"Zašto je Uskrs najveći blagdan? Upravo zato što se slavi Isusovo uskrsnuće, tj. vraćanje u život, život koji više ne prolazi i ne umire. Otac nebeski ga uskrisi snagom desnice svoje, reći će sv. Petar, apostol. Kao uskrsnuli Isus se ukazuje svojim učenicima na sam dan Vazma, kao i sedam dana kasnije, kako nas evanđelisti izvještavaju da je u zajednici apostola bio i tzv. nevjerni Toma. O svom ponovnom dolasku među apostole, Isus se obraća Tomi kojemu pruža svoje, čavlima probodene ruke i noge, te pokazuje probodeni bok, pozivajući ga da u te svete rane stavi svoj prst, odnosno šaku, te da ne bude nevjeran nego vjeran," podsjeća don Pervan.

Osim što je Uskrs najveći kršćanski blagdan, ujedno je i među prvim blagdanima koje kršćani počinju slaviti.

"To je i razumljivo jer na temelju Isusovog uskrsnuća temelji se naša vjera. Na temelju njegovog pobjedonosnog prelaska iz smrti u život, i obećanja da će ponovno doći u slavi, počiva naše vjerničko opredjeljenje i vjernički život. Da on nije uskrsnuo ne bi bilo ni našega vjerovanja. To je slavlje života nad smrću, pobjeda dobra nad zlom i zlim. Isus snagom svoga uskrsnuća oslobodio nas je vječne kazne. U svojoj muci, patnji i uskrsnuću pomirio nas je s Ocem, i u njegovoj krvi sklopljen je novi savez s Bogom, jednom zauvijek. Već u 2. stoljeću nalazimo govore o Uskrsu u tzv. Pashalnoj homiliji Melitona Sardskog. Božić se počinje slaviti početkom četvrtoga stoljeća u Rimu, točnije 336. godine. To znači da su kršćani bili svjesni važnosti Uskrsa i duhovne radosti koju uskrsnuće Kristovo u sebi sadrži," tvrdi don Pervan.

Uz Božić se, osim duhovne dimenzije, u modernom društvu vrlo često vezuje i svjetovna, komercijalna dimenzija. Takvo što se, srećom, ne može kazati i za Uskrs.

"Bogu hvala da se nije komercijalizirao. Kamo sreće da se i Božić nije komercijaliziran. I kamo sreće da su se vjernici oduprli toj profanizaciji svetoga. Ako se Božić slavi na način komercijalizacije, poklona, izlazaka na 'kućice' tj, na vino i kobasice, ako je Božić samo humanitarna akcija ova ili ona, koncert za ovu ili onu udrugu, pojedinca ili instituciju, onda to nije Božić. Sve to može biti samo popratni sadržaj, a nikako glavni. Nažalost, nerijetko nam se događa, da u mnogočemu, istisnemo bitno, srž, a prionem uz sporedno, koje nam postaje bitno. Vjera nije i ne bi trebala biti svedena na konzumirizam, razuzdanost i vanjsko obilježavanje, a istodobno ne doživjeti dušom ono što je bit i što treba biti duša našega življenja i slavljenja. Kršćani ne bi trebali ni dopustiti da im se ukrade poruka i snaga uskrsne radosti. Ne smiju dopustiti da im se oduzme srce vjere i da se obezvrijedi, obeščasti Uskrs. Nije sve u komercijalizaciji. Nemam ništa protiv toga da čovjek današnjice živi dobro, u blagostanju, ali imam protiv toga da mu se oduzimaju, ili umanjuju one temeljne vrijednosti vjere za koju su toliki prije nas živjeli i umirali. Biti kršćanin, katolik, znači biti svjedok u ovom našem vremenu i podneblju," kaže don Pervan dodavši kako je ovih dana čuo kako će na Veliki petak djeca iz Dubrovnika poći na ekskurziju, što je u njemu izazvalo pomiješane osjećaje.

"Pa zar se mora baš na Veliki petak, Veliku subotu i na sam Uskrs 'ukrasti' djecu iz obiteljskog zajedništva? Koliko su krivi organizatori tih i takvih ekskurzija, jednako su krivi i roditelji koji se ne usprotive takvom ponašanju. Oni su prvi odgojitelji svoje djece, kako u onom da budu dobri i odgovorni građani društva, jednako tako da budu i dobri kršćani," prokomentirao je don Pervan.

Za Uskrs su trpeze vrlo često prepune različitih delicija. Na pitanje kosi li se takvo što s onom koja kaže kako ne treba pretjerivati u hrani i piću, don Pervan smatra kako bogata trpeza ne predstavlja problem ako se u ničemu ne pretjeruje.

"Mislim da je dobro da se blagdan Uskrsa, uz obogaćenje duše, duha i srca sakramentom sv. ispovijedi, sudjelovanja na obredima svetoga Trodnevlja i samoga Vazma, također obilježi i sam Uskrs bogatijom trpezom. Ne mislim da se odveć griješi protiv one neumjerenost u jelu i piću, ako je sve u određenim granicama i s mjerom. Nije Uskrs svaki dan, Veliki petak se obilježio postom i nemrsom, kao u ostalom i svi petci u korizmi. Znam dosta vjernika koji su cijelu korizmu nemrsili, neki su imali dane posta samo o kruhu i vodi, ili samo o vodi. Prema tome, ne mislim da je protivno slavljenju Uskrsa, ako će se na blagdanskoj trpezi naći raznolikije hrane. Pa zar u pojedinim krajevima naše Hrvatske, kao i u drugim zemljama ne postoje i tradicionalna jela i pića o pojedinim blagdanima, prigodama, pa i o samom Uskrsu?," govori don Pervan koji je naposljetku vjernicima poželio sretan Uskrs.

"Poruka vjernicima je da budu svjesni svoje vjere, da je hrabro žive i javno svjedoče, znajući komu su povjerovali i za kim idu. Krist je naš život, naša snaga i naša budućnost," poručio je don Pervan.