Izložba je koncipirana u više tematskih cjelina koje se, između ostalog, bave povijesnim okvirom kraja 14. i početka 15. stoljeća Dubrovačke Republike u europskim političkim procesima te fenomenom Orlandove pojave u Dubrovniku, njegovim graditeljima i umjetničkim dosezima u kontekstu onodobnog dubrovačkog kiparstva, a predočavaju i motiv Orlanda u europskoj, hrvatskoj i dubrovačkoj književnoj i glazbenoj baštini.

Radi se o projektu kojim Dubrovački muzeji daju prilog obilježavanju Orlandove godine.

Ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać istaknula je kako je cilj izložbe podići svijest o ulozi Orlanda posebno kroz njegovu višeznačnu simboliku kao i motive nastanka i uporabnu vrijednost, dok je Vinicije Lupis, kao jedan od autora projekta, istaknuo kako je Orlando, uz svetog Vlaha jedan od simbola grada koji ga povezuje s Europom.

Akademik Igor Fistović, također jedan od autora izložbe, osvrnuo se na stanje u kojemu se trenutno nalazi Orlando.

- Orlando se ne vidi i ne zna se što će biti s njim i što napraviti. Treba ga vratiti u srce grada i osloboditi ga tih 600 godina bolesti - poručio je Fistović.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković istaknuo je važnost Orlanda kroz povijest, a pojasnio je što će biti s njim.

- Orlando je bilježio ratove, bio je svjedok suza, smijeha, raznih država i vojski. Kada se zapitamo jesmo li se dovoljno brinuli o njemu, mogu reći kako jesmo jer da nije bilo tako ne bi doživio 600 godina, ali mogli smo i bolje. Pred nama je svakako vrijeme u kojemu će biti bolje. On je trenutno zaštićen kako bi se sagledalo stanje u kojemu se nalazi pa ćemo znati kako i što dalje. Mi ga želimo sačuvati za sebe, ali i predati ga onima koji nas posjećuju. Treba se zahvaliti i svima onima koji su se brinuli za spomeničku baštinu prije nas. Neka nam živi Orlando idućih dvije tisuće godina - poručio je Franković.

Izložba 'Orlando-Simbol slobode' karakteristična je jer je riječ o izložbeno-izdavačkom projektu, a multimedijalno prikazuje scene na šest dubrovačkih lokacija. Posjetitelji su tako, pomoći naočala virtualne stvarnosti, mogli doživjeti povijesne lokacije po Gradu kao da su doista tamo, a istovremeno, zahvaljujući video projekciji na zidu, oni koji nisu imali naočale mogli su gledati ono što one prikazuju.

Predstavljena je i zanimljiva interpretacija Orlanda na suvremen način pored koje su posjetitelji imali priliku se fotografirati. U sklopu izložbe održan je zanimljiv performans, a otvaranje je bilo polaroidno. Posebno je zanimljivo to što su posjetitelji mogli pogledati Dubrovnik očima Orlanda i vidjeti ga s nekih zanimljivih lokacija s kojih inače to nemaju priliku vidjeti

U sklopu izložbe prezentirano je 70 predmeta, a najveći dio prezentirane građe je posuđen iz Državnog arhiva u Dubrovniku, također Dubrovačkih knjižnica, potom iz Samostana Male braće te privatnih vlasnika. 

Pojedine teme izložbe obradili u akademik Igor Fisković, dr.sc. Zdenka Janeković Rommer, dr.sc. Ilija Mitić, dr.sc. Vinicije B. Lupis, dr.sc. Morana Čale, dr. sc. Ennio Stipičević te Ingrid Pavličević. Voditeljica projekta je ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać, koja je ujedno i kustosica izložbe, zajedno s voditeljicom Kulturno-povijesnog muzeja Marinom Filipović. Postav izložbe potpisuje studio Rašić+Vrabec, dok je za multimediju zaslužna tvrtka Novena.

A. Čakić