HEP je danas, godinu dana nakon tragedije u Platu, dao prvu izjavu. Je li to normalno?

Autor: Ivona Butjer Mratinović Autori fotografija: DD
Prije točno godinu dana dogodila se velika tragedija u postrojenju hidroelektrane Dubrovnik u Platu gdje su, bježeći od požara, svoje živote izgubili Davor Pozniak, Mato Maškarić i Ivica Zvrko.

Dubrovački dnevnik prvi je pisao o propustima i činjenici kako su radovi u HE izvođeni bez građevinske dozvole, ali i nalazu inspekcije koji je pokazao kako je poslodavac ugradio 'valoviti poliester u roli' koji je vrlo vjerojatno doveo do brzog širenja gustog dima i požara, čime je HEP, prema inspekcijskom nalazu, ugrozio živote djelatnika hidroelektrane. Prošlog ljeta su se zbog svega navedenog dogodila i prva uhićenja te pokrenute istrage protiv više ljudi. 

Među ljudima nad kojim se provodi istraga zbog tragedije u HE Dubrovnik su član Uprave HEP-a Nikola Rukavina te bivši šef HEP Proizvodnje Željko Starman, ali i osobe koje su sudjelovale u projektu sanacije HE Dubrovnik. Rukavini i Starmanu bio je određen i jednomjesečni istražni zatvor, no u međuvremenu su pušteni na slobodu. Također, Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku je u lipnju prošle godine donijelo rješenje o provođenju istrage protiv petorice hrvatskih državljana zbog postojanja osnovane sumnje kako su počinili po jedno kazneno teško djelo protiv opće sigurnosti i u vezi s kaznenim djelom opasnog izvođenja građevinskih radova.

Istraga je u tijeku stoga je logično kako HEP u javnost ne može i ne smije izlaziti s detaljima oko cijele priče, no svakako je impresivna potpuna ignorancija kroz cijelu godinu dana u kojoj je tek danas, nakon 12 mjeseci, direktor HEP Proizvodnje Robert Krklec dao prvu suvislu izjavu kao neki predstavnik društva.

Podsjetimo, na konferenciji za medije oko požara koja je održana u Dubrovniku nekoliko dana nakon same nesreće, prisustvovali su predstavnici snaga koje su gasile požar i vršile potragu, no ne i HEP u čijoj je nadležnosti hidroelektrana. HEP-ovci su se tada opravdali kako nisu prisustvovati na konferenciji za medije jer su, kako su tada izjavili, prisustvovali sprovodu jednom od tragično stradalih djelatnika. No, sasvim je jasno kako je riječ o važnoj temi pa se termin konferencije za medije mogao promijeniti kako bi sve relevantne strane istoj mogle prisustvovati. Na kraju krajeva, ni samom HEP-u nitko nije branio sazivanje samostalne konferencije za medije toga ili nekog od narednih dana, u terminu kad im to odgovara i kada ne idu na sprovode.

Sve vrijeme je na adrese nacionalnih i lokalnih medija pristizalo tek jedno floskularno priopćenje u kojem HEP izražava žaljenje i navodi kako su djelatnici HE Dubrovnik sigurni, mada nikome nije jasno temeljem čega takve tvrdnje. Također, direktor HE Dubrovnik Ivo Miletić odbijao je  medijima davati izjave (dao je tek jednu za nacionalnu televiziju) jer za takvo što novinari trebaju tražiti odobrenje iz Zagreba.

Danas je Krklec, koji je na mjesto direktora HEP Proizvodnje stigao nekoliko mjeseci nakon što se dogodila tragedija, kazao kako se predano radi na tome da hidroelektrana što prije krene s radom.

"Mogu poručiti kako ulažemo maksimalne napore da hidroelektranu uvedemo što prije u funkcionalno pogonsko stanje poštujući pri tome sve norme. Cijela dinamika je podređena tome da sve bude napravljeno što prije, ali na siguran način. Nama to neće vratiti naše kolege, ali najveći počast njima ćemo odati time da dobro napravimo svoj posao i da što prije elektrana proradi i počne proizvoditi, a da ljudi počnu normalno raditi," izjavio je Krklec u prvoj izjavi predstavnika HEP-a za medije nakon tragedije koja se dogodila prije godinu dana.

Naravno, nikakve informacije nema o konkretnim rokovima i konkretnim brojkama; koliki su gubici i kad bi HE trebala proraditi. Iako se prvotno govorilo kako bi se to trebalo dogoditi do kraja siječnja, načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli izjavio je kako se, prema informacijama s kojima raspolaže, to ipak neće dogoditi tada nego 'nešto kasnije', no kako on ne zna koji je to točan rok. Vrijedi spomenuti kako Općina nema nadležnost nad postrojenjem pa stoga o konkretnim rokovima ne mogu ni govoriti.

Također, umjesto konkretne informacije od strane HEP-a, o gubicima se uglavnom spekulira. Tako je bivši djelatnik HEP-a Rado Radić za Dubrovački dnevnik izračunao gubitak HEP-a koji bi, prema njegovom mišljenju, mogao biti i  veći od onog od 730 milijuna kuna koji se prethodno spominjao. Izračun je napravio, kako je naveo, zbog 'javnosti, ali i hrvatske države u koju se svakodnevno odgovorni namjerno zaklinju, ali izgleda s figom u džepu, no ponajviše zbog poginulih, stradalih i njihovih obitelji'. 

"Podaci o elektrani su svima dostupni na dosta mjesta. Otprilike bi to izgledalo ovako: proizvodnja jednog agregata, kad voze oba, je minimalno 117.5 MW. Kad se to pomnoži s 24 sata, 30 dana u mjesecu i 12 mjeseci u godini, dođe se do 1 015 200 000 kWh za godinu dana. HEP-ova cijena potrošačima za 1 kWh iznosi 106 lipa. Troškovi HEP-a od proizvodnog praga u Platu do žarulje u našem domaćinstvu je oko 12 posto. Troškovi 1kWh elektrane do praga za plaće uposlenih iznosi oko 700 tisuća kuna mjesečno. Tako da to više nije 730 milijuna nego jednu milijardu kuna godišnje zarade ili gubitaka državi!", izračunao je tada Radić. 

Iako nadležna tijela tek trebaju utvrditi tko je odgovoran za tragediju i je li, u konačnici, odgovornost postoji i iako izvidi još uvijek traju zbog čega se ne može izlaziti prema javnošću sa svim detaljima, nemili događaj koji se dogodio prije godinu dana povukao je brojna pitanja. Međutim, HEP nije dao odgovor na niti jedno, pa čak ni na to kad će postrojenje ponovno proraditi. Zbog toga bi, uz sve navedeno, HEP u dogledno vrijeme sasvim sigurno trebao poraditi i na načinu na koji komunicira odnosno u potpunosti ne komunicira s javnošću u kriznim situacijama, pa i u ovoj u kojoj je jedna tragedija nanijela nepopravljivu štetu trima obiteljima s obzirom na to kako im njihove najdraže ništa ne može vratiti. 

Popularni Članci