Dok sa sjetom brojimo posljednje dane ljeta, portal MojPosao je na gotovo 300 ispitanika istražio jesu li građani iskoristili ljeto za aktivno traženje (boljeg) posla, odnosno jesu li se zaposleni uspjeli opustiti na godišnjem odmoru ili su ih neprestano prekidali pozivima.

Da za tražitelje posla ni preko ljeta nema predaha, pokazuje podatak da 50 posto ispitanika tijekom ljeta aktivnije nego inače pristupa traženju posla. Za 46 posto ispitanika traženje posla ipak ne ovisi o godišnjem dobu. Jedan je ispitanik razlog zašto nezaposleni nemaju mogućnost raditi pauze, sažeo u komentaru da mu 'posao treba za cijelu godinu'. Tek 4% ispitanika navodi da se ljeti odmara, odnosno ne traži posao.

Kada je slanje otvorenih molbi u pitanju, 40 posto nezaposlenih ih šalje tijekom cijele godine. Da 'ljetno' traženje posla može biti dobra priprema za jesen, smatra trećina ispitanika (33 posto) koja upravo tada šalje otvorene molbe. Njih 27 posto ne vjeruje u njihovu snagu te čeka da se otvori natječaj.
Rad na unaprjeđenju znanja i vještina također nije aktivnost 'rezervirana' samo za ljeto. Čak 60 posto nezaposlenih radi na sebi tijekom cijele godine, dok ih petina (20 posto) ipak bira ljeto kao idealno doba godine. Preostala petina (20 posto) ljeto koristiti za odmor.

Od ispitanika koji ljeto koriste za usavršavanje, njih većina (66 posto) čita knjige, dok ih se polovica (50 posto) bavi kreativnim radom. Malo manje od trećine uči strani jezik (27 posto), dok informatičke tečajeve pohađa njih 10 posto.

O poslovnim obavezama na godišnjem odmoru razmišlja 47 posto ispitanika

Dok nezaposleni koriste ljeto za usavršavanje i traženje posla, zaposleni pojedinci iščekuju godišnji odmor kako bi se odmorili i 'napunili baterije'.

Ispitanici koji su u radnom odnosu u prosjeku dobivaju 23 dana godišnjeg odmora koje njih 77 posto iskoristi u dva ili više manjih odmora. Njih 15 posto godišnji odmor iskoristi odjednom, a preostalih 8 posto uopće ne ide na odmor.

Na godišnjem odmoru o svojim poslovnim obavezama ponekad razmišlja 47 posto ispitanika, dok se 28 posto ispitanika često, svjesno ili nesvjesno, ’zamara’ mislima o situaciji na poslu. Preostalih 25 posto ispitanika ipak se uspije u potpunosti 'isključiti'.

Rezultati istraživanja pokazuju da žene (67 posto) češće razmišljaju o poslu nego što to čine muškarci (33 posto).

Poslovne obveze tijekom godišnjeg odmora rješava 78 posto ispitanika, ali samo hitne situacije, dok 19 posto ispitanika ipak odrađuje određeni dio posla kako bi si olakšali povratak na radno mjesto nakon odmora. Preostalih 3 posto ispitanika to radi samo zadnja dva dana godišnjeg odmora. 'Nisam se u mogućnosti opustiti jer moj posao ne može obaviti netko drugi', komentira jedan, dok drugi dodaje kako uskače kolegi po potrebi ako ‘negdje zapne’.

Ipak, 42 posto ispitanika nisu ’control freakovi’ odnosno ne provjeravaju situaciju na poslu tijekom godišnjeg odmora. Manji dio ispitanika, njih 28 posto ipak povremeno provjeri stanje, dok 17 posto ispitanika iskoristi zadnji dan godišnjeg za to. Stanje na poslu svakodnevno provjerava 13 posto ispitanika.
Zaposlenici vjeruju svojim 'zamjenama' pa se lakše opuštaju na odmoru

Svojim kolegama vjeruje 52 posto ispitanika, stoga ne brinu o poslu kada se odmaraju. Njih 25 posto ipak brine jesu li napravili sve što treba prije nego su otišli na godišnji odmor.

Kada je riječ o provjeravanju službenog e-maila tijekom godišnjeg odmora, trećina ispitanika (30 posto) voli ga svakodnevno provjeriti, dok ih 26 posto nema službenu e-mail adresu. Petina ispitanika (22 posto) samo povremeno ’škicne’ situaciju, dok preostala petina (22 posto) uopće ne provjerava e-mail.

Koliko god pozivi na godišnjem odmoru mogu iritirati, 39 posto ispitanika smatra da se treba javiti jer ih ne bi zvali da situacija nije hitna. No, trećinu ispitanika (33 posto) ipak smeta poziv ukoliko je to situacija koja je mogla pričekati povratak s godišnjeg odmora.

Petina ispitanika (22 posto) ne želi da ih se na odmoru smeta s pozivima, dok njih 6 posto uopće ne prima pozive s posla.