Dubrovački dnevnik tom je prilikom izdvojio 11 njegovih najvećih projekata i najsnažnijih odluka, kao i pet izazova s kojima će se suočiti u narednom razdoblju. 

PROJEKTI

STAMBENO ZBRINJAVANJE

Odmah po preuzimanju mandata, Franković se uhvatio u koštac s gorućim gradskim pitanjem, a to je pitanje stambenog zbrinjavanja. Prema najavama iz gradske uprave, krajem 2020. godine će se početi dodjeljivati zemljišta na Pobrežju ukupne površine preko 75 tisuća metara kvadratnih za dubrovačke obitelji. Grad Dubrovnik će na tom području mladim obiteljima, koje prethodno udovoljavaju uvjetima za dobivanje kredita, dodjeljivati zemljište po povoljnoj cijeni s namjenom gradnje obiteljske kuće. Područje će se prethodno komunalno opremiti (cesta, kanalizacijska i vodovodna mreža), a mlade obitelji će se dodatno stimulirati oslobađanjem plaćanja naknada prilikom izdavanja građevinske dozvole. Na gradilištu POS stanova u Mokošici se vrijedno radi, a radovi bi trebali biti gotovi u proljeće 2020. godine. Stanove bi trebale dobiti 43 dubrovačke obitelji te 65 branitelja. S izgradnjom POS stanova u Solitudu trebalo bi krenuti iste godine, za što je ugovoren glavni projekt. Osim toga, dopunama i izmjenama GUP-a stvoreni su preduvjeti za okončanje problema sa zemljištem na Nuncijati namijenjenim braniteljima.

PROČISTAČ

Jedan od iščekivanijih gradskih projekata svakako je pročistač koji bi trebao riješiti višedesetljetni kronični problem zamućenja vode za piće prilikom jačih pljuskova. Franković zna naglasiti kako je sam uređaj odavno u pogonu, no za puštanje vode u sustav bilo je potrebno pribaviti potrebne suglasnosti. Pročistač je tema o kojoj se govori dugi niz godina, ali čini se kako će ona uskoro biti realizirana, posebno sada kad je pribavljena potrebna suglasnost od Ministarstva te kada se čeka dozvola nadzora. Nakon toga voda iz pročistača bi trebala krenuti u vodoopskrbni sustav.

LAZARETI

Obnova Lazareta prvi je 'europski' projekt u Gradu, dakle prvi projekt financiran iz EU fondova. Radovi vrijede više od 33,8 milijuna kuna, od čega je gotovo 26 milijuna kuna iz bespovratnih EU fondova, a prije nekoliko dana je bio i tehnički prijem. Franković je najavio kako očekuje minimalne ispravke, no cjelokupni projekt je dovršen. Radove na Lazaretima posljednjih su godina posjećivali državni dužnosnici, a zbog istih su se događala i ozbiljna prozivanja.

OŠ MONTOVJERNA

Franković je nedavno sa suradnicima obišao radove na OŠ Montovjerna, prvoj ozbiljnoj investiciji u školske kapacitete u 40 godina, te je tom prilikom istaknuo kako će područje na kojem teku radovi, što zbog škole, a što zbog Studentskog doma koji je također u izgradnji, poprimiti sasvim novu vizuru. Kazao je i kako bi se novim projektima djelomično trebao riješiti problem parkiranja na tom području, s obzirom na to kako Studentski dom uključuje i veliki dio parkirnih mjesta, od čega bi jedan dio trebao biti namijenjen građanima.

"Riječ je o prvoj osnovnoj školi koja se u Dubrovniku gradi od 1975. godine. Radovi napreduju predviđenim tijekom, a mi smo zadovoljni načinom izvođenja radova. Kolika je važnost ove investicije znaju svi naši sugrađani, kao i kolika je potreba uvođenja jednosmjenske nastave u svim našim školama, što je prioritet ove gradske uprave. Vjerujem kako idemo u dobrom smjeru i očekujemo kako će škola biti gotova i prije predviđenih rokova, ako sve bude u redu," izjavio je Franković prilikom nedavnog obilaska.

VUKOVARSKA ULICA

Izgradnja oborinske odvodnje u Vukovarskoj ulici odvijala se u više faza. Premda je riječ o hvalevrijednom projektu, dio građana je negodovao zbog posebne prometne regulacije i zatvaranja dijela prometnice, no to danas malo tko spominje, a čekanje se isplatilo. Jedna od najfrekventnijih gradskih prometnica više se ne plavi uslijed velikih pljuskova.

ČIŠĆENJE KANALIZACIJE U POVIJESNOJ JEZGRI

Po prvi put u povijesti krenulo se s čišćenjem kanalizacije u povijesnoj jezgri. Provedena je prva faza radova na sanaciji kanala mješovite odvodnje Straduna, a na području Pila su izgrađene taložnice. Nakupljanje masti u kanalizaciji ispod Straduna i moguće začepljenje stoga je svedeno na minimum.

OŠ LAPAD I SPORTSKA DVORANA

Energetska obnova Osnovne škole Lapad prvi je projekt u obrazovanju sufinanciran EU sredstvima. Vrijednost projekta je 7,6 milijuna kuna, od čega bespovratna sredstva iz EU fondova iznose 5,15 milijuna kuna. Također, cjelovito je obnovljena i sportska dvorana OŠ Lapad, koja je također financirana vanproračunskim sredstvima.

DJEČJI VRTIĆ PALČICA

Rekonstruirani i nadograđeni dječji vrtić Palčica svečano je otvoren početkom veljače, a na otvaranje potpuno nove zgrade vrtića je došao i premijer Andrej Plenković. Radovi na Palčici uključivali su  nadogradnju dva kata u nivou postojećeg prvog i drugog kata, dok je na prohodnom ravnom krovu igralište. Vrtić će je dobio osam novih odgojno-obrazovnih grupa, a sveukupni kapacitet novog vrtića popeo se na 322 djece u 20 odgojno-obrazovnih grupa.

RESPECT THE CITY

Franković je na početku mandata više puta upozorio na to kako se turizam Dubrovniku događa te kako ne postoji strategija kojom će se uspostaviti drugačiji odnos – da se turizmom u Dubrovniku upravlja. Prije dvije, tri godine građani su tako svjedočili potpunim čepovima na ulazima u Grad, posebno kad bi u gruškoj luci bilo više kruzera, a svjetski mediji su upozoravali na negativne posljedice masovnog turizma u Dubrovniku, a neki mediji su išli toliko daleko da su čak proglašavali „smrt Dubrovnika“.  Rješenje se pretočilo u projekt ‘Respect the City’, a zanimanje javnosti posebno je izazvala Frankovićeva najava kako će jedan od ključnih odluka upravljanja destinacijom biti ona prema kojoj se neće dozvoljavati da u Gradu istovremeno bude više od četiri tisuće gostiju s kruzera.

"Prije dvije godine smo imali situaciju kad bismo imali po pet kruzera u jednom danu. Imali smo enormne gužve na ulazima u Grad. Prošle godine nijedna takva gužva nije zabilježena. Ono što je ostalo izazov je veliki broj taksi vozila, ali se nadam kako ćemo i to uskoro riješiti. Smanjili smo broj stolova u Gradu, počelo se koristiti sankcioniranje i oduzimanje stolova. Teško je sav nered ispraviti u tako kratkom vremenu, ali se pomaci vide. Grad je dobio novu percepciju, ali treba rješavati ova aktualna, akutna pitanja," izjavio je nedavno Franković.

ŽIČARA

Excelsa nekretnine neplaćanjem koncesijske naknade i poslovanjem u suprotnosti sa Zakon o koncesijama stvorile su višemilijunski dug prema Gradu i Državi. Puno se govorilo o mogućem zatvaranju žičare zbog dugovanja, no sve se to činilo kao da je 'na dugom štapu'. Malo je onih koji su pomislili kako bi se takav scenarij mogao dogoditi. No, dogodio se.

Carinski inspektori pojavili su se kako bi zatvorili žičaru, a Franković koji je bio ustrajan u borbi pa je tom prilikom istaknuo kako je 'ovo jasna poruka svim privatnicima koji ubiru prihode od Grada, ali ne poštuju ni njega, ni njegove građane'.

EU FONDOVI

Snažno oslanjanje na sredstva iz europskih fondova još je jedna karakteristika Frankovićeve prve dvije godine mandata. Odmah po dolasku na čelno mjesto Grada potpuno je reorganizirao gradsku administraciju učinivši je u prvom redu učinkovitijom, a s ciljem značajnijeg povlačenja sredstava iz raspoloživih fondova Europske unije osnovao je posebni odjel. Rezultati nisu izostali. a u manje od dvije godine osigurano je 83 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz dostupnih EU fondova. Sredstva se kanaliziraju u energetske obnove škola i vrtića, nabavu autobusa za javni gradski prijevoz, obnovu baštine, poboljšanje usluge u vrtićima....Ističe se i 650 milijuna kuna vrijedan projekt „Razvoj vodno-komunalne infrastrukture Dubrovnik“ investitora Vodovoda Dubrovnik d.o.o., koji je na sjednici Vlade u Dubrovniku proglašen strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske. Nakon što je završena izgradnja pročistača pitke vode u Komolcu najvažniji projekt u sklopu Aglomeracije je izgradnja pročistača otpadnih voda Petka, ali i izgradnja novih dijelova vodoopskrbne mreže i sustava odvodnje, rekonstrukcija zastarjelih dijelova postojeće mreže te izgradnja sekundarne mreže vodoopskrbe.

IZAZOVI

PROMETNE GUŽVE I PARKIRALIŠTA

Ako bilo kojeg dubrovačkog vozača pitate koji je jedan od najvećih dubrovačkih problema, većina njih će kazati kako je to nedostatak parkirnih mjesta, a posebno ako živi na području Mokošice. Automobili se mogu vidjeti posvuda, parkirani su po prometnicama, po pločnicima i promet u mirovanju zaista predstavlja problem.

A problem predstavljaju i prometne gužve na dubrovačkim prometnicama. Liberalizacija tržišta omogućila je taksistima iz drugih područja da stižu u Dubrovnik, voze građane i goste, vrlo često po višestruko većim cijenama nego što je to slučaj u nekim drugim hrvatskim gradovima jer Dubrovnik u ljetnim mjesecima predstavlja ‘zlatnu koku’ iz koje se pokušava izvući što veća dobit.

Istina je kako Grad u planu ima određena rješenja kojima bi se takvi problem ublažili. Kako bi ublažio negativne posljedice koje je donijela liberalizacija autotaksi tržišta, Franković je u razgovorima s resornim ministrom, ali i s predsjednikom Vlade pokrenuo inicijativu izmjene Zakona o prijevozu u cestovnom prometu. Izmjene bi se odnosile na gradove pod UNESCO-vom zaštitom, a navedenoj inicijativi priključio se i gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara. Što se parkinga tiče, na području Mokošice planirano je 200 novih parkirnih mjesta, a prvo parkiralište uređeno je u ulici Od izvora. Planirana je i izgradnja dviju garaža; jedne iza glavne OTP banke s 400 mjesta, a druge u Mokošici, u Ulici Bartola Kašića.

INFRASTRUKTURA

Još jedan problem s kojim će se aktualni gradonačelnik  trebati uhvatiti u koštac svakako je pitanje infrastrukture. Nije tajna kako prometna infrastruktura u Dubrovniku nije u najboljem stanju, a svakako se mogu uputiti kritike i na račun one sportske. S obzirom na to kako ozbiljnijih ulaganja godinama nije bilo, nije to krimen samo sadašnjeg gradonačelnika nego i nekih bivših uprava, čini se kako se stanje namjerava poboljšati konkretnim projektima. Uz to što je donesena Strategija razvoja sporta i sportske infrastrukture, koja između ostalog predviđa stadion, nove dvorane i obnovu postojećih, poput one u Gospinom polju, bazenski kompleks, nove terene, Franković je najavio prve konkretne projekte već u 2019. godini.

„Rekonstrukcija Jugovog bazena će početi u rujnu ove godine, nogometni teren će se graditi u Gospinom polju, a javna nabava je dovršena, no u postupku je obrada uložene žalbe. Raspisana je javna nabava za judo dvoranu u Mokošici, a izdana je i građevinska dozvola za tenis dvoranu u Lapadu, izgradnja bi trebala početi u listopadu. Također, Dubrovnik bi u okviru rekonstrukcije ex-hotela Stadion trebao dobiti i Muzej vaterpola,“ kazao je nedavno Franković no vjerojatno je riječ o problemu u čije će rješavanje trebati uložiti puno truda i promišljanja.

UPRAVLJANJE JAVNIM POVRŠINAMA

Veliki dio izazova u gradu izravno su vezani uz turizam i ljetnu polovicu godine, a jedan od njih je i upravljanje javnim površinama. Franković se u tom području pokazao dosta odlučnim pa u ljetnim mjesecima ugostiteljski objekti na području Grada zbog kršenja propisa često ostaju bez javnih površina, no problem je koji se, zbog neodgovornih pojedinaca, ponavlja iz godine u godinu.

OBORINSKA ODVODNJA

Poplave u Vukovarskoj ulici su stvar prošlosti, no oborinska odvodnja problem je šireg dijela Grada. Prilikom većih pljuskova poplave se događaju u dijelovima Lapada, a posebno je kritična Ulica kardinala Stepinca, na Kantafigu i ostalim frekventnim dijelovima Grada. Tješi to što su iz gradske uprave najavili kako će ozbiljno krenuti u rješavanje ovog problema kako se takve negativne pojave specifične za zimski dio godine ne bi događale. Izrađuje se glavni projekt oborinske odvodnje Montovjerne, a za realizaciju u 2019. ishođena je i građevinska dozvola za oborinsku odvodnju Ulice kardinala Stepinca.

STAMBENO ZBRINJAVANJE 

Projekti koji se tiču stambenog zbrinjavanja svakako su najveći Frankovićev plus u pola odrađenog mandata, ali će vjerojatno u budućnosti ovo pitanje ostati i najveći izazov. POS stanovi u Mokošici, u Solitudu, zemljište za branitelje na Nuncijati, zemljište na Pobrežju riješit će jedan veliki dio tog problema, ali neće riješiti problem stambenog zbrinjavanja u cijelosti. U Gradu u kojem se u ljetnim mjesecima iznajmljivači gotovo u potpunosti okreću pružanju usluga turistima, dio građana koji nemaju svoju nekretninu će i dalje plaćati ogromne mjesečne najamnine za korištenje stanova. No, barem će situacije u kojima iznajmljivači s dolaskom sezone tjeraju studente iz svojih smještajnih jedinica postati prošlost zahvaljujući projektu Studentskog doma koji je u izgradnji.