Od 25 vijećnika, prezentaciji je prisustvovalo svega 11 vijećnika, kao i gradonačelnik Mato Franković, zamjenica Jelka Tepšić te predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, a stigao je i čelnik DDS-a Pero Vićan.

„Nismo imali jednostavan zadatak i u priču smo ušli ambiciozno. U konačnici smo na tri stupa utemeljili ovaj dokument, a to su ogromna količina podataka o dubrovačkom sportu koju smo prikupili, anketa i stavovi građana koje smo ispitali te dubinski intervjui sa sportskom zajednicom. Radili smo usporedbe između Dubrovnika i ostatka RH te EU. Definirali smo 45 strateških ciljeva koji kažu gdje svi skupa vidimo dubrovački sport 2028. godine. Svi ciljevi su definirani kroz brojčane vrijednosti. Osmišljeno je i 114 mjera kojim bi se ispunili ciljevi, a definirani su i rokovi,“ izjavio je Zrinko Čustonja, stručnjak za sport i profesor Sveučilišta u Zagrebu. Strategiju su, uz njega, izrađivali i Dario Škegro, Aleksandar Selmamović, Dean Kontić, Alen Bošković, Andrej Drobac, Miroslav Hrženjak i Dragan Milanović.

Strategija obuhvaća šest strateških područja ,a to su sportska infrastruktura, financiranje sporta, treneri i drugi stručni kadrovi, natjecateljski sport, školski i akademski sport te tjelesna aktivnost građana. Za projekte od 2018. do 2021. godine predviđeno je 39 milijuna kuna, od 2021. do 2025. godine 224, a za period od 2025. do 2028. godine 137 milijun kuna.

Po pitanju sportske infrastrukture, cilj do 2028. godine je jedan novi dvoranski kompleks s osam dvoranskih prostora te osam novih trenažno-natjecateljskih dvoranskih prostora različitih veličina i namjena, jedan nogometni natjecateljsko/trenažni nogometni teren, gradski nogometni stadion UEFA razine 3, dva velika bazena (otvoreni i zatvoreni) te dva mala zatvorena bazena. Cilj je i adaptirani veslački hangar, igralište za odbojku u pijesku, izgrađen zatvoreni objekt za tenis, karting staza, nogometni teren s atletskom stazom, polivalentna staza, zatvoreno boćalište. Veliki dvoranski kompleks bi se trebao početi graditi 2021. godine.

„Sportska infrastruktura je gorući problem Dubrovnika i s time će se svi složiti. Postoji 130 sportskih objekata u Dubrovniku, uključujući i dječja igrališta. Svi su standardizirani i mapirani u prostoru Grada Dubrovnika. Najopsežniji dio je bio obilazak svih tih objekata. Definirane su potrebe sporta. Svega dvije dvorane u Dubrovniku odgovaraju minimalnim standardima ugošćavanju i održavanju sportskih natjecanja; velika dvorana u Gospinom polju i u OŠ Mokošica. To je ono čime dubrovački sport raspolaže u ovom trenutku. Uzimajući u obzir standarde, Dubrovnik bi trebao imati oko 12 tisuća kvadrata dvoranskog prostora, a ima šest tisuća 'kvadrata'. Cilj bi do 2028. godine, pored postojećih , trebao imati barem osam dvoranskih prostora od čega dvije dvorane veličine rukometne dvorane, jedna dvorana veličine košarkaške dvorane, dvoje manje dvorane, primjerice za borilačke sportove i gimnastiku te tri male dvorane koje zadovoljavaju potrebe za teretanom i stolnim tenisom. Ako se ovo izgradi, to će značiti dodatnih 35 tisuća trenažnih sati. Ako bi Dubrovnik sve to napravio, posebno veliki dvoranski kompleks, dobio bi kongresni prostor koji ima kapacitet od 10 do 12 tisuća kuna. Riječ je o multifunkcionalnoj dvorani koja bi se koristila i za druge svrhe. Naravno, bilo bi idealno ako bi to bio kompleks odnosno ako bi se sve dvorane nalazile na jednom mjestu,“ kazao je Čustonja te spomenuo i koncept polivalentne staze.  

„To je sasvim novi koncept, a tiče se mreže koja uključuje postojeće šetališne zone, šetalište koje ima potencijal da postane standard staze te šetnica koja ide od Gruža, preko Babina kuka do park Šume Petka,“ izjavio je.

Po pitanju trenera i drugih stručnih kadrova, do 2028. godine je cilj povećati broj zaposlenih trenera sa 63 na 105 te povećati broj trenera s višom ili visokom stručnom spremom s 45 na 75 posto. Također, cilj je uvođenje sustava evaluacije, kontrole i nagrađivanja stručno-trenerskog rada.

Što se tiče financiranja sporta, cilj je povećati izdvajanja s gotovo 16 milijuna na 26 milijuna po pitanju javnih potreba u sportu. Što se tiče troškova održavanja, oni su 2018. godine iznosili nešto više od 8 400 000 kuna, a cilj je povećati investicije na 400 milijuna kuna, a trošak održavanja na 17 milijuna kuna. Po pitanju zaposlenih u sportu, stanje iz 2018. godine je sedam zaposlenih, a cilj je taj broj povećati na 130. Također, samo 37 posto klubova ima zaposlenu osobu, a cilj je taj postotak povećati na 80 posto. Što se tiče prihoda sportskih klubova, oni su 2018. godine iznosili 24 milijuna kuna, a cilj je povećati ih na 45 milijuna kuna.

„Dubrovački sport je financijski u usporedbi s drugim gradovima i općinama dobrostojeći sustav, ma kako to nekome zvučalo. Po pitanju izdvajanja za sport, Dubrovnik je, u usporedbi s drugim gradovima, jedan od vodećih hrvatskih gradova,“ izjavio je Čustonja.

Po pitanju natjecateljskih sportova, stanje iz 2018. godine kaže kako postoji 81 sportski klub koji pokrivaju 34 sporta, dok je cilj povećati taj broj na 90 sportskih klubova odnosno 45 sportova. Pema trenutnom stanju, 57,8 posto djece i mladih od 5. do 18. godine je uključeno u sport, a cilj je taj postotak povećati na 60 posto. U Dubrovniku od 2014. do 2018. godine nije održano niti jedno europsko ili svjetsko prvenstvo, a cilj je povećati taj broj na četiri. U istom razdoblju su održana četiri europska ili svjetska kupa, a cilj je broj povećati na 12. Također, organizirano je 20 tradicionalnih godišnjih sportskih događaja, a cilj je broj povećati na 30. Po pitanju noćenja od sportskog turizma na godišnjoj razini, taj broj je 2018. godine iznosio 25 tisuća, a cilj je broj povećati ga na 100 tisuća. 

Kad je riječ o školskim i akademskih sportova, cilj je povećati uključenost učenika dubrovačkih osnovnih i srednjih škola, i to osnovnih s 20 na 30 posto te srednjih s 11 na 22 posto. Cilj je osnovati Dubrovački školski sportski savez, sudjelovanje sportskih klubova i organizaciji i provođenju treninga školskih sportskih društava, organiziranje mjeseca sporta koji bi bio godišnje događanje kao i vježbaonicu, osnivanje akademskog sportskog kluba, gradnja akademske sportske dvorane te sportske školice koja sudjeluje u provođenju sportskih aktivnosti djece predškolskog uzrasta.

Po pitanju tjelesne aktivnosti građana, cilj je povećati udio građana koji se redovito bave sportom  s 42 na 50 posto, povećati udio građana koji se bave vježbom na otvorenom s 21 na 32 posto, uvesti dodatne sadržaje i mogućnosti za bavljenje sportom te smanjiti udio građana koji dnevno sjede preko pet i pol sati s 40 na 30 posto. Svi navedeni podaci dobiveni su provedenom anketom. 

RASPRAVA

Jadran Barač (SDP): Imate li podatak koliko se izdvaja pojedinačno po sportu i kakav je prosjek na razini RH i EU kako bismo znali razvijamo li neke sportove ispod prosjeka ili iznad prosjeka?

Čustonja: Nismo se osvrtali na to posebno, ali je dat kompletan izvještaj DZS-a u kojem se vidi koliko dobiva svaki klub.

Ljubomir Nikolić (KLGB Srđ je Grad): Prema vašem iskustvu, koje su najveće prepreke da se ovakvi dokumenti pretoče u planove? Koje biste izvore prihoda Grada preporučili za ove projekte?

Čustonja: Politika Grada je iz kojih će izvora i kako financirati te projekte. Također, provest će se izbori dvaput i često je problem u tome što jedna politička opcija donese neki dokument koji onda mijenja druga politička opcija, što je po meni najveća prepreka. Bilo bi idealno kad bi sve političke opcije stale iza njega. Također, problem takvih dokumenata može biti kvaliteta dokumenta jer su u njemu navedene neke opće činjenice . Problem mogu biti i ljudi koji su uvijek oni koji moraju to sve skupa shvatiti i odraditi. Imate izuzetno kvalitetne ljude u sustavu sporta u Dubrovniku koja želi dobro dubrovačkom sportu što je svojevrsna garancija da Strategija zaista bude živućeg oblika.

Pero Vićan (DDS): Želio bih čestitati na dokumentu, međutim ovo je samo jedna snimka stanja. Podsjetit ću vas na jedan značajniji dokument koji se zove Strategija o razvoju Grada koji je 2007. godine donesen za razdoblje od 13 godina. Nijedan strateški cilj iz ove strategije nije realiziran, a pisali su ga vrhunski znanstvenici zagrebačkog Sveučilišta, ma što ja  mislio o nečijim doktoratima i gdje i kako su ih stekli. Što se bazena tiče, htio bih vas podsjetiti kako je zadnja investicija na njemu bila 2001. godine kad je tadašnji gradonačelnik Bogdanović uložio oko devet milijuna kuna u pomični krov što je stvorilo pretpostavku za drugu fazu 2003. godine. Danas imamo pristojni bazen, ali ništa više od toga. Kuzmanić je uz velike novce napravio sjajne projekte oko bazena da bi došla jedna garnitura, pa to odbacila, a druga još dalje, da bi neki arhitekti reciklirali te programe i više puta ih od Grada naplatili. Dvorana je otvorena sredinom 80-tih, prije 39 godina. Ona je tada bila čudo. Tu je bio svjetski kongres putničkih agencija. Ništa se na toj dvorani nije napravilo, niti ima grijanja, niti hlađenja, niti je adekvatna za bilo kakav natjecateljski doseg. Samo je saniran krov od prokišnjavanja, a otvorena je prije 40 godina. U 30 godina nismo otkupili niti jedan metar kvadratni koji nam treba za riješiti situaciju u Gospinom polju. Također, 2005. godine napravljen je najbolji idejni projekt stadiona u Lapadu. Onog momenta kad su se stvorile pretpostavke da se raspiše novi međunarodni natječaj, bivši gradonačelnik je po nalogu Todorića to zaustavio. Svako izmještanje nogometnog stadiona iz Lapada je početak žutih prsluka u Dubrovniku.

Marko Potrebica (HDZ): Bilo bi konkretno zahvaliti. Jedan od onih sam koji su bili nestrpljivi i oko toga kad ćemo čuti prezentaciju. Da za tri godine ne bismo mahali ovom Strategijom, kao što se maše onom strategijom otprije iz koje ništa nije napravljeno,  treba nam politička volja. Ovo je jasno opredjeljenje da strateški radimo u Gradu. Politička volja je rezultirala činjenicom kako imamo ovaj dokument, raspisali natječaj i tu su nam se javili stručnjaci kako iz Dubrovnika, tako i iz Zagreba. Kad usvojim ovu Strategiju, odgovornost je na nama koji nosimo vlast. Ovdje piše što imam raditi u narednim godinama. Mi na ovome prolazimo ili padamo, a već na sljedećim izborima možete vidjeti jesmo li ostvarili planirano ili ne.

Vido Bogdanović (HSS): Što će od toga biti, ovisi o političkoj volji. Htio bih spomenuti polivalentnu dvoranu, centralnu dvoranu. U Dubrovniku se na nekoliko razvoja o tome govori i radi. Već nekoliko godina traje analiza, izrada studije, interne rasprave o kongresnom centru. Govori se i o izvođačkoj dvorani gdje bi se događali rock koncerti, predstave, ali se ne rade studije. Sad spominjemo još jednu dvoranu. Ovo je život, kao što je Vićan rekao, pa ne možemo pobjeći od činjenice kako nas od Prevlake do Stona ima oko 60 tisuća, a to područje ima fiskalnu i financijsku snagu i potencijal. Mislim kako bismo bili ortodoksne budale ako bismo rekli kako ćemo raditi i kongresni centar, i glazbenu dvoranu, a možda  festivalsku, i polivalentnu sportsku dvoranu. Bilo bi važno sve te potrebe pokušati pomiriti i složiti u jednu. Iz vašeg izlaganja sam razumio kako bi to bio kompleks.

Čustonja: Nije moja struka gdje će se što graditi niti je to od nas traženo. To je pitanje arhitekata i urbanista, a vjerojatno i dubrovačke politike.

Rikard Rossetti (DUSTRA): Nadao sam se kako ću u ovom dokumentu naći spregu turizma i sporta, posebno u zimskom dijelu godine kad su sportaši dolazili trenirati u Dubrovnik.

Rikard Rossetti (DUSTRA): Nadao sam se kako ću u ovom dokumentu naći spregu turizma i sporta, posebno u zimskom dijelu godine kad su sportaši dolazili trenirati u Dubrovnik.

Čustonja: Kad bismo izgradili četiri nogometna terena, to praktički znači četiri ekipe. Ne možete na jednom terenu ugostiti više od jedne momčadi. To nije realno da se ovdje dogodi. No, u Strategiji smo se dotaknuli sprege turizma i sporta.

Rossetti: Što je s golfom? 

Čustonja: Nitko nam nije rekao što će biti s platoom na Srđu pa bi sve to bile ogromne spekulacije. Golfa u ovom trenutku nema. 

Fotogalerija uskoro!