovačka tvrtka, za koju vjerujemo i nadamo se da će se razviti s nama do globalnog igrača, što nam je cilj. Svi podaci smješteni su u našem data centu, dakle u Hrvatskoj.

Mogu li i druge tvrtke sudjelovati u ovom projektu?

- Imamo komplet hrvatsko rješenje i ponosni smo na naše partnere. Ovom prilikom naglašavam da smo otvoreni za suradnju i pozivam sve dubrovačke tvrtke, koje se vide u budućnosti razvoja našeg Grada, da nam se jave, jer za našu koncepciju Smart Citya uvijek preferiramo lokalne partnere, koji imaju znanja i kompetencije za rješavanje specifičnosti pojedinih gradova.

Kako biste ocijenili smjer u kojem ide ova gradska Uprava po pitanju digitalne transformacije Grada i provođenja Strategije Pametnog grada Dubrovnika?

- Ova gradska uprava je svjesna nužnosti razvijanja vlastitih kompetencija i znanja, a kako bi mogli primjenom ICT tehnologije kvalitetnije upravljati gradom. Dokazala je spremnost za donošenje odluka i preuzimanje odgovornosti. Po pitanju realizacije strategije Pametnog Grada Dubrovnika, u fazi je formiranje stručnog tima unutar Grada koji će imati zadatak koordinirano upravljati svim aktivnostima u Gradu, a koje stavljaju tehnologiju u službu građana i upravljanja gradom, što smatram ključnim iskorakom.

Kako će se razvijati početak projekta?

- U prvoj fazi digitalne transformacije grada, a koja se već aktivno provodi, naglasak i fokus je stavljen na infrastrukturu tj. podatkovno-komunikacijsko povezivanje svih komunalnih društava, drugih gradskih društava i službi. Kvalitetna podatkovno-komunikacijska povezanost preduvjet je racionalne primjene tehnologije i iskoristivosti podataka i informacija koje tehnologija može pružiti za donošenje odluka. Mrežna podatkovno-komunikacijska infrastruktura jedan je i od baznih projekata Strategije pametnog grada Dubrovnika. Ova faza provedena je u 80 posto gradskih društava, što je iznimno veliki udio u realizaciji. Projekt Respect the City dodatno daje svrhovitost digitalnoj transformaciji Grada, tim više jer u središte stavlja Grad i Građane, što je jedino ispravno.

Vratimo se na Dubrovnik Smart Parking projekt. Rekli ste da je to potpuno novi i drugačiji projekt. Po čemu je on drugačiji od drugih i ima li nešto po čemu je projekt jedinstven ili poseban?

- Ono čime se moram pohvaliti jest to da je ovo prvi, i za sada jedini i najveći projekt Pametnog parkinga realiziran u svijetu s ovom količinom senzora na NBIoT tehnologiji. U svijetu postoje pilot projekti s ovom tehnologijom, ali ne ovog razmjera. Da pojasnim laičkim jezikom o kakvoj tehnologiji se radi. Dakle, radi se o tehnologiji koja omogućava da se podaci sa senzora prenose, uz najveću razinu sigurnosti, na velike daljine uz iznimno malu potrošnju baterije. Tehnologija koristi postojeću infrastrukturu telekom operatora, tako da nije potrebno dodatno ulaganje u uspostavu mreže, te instalaciju raznoraznih antena, koje narušavaju vizure grada, što je posebno važno za Dubrovnik. Štoviše, senzori mogu biti zakopani duboko u zemlju ili asfalt i signal bez problema prodire do njih.

Koje su još prednosti ovakve tehnologije?

- Ovakva tehnologija je zbog dugovječnosti baterije (govorim o godinama), a koju senzori moraju sadržavati da bi funkcionirali, znatno jeftinija od drugih koje se primjenjuju u sličnim projektima. Ova tehnologija je utemeljena na globalnom industrijskom standardu za mobilne mreže i za nju su se po pitanju spajanja senzorske infrastrukture opredijelili najveći telekom operatori u svijetu.

Kakve konkretno građani mogu imati koristi od ovog projekta?

- Prije svega želio bih naglasiti da je namjera Grada i Sanitata, ovim projektom pridonijeti kvalitetnijem životu građana. Nepobitna je činjenica da se životni prostor, nas, koji živimo u Gradu, posljednjih godina, značajno sužava. Dubrovnik je grad koji je prostorno ograničen, vrlo je turistički atraktivan, sve interesantniji za filmsku industriju… Činjenica je da smo mi, domaći, naučili na određeni komoditet, koji nam je u posljednje vrijeme uskraćen i da ta činjenica stvara svojevrsni gnjev i ljutnju kod građana. Kako sam rekao, prostora za širenje nema puno, ali ono što još možemo učiniti je iskoristiti tehnologiju da u određenim segmentima osiguramo građanima i turistima informacije koje će svi oni iskoristiti za donošenje odluka koje će im olakšati nositi se s novonastalom situacijom.

Koje su zapravo ključne vrijednosti koje ovaj projekt donosi?

- Ovo je jedan od Projekata koji radi upravo to. Cilj mu je pružiti informaciju građanima gdje, kako i kada parkirati uz najmanji utrošak vremena. Vrijeme je danas vrlo cijenjeno i ako određena informacija može uštediti vrijeme, onda je to ključna vrijednost koju ovaj projekt primarno donosi građanima. Druge vrijednosti su indirektne. Ako netko manje vremena provede u vozilu, znači da je to vozilo manje vremena u aktivnom prometu, pa će time biti i manja gužva na cesti. Ako neko vozilo manje kruži u potrazi za parkingom, manje će trošiti goriva, pa će i tu biti ušteda, a i zrak će biti čišći jer će biti manje ispušnih plinova. I mislilo se na sve građana i dobne skupine… i one koji koriste aplikacije i one koji ih ne koriste. Po gradu će biti instalirani displayi koji će, nekoliko ulica ranije, informirati vozače o stanju okolnog parkinga.

Netko će reći: „nikakve koristi od informacije da je jedno mjesto slobodno na Buži, jer dok ja dođem do Buže to mjesto će biti zauzeto“.

- Ja se ne bih složio, jer ako ja vidim da je jedno mjesto slobodno na Buži, sigurno neću iz Lapada krenuti na Bužu, nego ću potražiti parking koji mi je bliži i gdje se imam šansu parkirati. Ali ako sam na Buži, i vidim da je jedno mjesto slobodno, onda ću odmah poći prema tom mjestu… Projekt će olakšati i osigurati građanima različite modele plaćanja parkinga, pa je koristan i s te strane… 

Kad je u pitanju točnost informacija, očekujete li tu neke probleme i koliko će sustav biti pouzdan?

- Bilo bi iluzorno očekivati sto postotnu točnost informacija, jer puno je čimbenika koji utječu na točnost. Ovo je „živ“ i kognitivni sustav, koji uči sam od sebe i koji se prilagođava promjenama i naučenome. Znamo da ne postoje strogo definirana pravila u ponašanju ljudi, vozila i drugih čimbenika koji bi sustav odmah učinila nepogrešivim, a upravo ljudi i vozila su dio ove priče… Ponašanje ljudi je teško predvidljivo. Uzmimo npr. jedan od ključnih elemenata, a to je prometna kultura, koja će utjecati na točnost informacije o slobodnom mjestu. Ako vozilo neuredno parkiramo, npr. preko dva mjesta, teško ćemo dobiti točnu informaciju o slobodnom mjestu.

Koji su nedostaci ovog sustava?

- Blizina elektroenergetskog kabela i razna elektroenergetska pražnjenja, ponekad će biti uzrokom netočne informacije. No, sve to nije razlog, da sustav ne bude bolji i bolji iz dana u dan, i na tome ćemo svakako raditi, ali tu očekujemo i veliku suradnju građana u dostavljanju informacija o greškama, kao i višu razinu prometne kulture.

Možemo li od Hrvatskog telekoma očekivati još sličnih projekata korisnih za Grad i građane?

- Svakako. Neki su već u tijeku, ali o njima nekom drugom prilikom…