UTIJAVANJE NA HLADNO Imamo mi štošta podučiti Europu, a ovo su neki od primjera!

Autor: Vjera Šuman
Uvijek izvrsna i britka Vjera Šuman u novoj kolumni 'Utijavanje na hladno' iznosi što bi to Europa mogla naučiti od nas. Pročitajte je u nastavku!

Od svih dobrih vijesti o uspješnoj Hrvatskoj na putu ka blagostanju, građane je osobito razveselila vijest kako smo preuzeli predsjedanje Vijećem Europe. To nas razumljivo ispunjava ponosom i uzbuđenjem. Svi naši preostali ministri radosni su i ushićeni zbog tog, još jednog u nizu, velikog uspjeha ove Vlade.


Imamo mi štošta za podučiti tu Europu. Pa je ministrica Burić –Pejčinović objavila hrvatske prioritete za predsjedanja Vijećem Europe. Prvo je borba protiv korupcije, Drugo učinkovita zaštita prava manjina i ranjivih skupina, a treće decentralizacija i jačanje lokalne uprave i na kraju zaštita kulturne baštine.


Što jest, jest, jake teme i sigurno će ostali članovi VE moći od nas puno naučiti. Naše iskustvo na tim područjima je neprocjenljivo i pruža neiscrpne primjere za zornu edukaciju. Jer ti Europljani su nekako naivni. Zakone prihvaćaju kao da su sveto pismo. Čudni neki dogmatizam. Teško shvaćaju finese koje su kod nas već odavno znalački razrađene.


Primjerice, kad se kod njih dogodi neka korupcijska afera oni odma' daju ostavke, posipaju se pepelom i odlaze nekako kao osramoćeni. Umjesto kako treba, ponosno i gordo. Čudni su običaji u toj EU. Da ne mora to baš tako saznat će konačno iz prve ruke za našeg šestomjesečnog predsjedanja. Imat će priliku učiti od majstora, na izvanrednim primjerima naših umijeća i vještina.


U nas nema dogmatizma, korupcija nije korupcija sama po sebi. U nas je više dadaizam, korupcija je ono što mi odlučimo kako je korupcija, ako i kada odlučimo. Inače je to tradicija i narodni običaji.


U ovu edukaciju Europljana može se uključiti i naše Državno odvjetništvo i svojim primjerima pokazati im kako i kada podizati optužnice. Neće majci istraživati nekakve sukobe interesa i korupcije kad se događaju na osnovu elektronske pošte i sličnih bedastoća nego, brate, pomalo, kad akteri više nisu igrači. E, onda fino, hladne glave započinjati istrage, dizati optužnice, pripremiti pokajnike i sve po PS-u. Pravu učinkovitost na djelu treba pokazati kod nekih stvarno ozbiljnih prekršaja s elementima varanja države. E, tu nema pomalo.

Evo, neki dan na gruškoj placi je neki mulac prodao nešto turistima za tridesetak kuna i nije im izdao račun. Ma vidi, molim te, lopovluka. E, nećeš razbojniče! Odma' je dobio kaznu od 5000 kuna i još mu slijedi optužnica. Tako se radi u nas. Brza učinkovitost našeg pravosuđa, administracije i drugih aparata već je poslovično poznata. Sve će to moći europski neznalice naučiti iz prve ruke.


Kada se radi o pravima manjina, svaki netrpeljivi Europljanin koji uzvikuje rasističke ili fašističke parole i pozdrave odmah biva prepraćen u zatvor ili u ludaru, bez imalo ljudskog prava da lamentira o ugroženim pravima većine ili običajnom ili nekom drugom pravu „poetskoj slobodi“, povijesnim nepravdama i drugim ozbiljnim razlozima zbog kojih se prava manjina treba malo rastezljivije promatrati.


Svi znamo da svoj narod Hrvat ljubi, no isto tako Hrvat ljubi i druge narode i narodnosti, osobito Srbe. Možda tek malo manje. Stoga nas začuđuje i pomalo vrijeđa pristiglo izvješće Europske komisije i Vijeća Europe (ECRI) u kojem je Hrvatska prozvana zbog bujanja rasizma i netolerancije.
Neupućeni, kakvi već jesu, u nas nalaze govor mržnje, jačanje nacionalizma, posebno među mladima i to često u obliku veličanja bivšeg fašističkog ustaškog režima. Pišu da su u regionalnim medijima i na internetu uobičajeni rasistički i ksenofobni izrazi protiv Srba, LGBT osoba i izbjeglica, kao i uvredljiv jezik o Romima.


Pa gdje su oni to bili, gdje su to vidjeli ? Zar skupljanje potpisa za referendum o smanjenju prava nekih skupina nije demokratski put i način? Zašto nisu poslušali edukativna predavanja gospodina Iličića o ženama i drugim načinima kako ta prava staviti u, rekli bismo, 'primjerenije ' okvire. U tom smislu i naš MUP moći će im dati zorne primjere kako ne čuti, ne vidjeti i nemati pojma o nekakvim uzvicima koji europski policajci čuju na prvu i tako si temeljito zakompliciraju život jer onda moraju nekoga uhititi i pisati dosadna i nepotrebna izvješća, jednako kao i o načinu kako prebijenoj ženi objasniti da je to njena obiteljska stvar.


Pitanje decentralizacije, koje je treće naše važno edukativno područje, bavit će se objašnjavanjem zašto decentralizacija nije dobra za državnu kasu i kako ju ne provesti. Kada vide naše primjere, sigurno će požuriti osnivati radne skupine za ukidanje takve besmislice. Krenut će odmah u centraliziranje svega što se centralizirati može. Uostalom, što oni nas imaju podučavati o decentralizaciji. Hrvatska s tek nešto više od 4 milijuna stanovnika ima 21 županiju. Njemačka s više od 80 milijuna stanovnika trebala bi po našem modelu decentralizacije imati barem 420 županija a ima ih samo 16 (oni ih zovu Bundesländer). Neka se tu oni zamisle.


Što se tiče zaštite kulturne baštine, mi imamo iskustva s rušenjem spomenika, no to je bilo iz razumljivo opravdanih razloga. Srušene spomenike kulture ismo zamijenili ljepšim i novim.


Velika je stvar za nas to predsjedanje VE i prilika da im pokažemo koliko smo dobri u svim navedenim područjima. Za sve su to zaslužni i bivši i preostali ministri, doministri, saborski zastupnici, župani, pročelnici, načelnici, sve vrijedni i dični ljudi, nepotkupljivi i puni tolerancije, bez predrasuda, umni, ispravni, neskloni tiraniji i prevrtljivosti. Kakav nam je, Bogu hvala, i sam premijer. Eto vas.

Popularni Članci