Riječ je o pet proriteta za koje su građani procijenili da bi trebali ući u Plan upravljanja temeljem glasovanja. Na prvom mjestu je  zaštita od buke, drugi prioritet je poboljšanje javnih usluga (ambulanta, hitna), na trećem mjestu je problem depopulacije, na četvrtom kontrola broja smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta, a na petom razvoj društvene infrastrukture.

„Skupili smo se ovdje kako bismo sastavili prijedloge koji bi trebali ući u prioritete Plana upravljanja Gradom. Ne želimo da Plan bude mrtvo slovo na papiru, a ideja je sastaviti pet prioriteta stanovnika Grada. Neka oni budu putokaz gradskoj upravi u kojem smjeru treba rješavati probleme,“ kazao je uvodno Krstulović nakon čega je ukratko kazao nekoliko riječi o samom Planu.

„Prije je život u Gradu uređivao provedbeni urbanistički plan te je predviđao revitalizaciju jezgre, zaštitu od potresa, sve ono što sad nemamo. DPU jezgrom nikada nije donesen iako ga je predviđao GUP. Plan upravljanja nije urbanistički nego se njime uređuje život unutar zidina. Prema preporukama UNESCO-a, ciljevi su održivi razvoj i poboljšanje kvaliteta života unutar jezgre. Ako izgubimo ljude, kakav razvoj! Dokument je trebao biti izrađen do 2020., a tijekom ove godine se ne zna kad će to biti. Svi ćemo se složiti kako je bitno da dokument bude kvalitetan, pa čak i ako bude donesen sljedeće godine, to je bolje nego da bude donesen ove godine, a nekvalitetan. Svi stanovnici mogu sudjelovati u kreiranju svojim primjedbama, no ostaje pitanje konkretnog utjecaja na Plan. Strah nas je da to ne ostane mrtvo slovo na papiru nego želimo da bude funkcionalan. Puno se govori, a što se učini zna biti diskutabilno,“ kazao je Krstulović dodavši kako su neki od problema koji ih tište rapidna depopulacija Grada, poništavanje Grada kao urbanog centra, način upravljanja javnim površinama, buka… Kazao je kako su 'stanovnici Grada ljudi, a ne stolovi, stolice, ugostiteljski objekti i taksi vozila'.

VATROMET, BUKA, APARTMANIZACIJA, DEPOPULACIJA…

Građani GK Grad iznosili su probleme koji ih najviše tište temeljem čega je generirano pet tema koje su prioritetne za građane Grada i koje, prema njihovom mišljenju, treba uvrstiti u Plan. Nikola Beusan je, primjerice, naveo cijeli niz problema, a to su glomazni otpad, odvoz grana i loze iz đardina, dostava bijele tehnike i namještaja, manji popravci kuća vlasnika kuća u gradu, nepoštovanja pravila ponašanja za turiste i goste, igralište na Pločama koje je u lošem stanju, nestanak domaćih i malih zanata, visina cijena u Gradu u odnosu na izvan zidina, problem oborinskih voda, stanje pločnika i kuneta u Gradu, stanje ulica, pjanelota i skalina, vatromet, prekomjerna apartmanizacija, neomogućavanje ukrcaja i iskrcaja na Pilama i Pločama od strane stanovnika, fasade u lošem stanju, neiskorištena Peskarija…

Predložio je i to da se vlastodršcu, koji god bio u pitanju, da na raspolaganje stan unutar zidina kako bi vidio kako je živjeti u Gradu iz prve ruke.

„Naš dobri gradonačelnik nastoji učiniti kako bi nam bilo bolje, nadam se da će u tome uspjeti. Nije samo Respect the City, poštujmo grad, nego poštujmo građane. Da nije bilo nas, ne bi bilo Grada, odnosno naših starih jer da su htjeli, mogli su ga i oni prodati pa nisu,“ izjavio je.

Građani su se žalili i na oštećenja koje za sobom ostavljaju osobe koje dostavljaju plin restoranima na način da ih vuku, kamioni, karići i dostavna vozila. Upozorili su na loše stanje ulica, rupe u ulicama, loše stanje skalina i uopće objekata. Kao problem su naveli i nerazvrstavanje otpada , a dodali su i kako ne radi ribarnica na Peskariji te kako ambulanta postoji samo za turiste, ali ne i za građane te kako nakon sezone zatvara vrata. Predložena je izgradnja garaže za vozila za stanovnike povijesne jezgre, na čijem bi se platou zaustavljali autobusi, a ne na Pilama, što je već postojalo u Urbanističkom planu. Upozorili su i na stanje s turističkim autobusima na Pilama te dodali kako se Posat nije uredio.

Marc Van Bloemen je kazao kako treba uvesti mjeru prema kojoj se može afitavati unutar zidina samo onima koji žive u Gradu, da se zabrani kamionima ulazak u Grad…

Tea Batinić se uglavnom žalila na buku, ali je kazala kako puno toga građani mogu i sami riješiti. Kazala je kako joj je drago što su stigli i predstavnici Grada jer 'jedino zajedno mogu nešto postići'. 

„Što se tiče projekta Respect the City, to je lijepa ideja, no nismo se sjetili one Respect the Tourists. Kakav je način afitat kamaru ili apartman u kojima ne pišu pravila ponašanja? Zašto ne stave red kako se u toj kući živi? Da gosti ostave smeće u portunu i da ga vlasnici odnesu? Da to postoji, gosti ga ne bi odnosili bilo kad i bilo gdje. Ne možemo tražiti od gradonačelnika da riješi takve naše probleme. Na ljudskoj razini se to može riješiti. No ima i onih stvari koje ne možemo sami riješiti, u četiri sata ujutro počinju okolo se vući kuferi. U Veneciji su nedavno takvu situaciju riješili tako što postoje službe koje tijekom 24 sata čine prijevoz vozilima s pneumatskim gumama do kuće i od kuće. Treba uvesti pneumatske gume na ta dostavna vozila. Predložila bih Gradu da sufinancira trostruke prostore. Zašto onoliki decibeli? Jeste li bili tu negdje za vrijeme zimskih festa? Mogu biti koncerti, ali zašto toliki decibeli? Je li hoćemo profundati Grad?,“ izjavila je.

IDEJA O VRAĆANJU DM-A NA PILE IZMAMILA PLJESAK

Dubravko Kovačević je predložio bogatije ukrašavanje Grada za Festu, a Mujica Zijadić je upozorio na Pustjernu, visoke cijene prehrambenih proizvoda, iako je svjestan kako ih diktiraju privatnici i predložio da Grad razmotri vraćanje DM-a na Pile, ako je to moguće i ako je bi postojao interes. Ideja o vraćanju DM-a na Pile je izmamila pljesak većine prisutnih.

Ana Žuvela je upozorila na depopulaciju Grada te je kazala kako je samo na Pelinama u kratkom vremenu nestalo 10 stanovnika. „Bez građana naprosto nema ni Grada,“ izjavila je. Ana Prohaska Vlahinić je predložila da se stanovi u vlasništvu Grada, Biskupije, DPDS-a, Blagih dijela prodaju mladim obiteljima kako bi se počeo rješavati problem depopulacije. Jedna stanovnica Grada je kazala kako su građani sami sebe doveli u tu poziciju jer 'ne dolaze ljudi u Grad živjeti jer ne mogu prolaziti ulicama radi stolova, nego jer nemaju gdje živjeti, pošto je sve prenamijenjeno u apartmane'.

Gordan Špero je naveo što je učinjeno za Grad u vrlo kratkom vremenu.

„Što bi se dogodilo da ribarnica nije obnovljena? Govorilo bi se da je uništena stoljetna tradicija. Doći će ribari tu. Grad ne poplavljuje više, sjećate li se što se događalo sa šahtovima i s plavljenjem? Sjećate li se kako je izgledala Strossmayerova ulica? Tone smeća! Sad se cijelo vrijeme može nositi smeće na za to predviđeno mjesto, tona smeća nema više. Jesu li se napravili novi koridori, sjećate li se kako je prije bilo na Prijekome? U Gradu je glazba do 23.00 sati, toga nema nigdje na svijetu! Ove godine je 1.100.000 kuna utrošeno za popločavanje. Za park u Pilama ide milijun kuna, sportsko igralište na Pelinama će se učiniti, kao i na Pločama. Nabavit će se uređaji za mjerenje potresa u Gradu, napravit će se karta buke, dobit ćemo bukomjere i naši komunalni redari će kontrolirati buku. Umjesto hitne pomoći imat ćemo električno vozilo kojim će upravljati Crveni križ, brzo pacijenta prevesti na Pile. Uredit će se plato ispod platana. Ne zaboravite 750 tisuća kuna za participativno budžetiranje. Grad ima problema, ali samo nemojte da se ništa nije učinilo jer garantiram da je u dvije i po' godine učinjeno više nego u 20 godina!,“ izjavio je.

„Drago nam je što smo nakon 20 godina dobili gradonačelnika kao što je Mato Franković. On u srcu nosi kulturu komuniciranja, za razliku od nekih prethodnika,“ izjavio je Pero Perić.

FRANKOVIĆ: DESET GODINA PRIJE MENE NITKO NIJE ODUZIMAO STOLOVE!

Franković je odgovorio na postavljena pitanja.

„Koliko ova gradska uprava želi razgovarati s građanima i uvažavati njihove želje govori činjenica koliko je nas ovdje. Ovdje su sada svi pročelnici, direktori komunalnih društava, šef komunalnog redarstva… Na početku izlaganja pojedinci su kazali kako bi bilo dobro da gradonačelnik živi u Gradu. Slažem se s vama, nije to loša ideja, no morate znati kako sam tu najmanje 12 sati. Više vremena ovdje provodim nego sa svojom obitelji. Postao sam gradonačelnik prije dvije i pol godine. Kad uzmete koliko čovjek može u tom roku napraviti, kazao bih što smo napravili, ali naslijedili smo sveopći kaos, profit je bio jedino mjerilo uspjeha. Žao mi je što ovdje sa sobom nemam fotografije svega što smo naslijedili i kako su izgledale Pile dvije i pol godine, s bukerima, Trg oružja, većina ulica nam je bila pokrivena sa štandovima. Ogroman dio toga je maknut s ulica. Sjećate se kako je bilo proći prije kroz Prijeko, danas se normalno tuda može proći. Ne govorim da smo napravili veliko čudo, jer nismo. Toliko toga je uništeno, ali da apsolutno ništa nije napravljeno, tu se neću složiti. Deset godina prije mene nitko nije uzeo ni oduzeo nijedan stol ni jednu stolicu, a sve se znalo. Plan upravljanja povijesnom jezgrom me obvezuje, ali i svakoga iza mene. Laži su i prijevare da će neki ugovori preduhitriti Plan upravljanja, to ništa ne može preduhitriti, to su političke neistine. Stradun je u potpunosti plutao. Kad smo ga po prvi put u povijesti otvorili, našli smo enormne količine masti, nikad nitko prije nas glavni kanal nije očistio. Dali smo uvjet prilagodbe i u idućih godinu dana ugostitelji morat će ugraditi mastolovce. Vodovod je dosta napravio po pitanju vodoopskrbnog sustava, nema plutanja. Što se tiče pitanja Peskarije, mi smo ribarnicu obnovili, uredili, dali na upravljanje ribarima. Ne mogu ja utjecati na to koliko će ribe biti i hoće li oni tu prodavati ili neće. Napravio sam ono što sam mogao, a to je urediti prostor i nisam se odlučio na to da bude restoran, suvenirnica ili nešto drugo, dali smo mu društveni namjenu. U suradnji s DPDS-om smo kupili bivši mliječni restoran, on će imati društvenu namjenu, postavit će se knjižnica i razmišljamo o postavljanju sanitarnog čvora. U suradnji s Biskupijom smo preuzeli prostor u Ulici Ilije Sarake, kreće adaptacija tog prostora i postojeće škole, te ćemo za dvije godine imati školu u jednosmjenskoj nastavi u povijesnoj jezgri. Slažem se s idejom da se svima onima koji žive u povijesnoj jezgri pomogne u obnovi stanova i sufinanciranju stvari koje im za život trebaju. Također, cilj je da se zabrani promet oko povijesne jezgre za sve one koji nisu stanovnici Grada Dubrovnika u 2021. godini. Što se Straduna tiče, mi ne možemo toliko toga popraviti, koliko oni mogu uništiti. Odlučili smo se kako ćemo u novoj odluci zabraniti velika vozila preko Straduna. Što se tiče buke, od ove godine komunalno redarstvo će vrlo strogo postupati prema tom pitanju, mjerit će buku na javnim površinama. Nitko iz Grada nije rekao da im smeta glazba, nego im smeta buka. Nije normalno da bas trešti, to zaista nije normalno. Za to sam da Plan upravljanja definira sljedeće – da onaj koji živi u Gradu i iznajmljuje dio kuće i dalje to radi, ali sam i za to da se zabrani iznajmljivanje apartmana ako ne žive u Gradu,“ odgovorio je Franković, a dok je govorio o pitanju buke i moguće nove mjere po pitanju apartmana, dobio je pljesak.

Ravnateljica Zavoda za obnovu Mihaela Skurić je odgovorila na postavljena pitanja.

„Smatramo kako je suvišno raditi novi popis stanovništva sada, 2021. godine na razini države ide novi popis. Marin Krstulović i Marija Grazio zaista upozoravaju na sve što građane tišti kako bi se ugradilo u Plan. Imali smo 60-ak građana koji su sudjelovali na radionicama, sve primjedbe su proslijeđene izrađivaču Plana. Kad naprave 'kostur' Plana, to će ponovno iznijeti građanima,“ izjavila je.

Naposljetku, građani su pohvalili rad Čistoće unutar zidina.

Fotogalerija uskoro!