Ravnateljica Prirodnoslovnog muzeja Ana Kuzman pojasnila je kako je izložba dio europskog projekta Slow Food – Srednja Europa. Okosnicu izložbe čine video-intervjui s osobama koje na različite načine baštine povijest i priče o lokalnoj gastronomskoj kulturi.

- Te osobe imaju znanja i vještine vezane za tradicijske proizvode i ja im se ovim putem zahvaljujem što su sudjelovali na izložbi te tako je obogatili - kazala je ravnateljica Kuzman koja je bila jedna od autorica izložbe. Alisa Aliti Vlašić ispred Dubrovačke razvojne agencije izložbu je nazvala jednim od "boljih projekata na kojim je bila angažirana".

- Projekt Slow Food - Srednja Europa provodimo u suradnji s Udrugom Kinookus i time želimo skrenuti pozornost javnosti i lokalne vlasti na bogatu gastro-kulturnu baštinu dubrovačkog područja. Kroz priče osoba koji su nam dali intervjue mogu se čuti nevjerojatni detalji koji su mali segment bogate baštine. Nadam se da projekt neće ostati samo na ovome i nadam se da će se ova priča širiti i dalje - kazala je Alisa Aliti Vlašić iz DURE.

Ivo Kara-Pešić iz Udruge Kinookus, zadužene za koncepciju izložbe, ispričao je kako se na mjestu današnjeg Prirodoslovnog muzeja ranije nalazila pekara obitelji Orepić. 

- Nakon potresa 1979. godine koji je pogodio Dubrovnik, ova palača je obnovljena i peći su uništene, a o njima nema ni traga i ne znamo što se s njima dogodilo. To nam govori kako ranije možda nije bilo senzibiliteta da prepoznamo to kao industrijsku i gastro-kulturnu baštinu - ispričao je Kara-Pešić pojasnivši kako izložba 'Hranitelji grada' prikazuje lica ljudi. Prema njegovom mišljenju, upravo to - prikaz hrane s licem - je najvažniji koncept slow fooda.

- Tako je Dessislava Dimitrova opisala slow food jer to je hrana čijeg proizvođača poznajemo osobno kao čovjeka, znamo kako proizvode, žive... Mi smo to pokušali primjeniti na ovaj postav jer nas gastro-baština hrani sjećanjima i emocijama. Bitan aspekt je naš jezik te sama lokalna narječja kroz koja objašnjavamo kako kušamo i proizvodimo hranu. Blago Dubrovnika nisu samo zidine, spomenici, umjetnine, relikvije i ostalo, nego i lokalni način života, a pogotovo onaj koji je vezan za proizvodnju hrane - pojasnio je Ivo Kara-Pešić iz Udruge Kinookus.

Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić otvorila je izložbu prilikom čega je istaknula kako Grad Dubrovnik postupanjem i projektima na kojim radi pokazuje "novi smjer".

- Važna nam je baština, ali i život čovjeka. Upravo to se iz ove izložbe jako lijepo vidi jer povezati hranu s čovjekom je prije bilo potpuno uobičajeno, a danas je nešto teže obzirom da se većina opskrbljuje u super-marketima. No, još uvijek ima ljudi na placi i u gradu koje povezujemo s onim što nabavljamo tako da se nadam kako će ovi, i slični projekti, jednako tretirati hranu i gastronomiju kao naše nasljeđe - poručila je zamjenica Jelka Tepšić.

Inače, intervjui iz izložbe su rezultat detaljnog znanstveno-teorijskog i terenskog istraživanja koje su timovi DURA i Udruga Kinookus proveli na području nekadašnje Dubrovačke Republike. Sukladno Slow Food pristupu izložba je osim osnovnih podataka o svakom sugovorniku, naglasak stavila na složenost teritorija nekadašnje Dubrovačke Republike, njegove osobitosti i dodire s drugim kulturama, a posebna pažnja je posvećena jezičnoj komponenti.

A. Čakić