OTKRIO NAM JE SVE O ESTETSKOJ MEDICINI Dr. Milojević: Dubrovkinje obožavaju botox, a mi ne živimo baš kao u seriji 'Reži me'

Autor: Ivona Butjer Mratinović Autori fotografija: Goran Mratinović
Svatko tko je na bilo kakav način došao u doticaj s pojmom estetske medicine, bilo da je o njoj 'guglao', čitao u časopisu ili jednostavno zatražio određeni tretman, morao je čuti za dr. Nikolu Milojevića, prvo ime estetske medicine u Hrvata. 

U sam vrh najcjenjenijih doktora današnjice lansiralo ga je znanje i ugled koji je stekao školovanjem i radom u Velikoj Britaniji, ali i činjenica kako je prvi uveo brojne nove, moderne i nešto prirodnije tretmane, proučavao nove metode te ga se smatra pionirom estetske medicine u Hrvata.

O kvaliteti njegovog rada govori činjenica kako ga je britanski časopis 'Tatler' lani svrstao na listu najboljih estetskih liječnika, i to treću godinu zaredom, a britanski ga mediji nazivaju 'kraljem botoxa' s obzirom kako je na tom području uveo brojne inovacije.

Dr. Milojević je u Londonu otvorio polikliniku 'Milo Clinic' gdje je iznimno popularan i cijenjen te polikliniku 'Milojević' u Zagrebu koju rado posjećuju brojni poznati Hrvati i Hrvatice. Na njegov rad, sasvim sigurno, veliki je utjecaj imao njegov otac dr. Boško Milojević, vizionar koji je otvorio prvu kliniku u Hrvatskoj koja se bavila estetskom kirurgijom. 

Ovog vikenda u Dubrovniku se održava prvi međunarodni kongres o estetskoj medicini'The Aesthetic Medicine Congress', u suradnji s British College of Aesthetic Medicine čiji je organizator upravo dr. Milojević. Bila je to sjajna prilika za razgovor u kojem je za Dubrovački dnevnik otkrio nešto više o navikama Dubrovkinja i Dubrovčana po pitanju estetske medicine, o estetskoj medicini i kirurgiji uopće, inovacijama i trendovima po pitanju pomlađivanja i uljepšavanja i mnogim drugim pitanjima.

Razgovarala: Ivona Butjer

U Dubrovniku organizirate prvi međunarodni 'The Aesthetic Medicine Congress'. O čemu ćete govoriti?

Riječ je o kongresu o estetskoj medicini. To je najnovija struka medicine, a u pitanju je nekirurška estetika. Bit će tu nekoliko predavanja o kirurgiji i liposukciji, no estetska medicina je mlađa sestra estetske kirurgije i to je ujedno i najbrže rastuća grana medicine. Botoxi i fileri su glavni tretmani, a tu spada rad s matičnim stanicama, pa čak i produljenje životnog vijeka. Ta struka će, sasvim sigurno, i dalje rasti, a već je pretekla estetsku kirurgiju.

Kao predsjednik organizacijskog i znanstvenog odbora sam odlučio kako neću previše promovirati sebe, makar sam veliki ekspert za podočnjake i nosove, nego ću održati govor otvorenja u trajanju od 20 minuta gdje smo složili jedan fenomenalan film u kojem predstavljamo ljepote Hrvatske i Dubrovnika. Dosta ću govoriti o Dubrovniku jer to je grad koji mi je uistinu pri srcu. Radije promoviram Hrvatsku nego sebe i takav će biti moj govor. Na kongresu će govoriti doktori koji su svrstani među najbolje estetičare u Europi i koji će govoriti o različitim temama.

Što ćete govoriti o Dubrovniku?

Kazat ću kako je jedan od najljepših gradova. Planirao sam govoriti nešto o njegovoj impresivnoj povijesti, o tome kako ima 700 godina staru ljekarnu koja je jedna od najstarijih u Europi, kako su stari Dubrovčani imali prvu karantenu u Europi i kako se ovdje nalazi druga najstarija sinagoga u Europi. Govorit ću, svakako, i o Dubrovačkoj Republici. Živimo u modernom svijetu pa će svakako biti govora i o 'Igri prijestolja' koja se snimala u Gradu. Po meni, Dubrovnik je zaista možda i najljepši grad na svijetu. Dok sam se kao mladić školovao u Engleskoj, moj profesor Geografije je tada govorio isto. Hrvatska je danas postala jako prepoznatljiva, Dubrovnik također, i može stati uz bok Veneciji, Rimu, Firenci. Meni osobno svaki put zastane dah kad dođem ovdje.

Povratnik sam, prije osam godina sam morao položiti državni ispit kako bih uopće mogao raditi ovdje, s obzirom na to kako sam imao i uspješnu karijeru u Engleskoj. Istina je kako se ovdje treba pomučiti. Bilo je tu loše birokracije, podmetanja, ljubomore. No, izborio sam se i htio sam da Hrvatska bude na jednom još većem nivou.  

DOSTA OSOBA IZ DUBROVNIKA SE ZAPUTI DO MOJE KLINIKE 

Na samom početku ste se dotaknuli nekih novih trendova po pitanju estetske medicine. Po čemu se oni razlikuju od onoga što se po tom pitanju radilo prije, po čemu su drugačiji od estetske kirurgije?

Do prije 15 godina je estetska kirurgija bila glavni pojam po tom pitanju. Moj otac, Boško Milojević, je 1967. godine doveo estetsku kirurgiju u Hrvatsku kad se vratio iz Amerike. On je bio doajen estetske kirurgije. Glavna razlika između današnjih trendova i onih od prije 15 godina jest korištenje skalpela. Sada koristimo igle, lasere, krvnu plazmu, matične stanice. Dakle, to je puno prirodnije, a i oporavak je dosta kraći. Radimo na matičnim stanicama prilikom čega se može stvarati novo tkivo, rast kose. Botoxom možemo raditi čuda, oblikovati lice, smanjiti migrene i znojenja. Dakle, estetska medicina je nešto što se prilično brzo razvija.

I svi su ti tretmani dostupni i u vašim poliklinikama?

U mojom poliklinici 'Milojević' u Zagrebu je sve to dostupno, kao i u 'Milo Clinic' u Londonu. Imam dosta pacijenata iz Dubrovnika koji se znaju zaputiti prema Zagrebu i doći do naše klinike.

Kažete kako imate dosta pacijenata iz Dubrovnika. Što Dubrovkinje najviše vole mijenjati?

I Dubrovčani dolaze! Imamo sve više muškaraca koji dolaze. Oni će se najčešće rješavati podočnjaka. Muškarac može imati bore ili nekakav ožiljak, ali ne želi izgledati umorno. To je trend koji je kod muškaraca jako popularan. Kad je riječ o ženama, one preferiraju dermalne filere za vraćanje izgubljenog volumena u licu. Žene već u 30-tima gube volumen lica, ono se spušta, a mi ga podižemo. Kako bismo to ostvarili, sada možemo staviti i po 10 ampula filera. Nekada je to bilo nezamislivo, ali s novim tehnologijama izgleda jako dobro i prirodno kada se rasporede po cijelom licu. Botox je jako popularan kod Dubrovkinja, ali i žena općenito, zatim povećavanje usana, ali i pomlađivanje same kože. Tu dosta koristimo frakcijski laser koji kod žena iznad 50 godina jako pomaže.

Više ste puta spomenuli kako ste povratnik. Što vas je potaknulo da se vratite, posebno sada kada mnogi odlaze iz Hrvatske?

Otišao sam s 11 godina, za vrijeme Jugoslavije. Danas, na našem kongresu, imamo puno ljudi s područja bivših zemalja Jugoslavije; iz Slovenije, BiH, Srbije. Dolaze i stručnjaci iz Švedske, Somalije, SAD-a, Kanade.

Živio sam u Engleskoj, no uvijek mi je jako nedostajala Hrvatska. Svaki Božić sam dolazio ovdje. Meni su naši ljudi uvijek bili prisniji, simpatičniji, normalniji. Engleska je prekrasna zemlja, no tamo si uvijek stranac. Nedavno je jedna od mojih medicinskih sestara s mužem otišla u Švedsku. Rekao sam joj kako je to super, ali kako će tamo uvijek biti stranci i kako može ostati u mojoj poliklinici. Ona nije htjela ići, ali muž jest.

Istina je kako ljudi idu vani trbuhom za kruhom, vide 2 i pol ili pet tisuća eura koliko će zaraditi u Irskoj. No, mislim kako se dobro može živjeti i ovdje. Pazim kada to govorim jer znam kako je ljudima stravično teško i kako su nekada na koljenima ovdje, tako da se ispričavam ako se netko samnom ne slaže. No, volio bih da se ljudi počnu vraćati u Hrvatsku, da im se omoguće bolji uvjeti i da zajedno počnemo raditi na nečemu lijepome jer imamo prekrasnu zemlju. Mislim kako je to moguće, no možda sam preoptimističan. Istina je kako sam se vratio kao liječnik ovdje, no trebao sam se boriti. Rekao sam i ranije, puno podmetanja i ljubomore je tu bilo. Nisam siguran kako bih to ponovno mogao prolaziti, no nije mi žao što sam se vratio. I dalje imam kliniku u Londonu pa kažu – lako je tebi, ti i dalje tamo zarađuješ. No, ja sve manje idem u London jer klinika u Zagrebu jako dobro radi i s vremenom ću potpuno prestati ići u London.

Moja ambicija prilikom povratka u Hrvatsku je bila estetska medicina kojom su se dotad bavili pojedini kirurzi i dermatolozi. Prvi sam počeo koristiti termin estetska medicina i od početka mi je bila želja napraviti ovaj kongres. U jako kratko vrijeme smo uspjeli okupiti najbolje predavače, prisustvovat će mu oko 250 ljudi. Svake godine se u Parizu održava ogroman kongres kojem prisustvuje 4 ili 5 tisuća ljudi. Ima i jedan u Mote Carlu na koji stiže po 3 ili 4 tisuće ljudi. Ne vidim zašto u Dubrovniku ne bismo svake godine održavali ovaj kongres s još više sudionika, posebno što su neki od najvećih stručnjaka s područja estetske medicine izrazili želju kako bi došli sljedeće godine, a tada bismo govorili i o produljenju ljudskog vijeka i matičnim stanicama još više.

PONEKAD ME TRAŽE EKSTREMNE ZAHVATE, ALI IH ODBIJAM RADITI

Dolaze li vam poznate osobe?

Svakako, no ne smijem spominjati njihova imena. To su glumci, pjevači… Bilo je tu naših ambasadora poput Tonyja Cetinskog ili Sanje Doležal koji su priznali kako su kod nas nešto radili.

Što najčešće rade?

Tony Cetinski je bio na jednoj od naslovnica magazina gdje je priznao kako je radio liposukciju kod nas. Sanja Doležal je priznala kako je radila nekirurško oblikovanje tijela prilikom čega možemo smrzavati mast s posebnim sondama i onda ona odumire. Celebrityji vole imati lijepe noge pa često laserom uklanjaju dlačice kod nas, ali i kapilare. Vole pomladiti lice, bilo laserom, dermalnim rolerom, plazmom, ali kao i svi, mada to rjeđe priznaju u medijima, vole botoxe i filere. No, super je kako botoxom i filerom možemo odraditi posao, a da to izgleda jako prirodno.

Volite kazati kako 'ne stoji sve svakome'. Što napravite kada kod vas dođe osoba koja, recimo , želi jako velike usne koje joj, s obzirom na konture lica, neće baš pristajati?

Neki ljudi recimo jako znaju pojačati obrve i to izgleda loše. Debele obrve na nekome izgledaju dobro, na nekome ne, neovisno o trendovima. Bez obzira što su debele obrve u nekom trenutku u trendu, to ne znači kako će one svima pristajati dobro. Isto je i s usnama. Nekim ženama će i ogromne usne jako dobro pristajati, dok se drugima neće dobro uklopiti uz njihov oblik lica. Također, i obrazi. Ne smijemo raditi po šablonu nego svakom pacijentu pristupiti individualno.

Upozorite li ih na to?

Apsolutno. Zato estetska medicina jest puno prirodnija od estetske kirurgije. Naravno, poznajem brojne estetske kirurge koji rade jedan izniman posao, a mnogi od njih se i bave estetskom medicinom. Ipak, estetskom medicinom se postižu prirodniji  tretmani, prirodniji rezultati, opravak je puno brži i ljudi ne moraju dugo ležati u modricama.

No, uvijek upozorim pacijenta ako želi nešto što mu neće pristajati. Ako žele nešto pretjerano napraviti, ja ću takve pacijente odbiti.

Dakle odbijate pacijente koji žele neke ekstreme?

Da. Naravno, dogode se situacije u kojima žena ima velike usne, ali ih želi raditi. I onda joj pokušavam objasniti kako već ima dovoljno velike usne, no ona na to odgovori kako želi još veće. Ako ocijenim kako će to izgledati u redu, onda to i napravimo.

Koji su ekstremi koje pacijentice najčešće traže?

Često su to velike usne, potom prevelike jagodice. Za nas se često kaže kako smo psiholozi s iglom pa onda ženi objasnim kako tu već ima previše i kako joj ne trebaju veće jagodice, ali uljepšamo neke druge dijelove lica ako je to potrebno.

ESTETSKI DOKTORI SU UGLAVNOM NORMALNI LJUDI S FAMILIJAMA 

Obično se, kad se priča o estetskoj medicini i estetskoj kirurgiji, povlači pitanje psihološkog aspekta, pa u krajnjoj liniji i morala. Po nekom vašem mišljenju, je li isplativije poći na korekciju ili možda raditi na tome da osoba zavoli svoje mane, prihvati ih, živi s njima i da se dobro osjeća u svom tijelu takvom kakvo ono jest?

Nisam jedan od liječnika koji smatraju kako svi trebaju raditi nešto na svom tijelu. No, odgovorno tvrdim kako neki tretmani, poput tretmana krvnom plazmom, obnavljaju kožu. Koža je naš najveći organ. Kazati kako ne smijemo tretirati lice na taj način ja kao da netko kaže kako ne treba ići stomatologu zbog karijesa ili žutih zubi, a to je sada postalo posve normalno. Tijekom 60-ih i 70-ih su bili jako popularni dlakavi pazusi kod žena, a sada se to smatra nehigijenom. Ponekad se znam našaliti pa kažem kako samo radimo nešto više od onoga što rade kozmetičarke. Radimo minimalno invazivne tretmane, pomlađujemo kožu, uklanjamo oštećenja s kože. Sve više se osvrćemo na to, manje na to kako ćemo 'napumpati' osobu. Zbog sunca se stvaraju borice, koža gubi volumen. Zašto izgledati ispijeno i umorno kad možemo to vratiti?  

Susrećem ljude koji kažu kako to nikada ne bi mogli raditi. I ne moraju. Ljepota dolazi iznutra. Ako je osoba zadovoljna sobom i sretna takva kakva jest, apsolutno ne moraju dolaziti k' nama na naše tretmane. No, tu smo kao moderni stomatolozi, frizeri ili kozmetičari i možemo jako pomoći na iznimno prirodan način. Gotovo kao nekakva higijena lica.

Međutim, smatrate li kako se ta ljestvica, kad je u pitanju fizički izgled, sve više podiže? Prije je ideal ljepote bila jedna Marilyn Monroe koja je imala koji kilogram viška, celulit, njen struk nije bio nadrealno uzak. Danas upalimo MTV pa vidimo sve te nadrealno savršene plesačice, sa savršenim konturama lica, ogromnim grudima, velikim stražnjicama, ali i dalje nerealno uskim strukom jer su izvadile nekoliko rebara, bez imalo celulita… Koliko je to dobro za psihu jedne žene koja to gleda na televiziji i sebi govori kako bi i ona htjela biti tako savršena?

Naravno kako nije dobro, ali za to nije kriva estetska medicina. Za to su krivi mediji, društvene mreže, dizajneri odjeće. Broj oboljelih od anoreksije i bulimije je jako porastao u zemljama u kojima su dizajneri od žena stvarali nekakve 'muškiće'. Jedna studija je dokazala kako je instagram jako podigao posao u estetskoj medicini. Ljudi su opsjednuti instagramom i skrivaju se iza filtera. Danas sam na društvenim mrežama vidio jednu objavu u kojoj stoji – nemojte više koristiti filtere jer na društvenim mrežama izgledate kao Angelina Jolie, a u stvarnosti kao krumpir.

Jako rijetko žene traže velike stražnjice. U našoj poliklinici radimo VASERlipo. To je ultrazvučna liposukcija pomoću koje možemo vaditi mast za liposukciju i koristiti transfer masti. Nedavno smo radili transfer masti u stražnjicu. To nije često, a kada radimo, onda radimo umjereno.

Povećavanje grudi je, s druge strane, jako popularno. Silikonski implantati su jako popularni i oni su domena estetskih kirurga. Zato se i bavim estetskom medicinom. Da sam žena, ne bih stavio silikonske implantate, bez obzira što su još uvijek najbolja metoda za povećanje grudi. Mi radimo transfer masti u grudi. Kraće traje, nisu toliko drastični rezultati, ali je puno prirodnije.

Nekad se žena osjeća pod pritiskom, ali zato je važno da joj liječnik, kada dođe kod njega, objasni kako joj ne trebaju pretjerivanja. Kažem joj kako bi bilo najbolje da ju pomladimo malo, vratimo tamo gdje je bila. Često od pacijenata tražim stare fotografije da bih vidio kako su prije izgledali.

Možda će pitanje malo zvučati trivijalno, no zaista ste jako  uspješni.  Teško je uopće nabrojati sva vaša postignuća i priznanja. Poznati ste i priznati, netko bi, na prvu, kazao kako živite nešto što je san svakog muškarca. Koji su vam najljepši aspekti vašeg posla, a koji su najveći izazovi?

Spomenuo bih jednu anegdotu. Naime, razgovarao sam s jednim jako poznatim nogometašem kojeg ne bih imenovao. Sjedali smo i kazao mi je – znaš, kad izađem vani s ekipom, mi se pravimo kako smo estetski doktori. Pitao sam ga zar nije dovoljno što je nogometaš, a on je kazao – ma kakvi, posebno u zemljama u kojima ni ne znaju da smo nogometaši. To me jako nasmijalo.

Kazali ste kako sam uspješan i poznat, ali mi slava zaista nije bitna. Edukacija mi je bitna. Promocija Hrvatske mi je bitna. Temeljem uspjeha svoje klinike postao sam sponzor u nogometu. Naime, sponzori smo Futsal Dinama koji često igra s vašim Squareom. Kad smo kod toga, Square se ove godine dostao poboljšao i svi ih se jako boje.

Jako se volim družiti s normalnim ljudima. Volim se družiti sa svima, ali jako volim ići na nogomet i taj uspjeh koji ostvarujemo u estetskoj medicini sam iskoristio za ljubav prema nogometu i tu imam prelijepa iskustva. Zbog toga sam postao i jako prepoznatljiv među muškarcima koji mi dolaze u kliniku 'srediti' podočnjake.

Ponekad mi se čini da mi u estetskoj medicini nedostaje onaj trenutak u kojem vam dođe pacijent s kardiološkim problemima, a vi ga izliječite i pomognete mu. No, pomažemo i preko estetske medicine. Recimo dođe nam pacijent kojemu napravimo botox za migrene. Ljudi se strašno muče s migrenama, a onda im napravite tretman i bude im dosta bolje. Ta prijateljstva i poznanstva su stvarno čudesna.

Također, mi smo psiholozi s iglom. Ljudi dođu k' nama jako nesretni. Kad čovjeku ide, kad je sretan, njemu ne treba estetska medicina kad je sve dobro u životu. Kad nije, onda traže od nas da im malo pomognemo. I pomognemo im na taj način.

Smatrate kako estetska medicina pozitivno utječe na psihu?

Apsolutno. Neke studije su dokazale kako se ljudi puno bolje osjećaju kada stave botox blizu obrva, posebno zato što se ne mogu više ni mrštiti toliko. Na Oxfordu i Cambridgeu se još istražuje mogućnost da bi se mogao koristiti kao tretman za depresiju, ako bi čovjek tako mogao kontrolirati mimiku lica. U mnogim studijama je dokazano se ljudi nakon takvih tretmana bolje osjećaju. To je kao kada kupite nove cipele. Osjećate se dobro. Ili kada pobijedi Futsal Dinamo. To su male promjene, ne one ogromne.

Prije nekoliko godina se na televiziji emitirala serija 'Reži me' koja je prikazivala živote dvojice prijatelja, estetskih kirurga. Vodili su prilično turbulentne živote, bili su okruženi ljepoticama, luksuzom, novcem, u njihovu polikliniku su dolazili pacijenti s čudnim zahtjevima. Koliko se to poklapa odnosno razilazi sa stvarnošću?

 

To je vrlo napuhano. Jedno vrijeme su me uspoređivali po izgledu s jednim od te dvojice jer imamo veliko čelo. Više ne, valjda zato što sam ostario.

Nije to baš kao u TV seriji. Ima nekih sitnih poklapanja, primjerice u jednoj epizodi se pojavio jedan jako dobar uređaj za nekirurško oblikovanje tijela.

Ali ne, ne žive estetski kirurzi kako je prikazano u seriji. Većinom su relativno normalni ljudi s familijama.

Popularni Članci