INTERVJU NIKOLA KNEŽIĆ 'Primorje će dobiti nogometni klub koji će nastupati na igralištu kojeg krećemo graditi'

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Goran Mratinović
Donosimo intervju s načelnikom Općine Dubrovačko primorje Nikolom Knežićem

Razgovarao: Maro Marušić

Nikola Knežić načelnik je Općine Primorje evo već 11 godina. Popričali smo o aktualnoj situaciji u kojoj se Općina nalazi s pogledom na budućnost.

Pelješki most se gradi, uskoro će i pristupne ceste. Kako ih nastaviti kroz Primorje? Autocesta ili?

Od aerodroma do Ploča treba biti brza cesta koja bi prolazila trasom zamišljene autoceste. Negdje mogu biti četiri trake, negdje tri, kako konfiguracija terena to dopušta. Isto tako gdje je predviđen tunel mogu biti samo dvije trake. Uostalom i pristupne ceste prema Pelješkom mostu imaju samo dvije trake. One jesu ravne i brze, ali samo dvije trake, baš kao i sam Pelješki most. Ne računam one predviđene za zaustavljanje. Moje mišljenje je da od Dola do Osojnika treba napraviti brzu ceste na koju se mogu priključit sva gornja sela u Primorju. Da se takva cesta napravi, sve od Čilipa do Ploča, bila bi besplatna, a dobili bismo ogromne rasterećenje jadranske magistrale, koja bi postala lokalna cesta.

Je li zamišljena trasa ide preko privatnih parcela? Što je s izvlaštenjem?

Za tu trasu dobivena je lokacijska dozvola, pokrenut je proces izvlaštenja, a onda je sve stalo nakon ostavke premijera Iva Sanadera. Trasa ide preko brda, ima dosta tunela i vijadukata. Nije problem u izvlaštenju, jer je riječ o nacionalnom interesu. Zakon o izvlaštenju se ubrzao. Dopušta gradnju, čak i ako spor na sudu traje oko cijene, ali to ne priječi investiciju.

Vidite li gradnjom te ceste širenje Dubrovnika prema Primorju u budućnosti? U Gradu kronično nedostaje prostora, a cijene nekretnina divljaju.

Bilo bi to logično. Gradnja ceste je ključna. Međutim, postoji i druga strana priče. Zašto se povećalo stanovništvo Župe, a nije Primorja? Razlog je cijena, odnosno blizina mora. Zemljište u Slanom dođe 200 eura, a u Župi se još uvijek može naći po cijeni od 50, 100 eura.

Jeste li pričali što s Vladom o gradnji ceste kroz Primorje?

Na sjednici Vlade koja je održana u Dubrovniku lani za svetog Vlaha Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste dobile su u zadatak da naprave studiju daljnjeg napretka autoceste od Ploča. Nakon što se studija završi vidjet će se može li se kandidirati za europske fondove. Logično je da sada, nakon što se naprave pristupne ceste za Pelješki most, prioritet budu ceste prema Dubrovniku i zračnoj luci.

Spominjete fondove. Općina Dubrovačko primorje imala je uspjeha u privlačenju europskih sredstava.

Upravo završavamo tri projekta financirana iz EU fondova. Ovaj tjedan izdajemo uporabnu dozvolu za vodovod do Majkova, te će voda poteći do kraja mjeseca. Napravili smo pet kilometara vodovoda i sve priključke za stanovništvo. Investicija je vrijedna 7 milijuna kuna, a sva sredstva dobili smo iz fondova. Drugi projekt je Tradicijska kuća u Slanome, koja se nalazi odmah do crkve svetog Vlaha, te se nadam da će biti otvorena za festu. U Kući će biti prikazana kompletna povijest Primorja kroz narodne nošnje, nakite, brodogradnju… To je u biti Etnografski muzej Primorja, iako neće imati takav naziv zbog birokratskih razloga. Investicija je vrijedna desetak milijuna kuna, a 80 posto je dobiveno iz EU fondova. Treći projekt financiran 85 posto europskim sredstvima je izgradnja reciklažnog dvorišta na prostoru Poslovne zone Banići. Do kraja mjeseca će biti gotovi svi radovi, te će biti izdana uporabna dozvola. U budućnosti planiramo omogućiti i odlaganje šuta, odnosno građevinskog otpada. Naime, u sedmogodišnjem programu EU nisu bila predviđena sredstva za gradnju prostora za građevinski otpad, pa sada nismo mogli graditi, jer mi sami s našim proračunom od 20 milijuna kuna ne možemo to financirati.

Tko piše projekte za EU fondove? Direktno vaša općina ili idete preko neke agencije?

Devedeset i pet posto svih poslova oko EU fondova radi naš jedinstveni odjel u Općini Dubrovačko primorje koji broji samo pet zaposlenih. To je nešto s čim se ja često pohvalim. Nama nedostaje ljudi, ali ne zapošljavamo. Čitav taj odjel sastoji se od načelnika, pročelnika, tajnika, te dvije djevojke zadužene za knjigovodstvo. Osim ovih nabrojenih projekata dobili smo novac iz EU fondova za obrazovanje stanovništva o važnosti reciklaže. Također, dobili smo sredstva za projektiranje infrastrukture u Dolima. Počelo je i projektiranje vodovoda za osam naselja Gornjeg Primorja, odnosno lisačko-čepikućsku valu. Za Smokvinu smo dobili lokacijske dozvole za kanalizaciju i vodu. Nadam se da će ove godine početi radovi na vodi i kanalizaciji od Banića prema Smokvini i Dolima. Vrlo nam je bitno pokriti ta dva naselja koja su turistički atraktivna.

Granični prijelaz Čepikuće je sve atraktivniji, jer se izbjegava prelazak granice kod Neuma i Metkovića.

Istina je da sve više vozila ide tim prijelazom, uključujući turističke autobuse za Mostar i ostale dijelove BiH. Cesta koja ide od Dola do Čepikuća postala je državna i sada je u nadležnosti Hrvatskih cesta. Mi smo im već izdali građevinsku dozvolu i oni su sada preuzeli obvezu financiranja. Ove godine započet će radovi od Čepikuća do Rudina, te ćemo onda cijelom tom trasom do magistrale dobiti kvalitetnu dvotračnu cestu. Kvalitetnije ceste prema graničnom prijelazu omogućit će turističko razvijanje gornjih sela.

Što je s Centrom za gospodarenje otpadom? Kako napreduje?

Izdana je lokacijska dozvola i nadam se da bi ove godine trebalo krenuti s izgradnjom. Sela poput Lisca i Čepikuća, koja su u najtežem položaju u Primorju, izgradnjom ovog centra će profitirati zbog dolaska infrastrukture koja je nužna za kvalitetno gospodarenje otpadom.

Dio ljudi u Primorju ipak nije sretan zbog gradnje Centra. Spominju se ekološki utjecaji.

Pazite, ja sam obišao brojna slična postrojenja u Europi, sveukupno njih četiri. Kada se god pokrene ovakva priča uvijek oni koji su blizu bune se, iako ne razumiju da nema prijetnje. Koju god da lokaciju odabere, okolnih pet, šest sela neće biti sretno. Ovo je čist projekt sukladan modernim tehnološkim dostignućima. Gdje inače s otpadom? Mi već sada imamo stvarne probleme. Razni otpadi se odavno bacaju blizu Malostonskog zaljeva. Imali smo onečišćenja u Malostonskom zaljevu zbog ilegalnih deponija u Hercegovini i mi tu ništa ne možemo napraviti, jer je riječ o drugoj državi. Znači onečišćenje je aktualno, a Centra još nema. Priča da će izgradnja Centra koji će imati glinu, pa nepropusnu foliju plus betonsku ploču biti štetna nema uporišta. U Njemačkoj se tako gradi, a i ovaj naš će biti po europskim standardima. Riječ je o investiciji vrijednoj 500 milijuna kuna gdje će se otvoriti nova radna mjesta. Pa recite pravo, tko bi iz Europe dao taj novac da se zagađuje priroda? To su priče za malu djecu. Svatko tko se želi uvjeriti u čistoću ovakvih postrojenja po Europi, predlažem da mu Općina Primorje plati edukacijski izlet.

Što je sa Sestricama?

Teško je davati prognoze, jer to ovisi o investitoru. Njegova je zemlja i on ima svoje planove. Sve što je Općina mogla napraviti sa svoje strane je napravila, svu papirologiju i sve prostorne planove. Koliko je meni poznato, investitor pregovara s nizom svjetskih fondova. Mislim da je sazrelo vrijeme za jedan ozbiljan resort na jugu Hrvatske. Međutim, svjedoci smo da sve te velike investicije zapinju. Golf na Srđu, Plat, Kupari, Sestrice, Belvedere…

Kako bi se našla radna snaga? Primorje nema neku sjajnu demografiju.

Ja se toga ne bojim. Nama je cilj da se ljudi u Primorje naseljavaju, jedino tako se demografski trendovi mogu preokrenuti. Primorje danas ima dvije tisuće stanovnika, a prije sto godina bilo nas je duplo. Ne bi bio nikakav problem da se tisuću ljudi doseli u Primorje. Na kraju krajeva to se dogodilo Župi. Bolje da ljudi dolaze u Primorje, nego da idu u Irsku ili Njemačku. Sestrice su veliki kompleks. Ne bi se one radile odjedanput, nego u fazama, pa bi i potreba za radnom snagom bila postupna.

Jesu li neki drugi investitori bili spremni ulaganje u Primorje, recimo u neke sportsko-rekreacijske sadržaje koji bi privukli turiste i domaće stanovništvo?

U Poslovnu zonu Banići ulaze dva nova investitora, od kojih će jedna firma proizvoditi namještaj. Trenutno smo u pregovorima s još dva, tri investitora. Poslovna zona Banići doživjet će pravi uspjeh kada se napravi Pelješki most i pristupne ceste. Što se tiče sportsko-rekreacijskih ulaganja u prostornom planu imamo zanimljivu zonu predviđenu za zabavu, ali nema još investitora. Riječ je o prostoru između Slanog i Slađanovića gdje je predviđeno 200 tisuća kvadrata za rekreaciju. Uskoro ćemo na tom prostoru krenuti s izgradnjom nogometnog igrališta i osnivanjem nogometnog kluba. Možda će se nakon naše investicije još netko nadovezati s gradnjom aquaparka, teniskih terena i slično.

Popularni Članci