U predavanju će se prikazati okolnosti u kojima je nastajao i kratko trajao ovaj za povijest hrvatske periodike iznimno značajan godišnjak, predstaviti uređivačka koncepcija, njegovi pokretači i suradnici koji su svojim prilozima na stranicama Dubrovnika učvršćivali sliku Dubrovnika kao cvijeta hrvatske književnosti i pokušali stvoriti  književni časopis moderne fizionomije.

Iz takve uređivačke koncepcije proizlazila je podjela na Staro i Novo književstvo. U prvom dijelu tiskani su uz popratne kritičke tekstove značajni stari dubrovački pisci, a u drugom tekstovi recentne književne produkcije i prijevodi iz stranih književnosti.

Časopisi su filteri društvenih i kulturnih utjecaja i važna komponenta povijesti, a Dubrovnik cviet narodnog književstva /knjižtva svojim djelovanjem uspio je  održati kontinuitet hrvatske književnosti i izgraditi odnos prema dubrovačkoj književnoj i kulturnoj baštini te jačati svijest o vrijednostima i mogućnostima narodnog jezika i stvaralaštva na narodnom jeziku.