Da se na turističke prihode Hrvatska ne može žaliti, pokazuju i podaci Svjetskog vijeća za putovanje i turizam, prema kojima su lani dosegnuli iznos od 25 posto BDP-a. Tako Hrvatska spada u 20 zemlja u kojima turizam ima najveći utjecaj na nacionalnu ekonomiju. Na prvom su mjestu Maldivi s udjelom od 76,6 posto, a u EU veći udjel turizma u BDP-u od Hrvatske ima samo Malta (27,1 posto), piše Jutarnji.hr .

Nedavno objavljeni rad pod nazivom “Prokletstvo turizma” tvrdi da prevelika ovisnost o turizmu može voditi tzv. nizozemskoj bolesti. To je fenomen koji se povezuje s izvozom prirodnih resursa, kao što se Nizozemskoj dogodilo s izvozom plina iz Sjevernog mora. S jedne strane povećavaju se bogatstvo i domaća potražnja, ali s priljevom deviza istodobno aprecira domaća valuta, rastu cijene neizvoznih dobara i urušava se konkurentnost izvoza. Stoga pozitivni efekti mogu biti poništeni smanjenjem proizvodnje i izvoza.

U analizi koja je uključivala 133 zemlje i odnosi se na razdoblje od 1995. do 2007. godine, Thaana Ghalia i Jan Fidrmuc pokazuju da oslanjanje na turizam ima pozitivan utjecaj na rast, osim u slučaju kada je zemlja jako otvorena trgovinskoj razmjeni i turizmu.

“Sama po sebi, turistička specijalizacija nema negativan učinak na rast ekonomije. Međutim, prevelika ovisnost o turizmu može voditi tzv. nizozemskoj bolesti”, navode autori, dodajući kako prihodi od turizma potkopavaju konkurentnost izvozne proizvodnje na način koji se pripisuje efektu nizozemske bolesti, prenosi  Jutarnji.hr .

Prevelika usmjerenost na turizam može voditi zanemarivanju drugih ekonomskih aktivnosti, ekonomija gubi nužnu diverzifikaciju, regije postaju ovisne o jednoj djelatnosti koja, k tome, ima sezonski karakter, a stanovnici teško stječu vještine u područjima koja nisu povezana s turizmom. U zemljama koje nisu ovisne o turizmu nije primijećena ni “nizozemska bolest”. 

Hrvatskim slučajem pozabavili su se Neven Ivandić s Instituta za turizam i Ivan Šutalo sa ZŠEM-a, koji su početkom ove godine objavili rad “Doprinos turizma hrvatskoj ekonomiji”. Njihova analiza razmatra razdoblje od 2005. do 2013. godine i potvrđuje ranija istraživanja o velikoj važnosti turizma za hrvatsku ekonomiju: kreće se od 14,2 do 16,3 posto ukupne dodane vrijednosti. 

Premda turizam ima brojne pozitivne učinke, ekonomisti upozoravaju i na one negativne, od fluktuacije ekonomske aktivnosti zbog sezonskog karaktera te djelatnosti, do uništavanja okolišta. A kada je riječ o utjecaju na ekonomski rast, možda najviše govore podaci da je Hrvatska na vrhu ljestvice EU po udjelu turističkih prihoda u BDP-u, a na samom dnu po stopi rasta BDP-a.

Izvor: Jutarnji.hr