Predmetno istraživanje je tijekom 2018. godine proveo Hrvatski šumarski institut pod vodstvom dr.sc. Milana Perneka u suradnji s Javnom ustanovom Rezervat Lokrum.

„Detektirali smo problem koji je danas najizraženiji na području park šume Marjan. Po pitanju Lokruma, obratili smo se relevantnim stručnjacima te smo u travnju 2018. ugovorili i proveli istraživanje. Situacija je pod kontrolom,“ izjavio je ravnatelj Javne ustanove Rezervat Lokrum Ivica Grilec.

Ozana Domjan kazala je nešto o potkornjaku na Lokrumu. Podsjetila je kako su se 2015. i 2017. godine dogodili snažni orkanski naleti bure što je izazvalo rušenje dijela stabala, a istih godina je nastupila i višemjesečna suša. Kako kaže, navedeno dovodi do smanjivanje obrambene snage biljke zbog čega je došlo do štetnika mediteranskog potkornjaka.

„Posumnjali smo kako na Lokrumu djeluje mediteranski potkornjak te smo 2018. godine sudjelovali na znanstvenom skupu u Zagrebu. Potkornjaci nisu nužno negativni jer u normalnim uvjetima, kad je prisutna ravnoteža, imaju važnu ulogu u izdvajanju oslabljenih stabala i dekompoziciji drveta te doprinose ravnoteži u ekosustavu. Problem nastaje kad se dogodi masovno razmnožavanje i masovni napad. Čimbenici koji tome pogoduju su klimatske prilike, ekstremne suše i zdravstveno stanje u smislu vjetroloma,“ izjavila je Domjan dodavši kako je JU Rezervat Lokrum uvidjela potrebu za višegodišnjim monitoringom i istraživanjem. Provedene su i potrebne mjere.

„Zaražena stabla su srušena i postavljene su insekticidne mreže, a mi ćemo i dalje nastaviti s praćenjem. Postavit će se mreže premazane otrovom, a prije otvaranja sezone postavit će se i natpisi o zabrani približavanja, a osobitno doticanja te mreže,“ dodala je.

Pernek je kazao kako potkornjake odaju borovi smeđkastih ili crvenkastih krošnji koji predstavljaju izvor zaraze. Kazao je, također, kako borovi sivih krošanja predstavljaju stabla iz kojih su potkornjaci izašli.

„Snimili smo stanje prošle godine i to je bio uzrok zabrinutosti. Utvrdili smo zdravstveno stanje borova. Cilj istraživanja bio je utvrditi je li potkornjak na Lokrumu može izazvati probleme kakvi su se dogodili na Marjanu. (...) Crvenkasta piljevina znak je kako je potkornjak ušao u stablo te kako buši hodnike. Ženka buši hodnik vodoravno, a okomito se pojavljuju ličinke i tako se zatvara kolanje sokova zbog čega stablo umire. Ono će imati neko vrijeme zelenu krošnju, a potom crvenkastu, no potkornjak je već osudio stablo na smrt,“ izjavio je Pernek.

Kako kaže, na Lokrumu su pronašli stabla koja je napao mediteranski poktornjak, ona koja je napala druga vrsta potkornjaka te stabla koja su napala obje vrste. Pernek je naglasio kako je pronađeno najviše mediteranskog potkornjaka, oko 60 posto. Također, pronađena su i oborena stabla uslijed vjetroloma koja su također izvor zaraze ako u njima ima živih kukaca. Jedan od načina suzbijanja su i feromonske klopke.

„Trenutno se rade istraživanja je li moguće feromonsku klopku koristiti kao zaštitnu mjeru, a ove godine ćemo postaviti 40 feromonskih klopki. Klopke smo postavili na dvije lokacije, jedna je Glavica, a druga Portoč,“ izjavio je Pernek predstavivši rezultate istraživanja.

„Napad potkornjaka procijenjen je na četiri posto od čega je puno mrtvoga. Ono što ugrožava šumu na Lokrumu su stabla koja još uvijek izgledaju zdravo, a u sebi imaju potkornjaka. Opasnost predstavlja jedan posto stabala. Ostalo je ono što smo odredili za saniranje i što je sanirano,“ izjavio je.

Pernek navodi kako mediteranski potkornjak na Lokrumu i dalje spada pod sekundarne štetnike, a kako prelazak u primarnog štetnika, što je slučaj na Marjanu, ne postoji.

„Takav slučaj bi bio iznimka, ako bi se dogodio na nekom dijelu Lokruma. No, sama prisutnost mediteranskog potkornjaka na Lokrumu je znak kako treba nastaviti istraživanje i kako treba biti na oprezu,“ dodao je Pernek te je dodao kako je sve radove potrebno izvršiti prije porasta temperatura kada bi oni mogli postati opasni.

Grilec je istaknuo kako postoji ambicija da se na navedenu temu održi znanstveni skup na Lokrumu.