Bivši ministar unutarnjih poslova zadnji je na SDP-ovoj listi za Europski parlament. U razgovoru za  Dubrovački dnevnik kazao je više o svojim očekivanjima na izborima, a osvrnuo se na prošlost u kontekstu vremena koje je proveo na dubrovačkom ratištu, te budućnost kroz mogućnosti koje nudi Europska unija, ali i nacionalnoj sigurnosti, odnosno pitanju branitelja.

NE POUZDA SE U ANKETE

Još jedni izbori su pred vama. Prema anketama, SDP-u bi trebalo pripasti tri mandata. Je li vam to zadovoljavajući rezultat?

- Nisam nikad živio od anketa. Ispada stvar riješena ako vam mediji objave da ćete ostvariti dobar rezultat na izborima. Od sebe uvijek dajem maksimum i vjerujem kako ću imati povjerenje građana. Očekujem da sam svojim radom to zaslužio, uvijek sam birao najteže terene i mislim da mogu puno toga postići u  Bruxellesu braneći interese naše zemlje i boreći se za socijaldemokraciju.

SDP na listu za EU parlament nije postavio niti jednog kandidata iz Dubrovačko-neretvanske županije.

- Ne želim da se ostvari ona kletva 'što južnije, to tužnije'. To su neki od razloga zašto mislim da je važno da stanovnici Županije shvate da nisam u politici da iznevjerim očekivanja već kad nešto obećam toga se i držim.

Dakle, vi ste ustvari svojevrsni koordinator i za sami jug Hrvatske?

- Važno mi je da se 'zbijemo' rame uz rame i riješimo probleme koje imamo. I građani Splitsko-dalmatinske te oni iz Dubrovačko-neretvanske županije. A i obiteljski sam vezan za ovo cijelo područje i to mi daje dodatnu odgovornost da učinim puno više za građane, a to se može bolje postići u Europskom parlamentu nego u Hrvatskom saboru.  Do sada nismo imali nekoga tko je iz ovih krajeva u Europskom parlamentu u smislu da tu stalno živi i dijelu sudbinu stanovnika tog podneblja.

DUBROVNIK NJEGOVO PRVO RATIŠTE

Posjetili ste Dubrovnik dva puta u relativno kratkom vremenu.

- Iskreno, drago mi je doći u Grad. Ovo je zapravo samo jedan dio Dubrovačko-neretvanske županije koji posjećujem, nedavno sam bio u Cavtatu i Konavlima, a često sam na Korčuli i u Stonu. Kao Dalmatincu mi je drago tu boraviti jer razgovaram s dragim ljudima i oni mi kažu da život na jugu nije samo turizam.  Ne može se samo živjeti od turizma, uvjeren sam da se mogu pronaći drugi projekti posebnu u kombinaciji sa sredstvima iz Europske unije koji mogu biti iskorišteni što samo po sebi predstavlja veliku priliku.

Za vrijeme Domovinskog rata proveli ste jedan značajan period u blizini Dubrovnika.

- Dubrovnik je bio moje prvo ratište od 6. prosinca 1991. godine kada smo branili ovo područje, ali ne u blizini samoga grada koji je tad nažalost bio već opkoljen i izložen bombardiranjem. Mi smo bili na liniji Imotica-Topolo-Stupa, nakon pada Čepikuća i to pamtim kao vrijeme u kojem smo zaista bili složni, držalo nas je nešto više, a imali smo malo oružja. S ponosom se danas sjećam kako smo, mada ne volim to previše isticati, pomogli tadašnjoj 114. brigadi koja je držala liniju iznad mosta na Bistrini, vraćali položaje, borili se, imali gubitke, ali činjenica da smo kasnije postali dio 141. brigade koja je jedna odlikovana brigada jer je veliki broj pripadnika nažalost dao svoj život za obranu domovine. Ponosan sam na to što sam s ljudima iz Splita pomagao Dubrovnik jer sam bio siguran da možemo doći do pobjede bez obzira na to što smo imali malo sredstava, a vojska na drugoj strani bila je jaka. To se na kraju pokazalo ispravnim i ja sam tako tu ratnu priču završio.

Ipak, ne ističete to previše u javnosti.

- Prvo da pojasnim, ja sam uvijek govorio kako sam ratni veteran, a ne branitelj jer branitelji su svoj posao obavili u vrijeme dok je to trebalo što je bila čast i dužnost. Upravo iz tog razloga ja nisam svoj ratni put želio pretvoriti u profesionalnu karijeru i od toga živio.

Niste nikad razmišljali u tom smjeru kako bi vjerojatno više uspjeha imali kad bi isticali gdje ste bili 1991.?

-  Svoje ratno iskustvo mogu spomenuti, ali ne želim da ono ispada u predizborne svrhe - ja sam bio ratnik pa me zbog toga birajte. Ja sam ratnik i dan danas, ali ne više za one stvari koje su završene - ne borim se za privilegije i da mi netko nešto pokloni. Očekujem da svojim radom to zaslužim i nakon toliko godina u politici vjerujem da to mogu ostvariti.

'VODIMO KAMPANJU KAO TIM'

Nego, da se vratimo na EU izbore. Što očekujete od SDP-ove liste u Europskom parlamentu?

- Moj motiv je da je moj uspjeh jednak uspjehu svakog s liste kao što je uspjeh svih njih i moj. Vodimo kampanju kao dio tima i prenosimo zajedničke poruke i mislim da je to najbolji put za SDP kao i oporavak u budućim vremenima. Jednostavno se moramo zajedno boriti kao jedan tim na utakmicama. Inače, mislim da se trebamo zajedno boriti i u Europskom parlamentu za interese Hrvatske. Mi smo mala zemlja, ali trebamo pokazati stav i ne klanjati se svakoj odluci koja dolazi iz Bruxellesa. Sjetite se migrantske krize. Tada smo vodili vanjsku politiku koja je bila drugačija od naredbi iz Bruxellesa jer to je bilo u nacionalnom interesu Hrvatske.

Dakle, može se postići da se Hrvatska nametne kao ravnopravna članica u kontekstu odlučivanja?

- Pa kao što smo se mogli usuglasiti da imamo jednake cijene telefonskih poziva unutar EU, tako se mogu i druge stvari izjednačiti posebno kad je u pitanju minimalna plaća i mirovina. Svi oni kažu da to nije moguće, ali moguće je ako na tome rade svi zastupnici se bez obzira na stranačke boje. Mi ne smijemo biti sluge Europskoj uniji već ravnopravni. Upravo zbog toga naš moto kampanje je - ravnopravnost. Koliko god smo mala zemlja, mi s druge strane moramo biti jednaki kao ostali kod donošenja važnih odluka, a one moraju biti u interesu naših građana.

Kako ako odnosi unutar države nisu ravnopravni? Građani nisu ravnopravni. Pa svakodnevno svjedočimo zapošljavanjima putem stranačke iskaznice.

- Da, stranačka iskaznica je danas nažalost presudna za dobivanje poslova, što je pogubno posebno u kontekstu toga da je u Hrvatskoj manjak radne snage. Naš najveći otok u ovom trenutku je Irska i žalosno je da ljudi zapravo ne odlaze zbog nedostatka posla već što mladi ne pronalaze nadu i budućnost ovdje. Zalažem se da je dobro da pođu vani školovati se, raditi, steći iskustvo jer i ja sam živio u Americi, Norveškoj i Češkoj gdje sam naučio jezik, ali sam se vratio jer ovo je najljepša zemlja. Ne možete tek tako buditi lažni optimizam i govoriti da je ovdje divno i krasno i govoriti im da ne idu.

'NEDOVOLJNO KORISTIMO EU SREDSTVA'

Koje bi preduvjete za to trebalo stvoriti?

- Ako se ne stvore uvjeti dobrog života, prvenstveno da se ne moraju plaćati pet puta veći porezi u turizmu nego u drugim zemljama Europske unije, da se priča o besplatnom školstvu, a ono itekako košta, da policajac koji želi raditi svoj posao mora imati dovoljno novaca da ga može obavljati kako treba...  Po mom mišljenju za to se trebamo boriti i težiti u Hrvatskoj, a moguće je ostvariti uz pomoć EU ostvariti.

Je li Hrvatska dovoljno koristila sve financijske mogućnosti koje joj pruža EU i što se na tom planu može još učiniti?

- Ima određenih projekata koji se ističu naprimjer Pelješki most na jugu i radovi na Zračnoj luci, ali žalosti me činjenica da građani nisu iskoristili 85 posto nepovratnih sredstava koji su bili za otoke. Nisu realizirani oni projekti koji su se mogli ostvariti jer nisu imali priliku da izbore bitku s europskom administracijom. Mora im se pomoći u tome i ja stalno napominjem kako EU ne trebamo promatrati kao mjesto iz kojega se vuku novci jer to su i naši novci. Jednostavno kod nekih projekata treba pomoći ljudima da ispune sve te obrasce. Dobar poljoprivrednik se ne treba baviti s time.

'MOŽEMO BOLJE'

Ali, postoji tendencija hvaljenja brojkama. Dojam je i da sami građani o tome ne znaju dovoljno pa se taj prostor nedovoljne upućenosti iskorištava za hvaljenje u povlačenju sredstava iz EU fondova.

- Svi se hvale velikim brojkama i izbacuju podatke, ali mi smo na niskoj razini iskorištenosti fondova koji su nas mogli dovesti u puno bolji položaj. Druge zemlje su se za to bolje pripremile i nemaju ni ministrice i osobe koji bombardiraju građane podacima i stvaraju lažnu sliku. Istina je da smo mogli napraviti još puno više projekata. Mislim da možemo puno bolje neke stvari napraviti.

Kako ste vi koristili sredstva iz EU fondova za vrijeme vašeg ministarskog mandata?

- Kao ministar dokazao sam se u opremanju granične policije. Koristili smo pretpristupne fondove za opremu, radare, plovila i kupnju helikoptera. Hrvatska nije imala niti jedan helikopter koji je kupljen prije mog mandata, a poslije nisu niti jedan kupili. To su činjenice. U ostvarenju nacionalnih interesa nemojmo se natjecati tko je uspio više. Loše je stvoriti imidž da ste otkrili toplu vodu. Sustav se urušava i to se vidi.

O MIGRANTSKOJ KRIZI I AKTUALNIM ZBIVANJIMA

Kad smo kod vašeg mandata, bili ste prepoznati po tome što ste, kako se to znalo reći, omogućili humani prijelaz kada je krenula migrantska kriza. Danas se tu hrvatska policija spominje kroz kontekst brutalnosti. Zašto su stvari pošle na gore?

- Vlada pokušava s jedne strane glumiti čvrstog čuvara granice što je nemoguće jer se ne može pokriti svaka točka kroz koju mogu proći ljudi koji prelaze brojne prepreke na svom putu. Na žalost primjenjuju se i protuzakonite mjere i ljude se pokušava odvraćati. Nije rješenje u tome da oni budu u BiH. Svi incidenti koji se događaju, događaju se zbog neorganiziranosti. Mi smo imali humani prolaz kroz Hrvatsku koji je bio osiguran prvenstveno jer se zaštitila imovina ljudi u Hrvatskoj. Svakoga smo registrirali i bili smo spremni surađivati s policijom unutar EU na razmjeni podataka te smo osigurali azil onima koji su ga tražili.

Je li uopće Hrvatska krajnji cilj migrantima?

- Oni su bolji život većinom tražili tamo gdje je bolji život nego u Hrvatskoj. Ja sam tada rekao da bi volio da sam ministar zemlje u kojoj ljudi žele ostati dobrovoljno i zatražiti azil jer bi to značilo da smo dovoljno bogati da to možemo osigurati. Pokušaj EU da od Hrvatske napravi žarišnu točku u kojoj bi se nalazilo 500 do 600 tisuća migranata je bio neprihvatljiv. Mi takav teret ne bi mogli podnijeti nego je varijanta bila da to raspodijelimo s drugim zemljama. Bili smo spremni sudjelovati u tome, a danas se događa da glumimo da čvrsto čuvamo granicu, a kroz Hrvatsku prođe tko zna koliko migranata i potiče se zbog toga krijumčarenje ljudi koji su prinuđeni raditi prekršaje zbog nedostatka osnovnih sredstava za život.

Što bi bilo najbolje?

- Nisam zloguki prorok, ali činjenica je da u ovom trenutku za Hrvatsku bi bilo puno bolje da to radi u dogovoru s drugim zemljama EU tako što bi bila usklađena zajednička politika, a ne da budemo žrtva tog postupka. Neprihvatljivo je da se EU ponaša sebično i da tako rješava probleme. Mora postojati zajednička politika raspodjele prema kvotama. Azil i međunarodna zaštita se trebaju rješavati u žarišnim točkama.

Osnovni cilj Hrvatske je ulazak u Schengen?

- Ali ne pod ovim uvjetima da Europa traži od nas da rješavamo pitanje migrantske krize suprotno konvencijama koje sve članice imaju. Problem je u tome da ti ljudi nisu pali padobranom, oni su došli iz Europske unije i mi bi trebali sad braniti Europsku uniju od Europske unije. Oni su došli iz Grčke, Bugarske i došli do ovdje. Hrvatska je zemlja koja mora poštivati međunarodne konvencije i ne ispunjavati prljave poslove.

Gledajući na aktualno političko stanje u Hrvatskoj, sputavaju li vam vladajući rad u Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost?

- Imam dovoljno iskustva i svoj posao kao predsjednika Odbora radim ozbiljno. Imali smo 54 sjednice, a na niti jednoj nije bio ministar unutarnjih poslova i ukazuje na činjenicu kako se on odnosi prema parlamentarnom nadzoru koji je jedan od preduvjeta demokracije. S druge strane, na Odboru radimo tako da smo postigli atmosferu u kojoj nam je stalo do toga da kad netko napravi prekršaj i ne poštuje zakon od strane profesionalaca, sigurnosne službe ili policije da je naš posao da to nadziremo i spriječimo u čemu smo do sada bili uspješni. Odbor ima obvezu štititi sustav u situaciji kad su izloženi vanjskim napadima, a nama je najvažnije utvrditi točne podatke i da to bude javnosti prezentirano. Zato smo dobili renome da smo ozbiljni i ne funkcioniramo u dnevno političke svrhe već imamo interes da sustav bude što bolji.

Što mislite kako će se po Milijana Brkića završiti afera SMS?

- Uvijek sam bio sklon tome da nikad ne komentiram nepravnomoćne presude, a kamoli situaciju u kojoj se događa istraga. To je problem koji se odvija kroz unutarstranačku borbu u HDZ-u i to je svima jasno i vidljivo. Ja se kao predsjednik Odbora i saborski zastupnik, ali i inače kao osoba ne usudim  unaprijed nekoga osuđivati. Moralna odgovornost je za HDZ davno zaboravljena stvar, a s druge strane moji principi su takvi da dok to ne bude potvrđeno od strane pravosudnih tijela da ne želim komentirati. Čini mi se kako nažalost u ovoj državi umjesto sustava policije novinari otkrivaju kriminalne aktivnosti. Ja ću se kroz odbor uvijek zalagati da imamo povjerenje u instituciju policije koja ne može biti stranačka već mora raditi po zakonu.