Pet godina nakon toga, upravo taj stih se može primijeniti na nove generacije kojima, po svemu sudeći, također ništa ne znače legendarna imena rock glazbe. U međuvremenu su se i sami 'connectovci', koji su na početku svog glazbenog stvaralaštva neodoljivo podsjećali na Tram 11, okrenuli proizvodnji hitova s istočnjačkim melosom te se tako prilagodili trendovima na tržištu. 

Dubrovački dnevnik porazgovarao je s nekoliko dubrovačkih srednjoškolaca koji su potvrdili kako su vremena kad su još postojale određene grupice ljudi koji su slušali rock i metal glazbu, odijevali se u crno i puštali kosu ipak prošla. 

"Bilo je u Gradu nekoliko metalaca do prije četiri, pet godina, ali ih više nema. Nitko od sadašnjih srednjoškolaca se ne odijeva 'rockerski', ne pušta kosu, niti je u tom điru. Ne slušamo Gunse ni Stonese, rock se uopće ne sluša," kazao je jedan dubrovački srednjoškolac. 

Ono što je danas popularno jesu narodnjaci koji se uglavnom slušaju na zabavama i prilikom izlazaka. Kako kaže nekoliko dubrovačkih srednjoškolaca s kojima je popričala ekipa Dubrovačkog dnevnika, uz turbo folk im se najlakše zabaviti, a osim onih nešto poznatijih narodnjaka, zabavljaju se i na staru hrvatsku zabavnu glazbu, prilikom čega prednjači Mišo Kovač, potom stari Magazin, Jole i slični izvođači. Na zabavama je, kažu, vrlo popularna i hrvatska muzika 90-ih poput hitova Minee i sličnih izvođača. Muzika koju najčešće slušaju kod kuće ili preko mobitela su, kako kažu, strani MTV hitovi. 

Isto tvrdi i Maja Milošević, profesorica u Turističkoj i ugostiteljskoj školi Dubrovnik. 

"Prije 10-ak godina sam predavala jednoj 'darkerici'. Ta djevojka je slušala hard rock, odijevala se u crno, imala je probušenu jednu nosnicu. I to je bilo zadnje! Nakon toga se više nisam susretala s učenicima koji su njegovali takav stil. Više nema, po tom pitanju, drugačije djece. Svi su isti, svi se isto odijevaju, svi slušaju istu muziku, dakle narodnjake, za koju i sami znaju kako je nekvalitetna, ali tvrde kako se ne mogu dobro provesti ako to ne svira," izjavila je profesorica Milošević. 

Tome je svjedočila i na ekskurzijama te izletima gdje su učenici birali klubove ovisno o tome je li se u njima pušta turbo folk muzika. 

"Prošli mjesec sam ih vodila u Split gdje im je odobren ulazak u jedan klub. Unutra je svirao techno i bila sam jako sretna što ćemo se zabaviti, no oni su se namrštili i platili su drugi taksi kako bi pošli tamo gdje sviraju narodnjaci. Oni razumiju kako je to loša glazba, možda je baš i ne slušaju preko mobitela ili kod kuće, no to ne mogu sa sigurnošću tvrditi, ali za provod biraju isključivo turbo folk," izjavila je Milošević dodavši kako je primijetila kako nove generacije slušaju stare hitove Magazina, Novih fosila i Miša Kovača.

Dubrovačka profesorica ne smatra kako je u pitanju pomodarstvo nego razloge vidi u navikama novijih generacija prilikom čega se, kako kaže, ne vole previše truditi oko ničega. 

"Novije generacije idu linijom manjeg otpora u svemu, sa što manje napora. Takva glazba im to nudi jer im ne treba apsolutno nikakav napor prilikom slušanja, pjevušenja i plesanja. To su tekstovi koji odmah ulaze u uho, pa čak i meni koja s njima takvu vrstu muzike slušam u autobusu, a ne mogu je podnijeti. Ta glazba je površna, moral je površan, odijevanje je površno, učenje također," izjavila je Milošević. 

Inače, rock pokret je svoj najveći procvat poživio 80-ih godina kad su brojni građani kopirali izgled i stil tadašnjih glazbenih zvijezda. Slično se nastavilo i 90-ih, a početkom 2000-ih su se po Gradu još mogle vidjeti grupice 'darkera', metalaca, rockera koji su njegovali svoj prepoznatljiv stil u skladu s onim što slušaju. No, čini se kako je to vrijeme prošlo i kako je došao kraju ne samo jedan način života, nego i cijeli društveni fenomen. Mnogi se stručnjaci slažu kako se društveni utjecaj rocka na svijet ne može usporediti s niti jednim drugim žanrom pa neki smatraju kako je rock proširio toleranciju, slobodu i mir, dok su nešto konzervativniji isticali kako je proširio nemoral.