TIJEK SJEDNICE

Izmjene i dopune Pravilnika o subvencioniranju zrakoplovnih karata na relaciji Dubrovnik-Zagreb i obratno

17:58 Potrebica: Predložili ste inicijativu koja je hvalevrijedna i koja je u planu. Pogodili ste skupinu o kojoj smo i mi razmišljali. 

Potrebica je predložio da se napravi kvalitetan pravilnik u suradnji sa stručnjacima. 

17:54 Šimac Bonačić: Predlažem dopunu jer se to odnosi na dio sugrađana koji su bolesni i djecu s poteškoćama u razvoju koji se liječe u Zagrebu, ali ne u ustanovama koje imaju ugovor s HZZO-om. Nalaze se u vrlo ranjivoj situaciji. Subvencija bi se odnosila na 70 posto iznosa karte za ekonomsku klasu. 

Prijedlog koji se tiče zabrane radova u sezoni - usvojeno

Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o utvrđivanju naziva ulica i trgova u naseljima Grada Dubrovnika. - usvojeno

17:45 Marina Vučković Matić (HNS): Načelno smo za to da se neka ulica nazove po maestru Jusiću, ali to bi mogla biti neka od nerazvrstanih cesta, upravo zbog negodovanja stanovnika Hvarske. Moj konkretan prijedlog je tamo gdje su Mercante i Pošta. Zašto škola na Montovjerni ne bi nosila ime Đela Jusića?

17:41 Ivan Jelčić (DDS): Smatrao sam kako ćemo ovdje imati konsenzus jer je Jusić zaslužio ulicu. Nije to politički nego ljudski konsenzus. Rastužilo me ovo oko Bookinga i maila. Sreća što '91. nije bilo Bookinga. 

17:36 Željko Raguž (DUSTRA): Možda smo otkrili tko su nepotpisani stanovnici Hvarske. Mislio sam kako ćemo barem oko ovoga postići konsenzus.

17:34 Franković: Dubrovnik je znao prepoznati Hanibala Lucića, zato on i ima jednu ulicu  u Dubrovniku. Čovjek je uvijek individua, nekad i iznad samog mjesta.

17:32 Selmani: Hanibal Lucić je odavno shvatio kako postoji neraskidiva veza između Hvarana i Dubrovčana. Brojni su doselili ovdje, među njima i familija Iva Dulčića.

17:19 Franković: Očekivao sam apsolutni konsenzus oko davanje imena ulice jednom tako izuzetnom i dragom čovjeku. O njemu će pričati budućnost. 'Poznavao sam Jusića' je nešto što je iznimno bitno. Dobio sam dva pisma navodno stanovnika Hvarske ulice koji se protive tome. Ono što su napisali Gradskom kotaru stoji da se točka odgodi za drugu sjednicu jer će izmjena naziva napraviti probleme privatnim iznajmljivačima jer će usred sezone mijenjati Booking.comu. To se neće dogoditi, jer Google Earth jest brz, ali ne toliko. No zar nije apsurdno da uvijek razmišljamo o tezoru, što bi rekao Držić. O parama. A što s Đelom koji je dao cijelog sebe u Grad? Što je njemu trebalo da u ratu dolazi u Grad iz Zagreba? Jednom mi je maestro u gospara Lučija pričao kako je nastala pjesma 'Kad zazvone dubrovačke zvona'. Došao je gospar Đelo u grad, šetao je, ali je primijetio kako nešto fali. Pričao je s prijateljem i kaže – nešto fali. Prijatelj je rekao – ne čuju se zvona, to fali. Nakon sat vremena je nastala pjesma. Koga ćemo povrijediti ako izmijenimo ime? Hvarane? Teško. 

Franković je kazao i kako će Grad snositi trošak mijenjanja podataka u dokumentima građana koji žive na tom području. 

17:17 Rossetti u ime Odbora po pitanju inicijative gradonačelnika Frankovića: Na prijedlog gradonačelnika smo se jučer sastali i odlučili da se Hvarska ulica iza Revelina zove po Đelu Jusiću. Nije u redu da se ulice u Gradu preimenuju, ali ova je najbliža Gradu.  

Prijedlog rješenja o imenovanju Dejane Brkić Hadžikadunić za privremenu ravnateljicu Dječjeg vrtića Pčelica - usvojeno

Prijedlog izmjena i dopuna Programa obavljanja drugih komunalnih djelatnosti na području Grada Dubrovnika u 2019. godini. -usvojeno

17:13 Kristić je kazao kako se kupači žale na onečišćenja na Dančama, a Franković je odgovorio kako su izašlo u kontrole i kako je tamo sve u redu. Kazao je i kako bi u godinu i pol dana trebala biti pokrenuta izgradnja novog fekalnog uređaja. 

Prijedlog izmjena i dopuna  Programa održavanja komunalne infrastrukture u 2019. godini. - usvojeno

Prijedlog izmjena i dopuna Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2019. godinu. - usvojeno

Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na tekst Statuta javne ustanove Dubrovačke knjižnice. - usvojeno

Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovora o najmu stana na adresi Stjepana Cvijića 18, Dubrovnik, sa slobodno ugovorenom najamninom sa Dječjim domom Maslina. - usvojeno

17:08 Franković: Grad je jedan stan ustupio onima koji napune 18 godina iz Masline. Predlažemo vijećnicima da još jedan stan damo za djecu koja napune 18 godina. 

Prijedlog zaključka o sklapanju Sporazuma o utvrđivanju vlasništva posebnih dijelova nekretnine za k.č. 22 k.o. Sustjepan, u naravi Ljetnikovac Caboga. - usvojeno

17:04 Franković: Namjena je kulturnog sadržaja. Sve što je gospar Felner donirao se u konačnici ostvaruje. Cilj je da pronađemo adekvatniji prostor za restauratore, a Kaboga ostane u potpunosti Gradu. 

17:03 Selmani: U prizemlmju je smješten odsjek za papir. Koja je svrha ove radionice za Grad? U pet godina je restaurirano 209 dokumenata i 11 kodeska za Državni arhiv. Za Dubrovački muzej oko 100 grafika i akvarela, kao i brojni dokumenti i umjetnine za Biskupiju. Smisao nije jedino u vlasništvu nego u djelatnosti. Koja se namjena predviđa?

Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovora o najmu stana sa slobodno ugovorenom najamninom. - usvojeno

Prijedlog odluke o podjeli Dječjih vrtića Dubrovnik. - usvojeno

17:00 Pročelnik Brčić je obrazložio Prijedlog o čemu više možete pročitati ovdje. 

Prijedlog odluke o ostvarivanju prava na dar za novorođeno dijete u Gradu Dubrovniku. - usvojeno

16:30 Pročelnik Đivo Brčić je kazao kako se dar za novorođeno dijete, o čemu više možete pročitati ovdje. Naime, visina naknade za prvo novorođeno dijete u obitelji raste s 1 500 na 2 500 kuna, za drugo novorođeno 2 500 na 3 500 kuna, za treće novorođeno dijete s četiri na pet tisuća kuna, dok se naknada za svako daljnje novorođeno dijete u obitelji iznos povećava za 2.500,00 kuna.

Također, ovom Odlukom uvodi se nova potpora roditeljima za treće i svako daljnje novorođeno dijete nakon 1. siječnja 2019. godine u ukupnom iznosu od 33.600,00 kuna koja će se isplaćivati u jednakim godišnjim obrocima do navršene sedme godine djetetova života.

Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu. - usvojeno

15:53 Potrebica: Na svojoj sam koži sam nešto osjetio kad sam počeo upozoravati na devastaciju – neki koji sebi daju za pravo da su jedini koji vole grad, bili su na nekim listama građanskih opcija. Oni sami ne da nisu razumjeli što sam govorio, nego imaju recimo imaju plastične persijane, a meni oduzimaju pravo da sam dijete Grada. Samo zato što sam vlasnika Violete posjetio da je doveo plastiku i sve živo narušio. Očekivao sam podršku od onih koji se deklariraju kao ljudi koji vole grad, no njihova mržnja prema meni što sam bio HDZ-ovac je bila veća od zabrinutosti zbog devastacije. Kao čovjek sam bio razočaran, kao političar sam navikao na sve.

15:52 Kristić: Predlažem da razmotrimo prostor za koji smo razmišljali da tu bude javni WC.

15:51 Franković: Kristić je ima dobru ideju. Za budućnost moramo ići i s javnim površinama van Grada. ZL Dubrovnik, Luka, oni moraju imati bankomate. Nemam ništa ni protiv da imamo bankomate u Uvali, ali nije u redu da koriste javnu površinu bez plaćanja.

15:49 Šimac Bonačić je predložila punkt s bankomatima kakav se može vidjeti u ZL Dubrovnik. 

15:45 Obradović je kazao kako se u odluci priča o ulazima i izlazima te kako se boji 'lova u mutnom' u smislu 'bankomata na kotačima' koji se ne bi postavili na sam izlog nego kod izloga. 

15:31 Franković je pojasnio odluku. 

"Nakon usvajanja odluke, komunalno redarstvo izlazi na teren i traži svima koji imaju postavljene bankomate da pokažu suglasnost od strane Konzervatorskog odjela. Ako je ne posjeduju, komunalno redarstvo izdaje Rješenje u kojem stoji da za 30 dana moraju dobiti suglasnost Konzervatorskog odjela, a ako to ne naprave, da se uklone bankomati. Komunalno redarstvo ne može uklanjati bankomate, ali može pisati kazne. Kazna iznosi 10 tisuća kuna vlasniku prostora, a 2 tisuće odgovornoj osobi u pravnoj osobi. Kazne će se pisati svaki dan pa ćemo vidjeti odgovara li nekome da u mjesec dana dobije 300 tisuća kuna kazni," izjavio je. 

Prijedlog odluke o raspodjeli financijskog rezultata – prenesenog viška iz 2018. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Proračuna Grada Dubrovnika za 2019. godinu, Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o izvršavanju Proračuna Grada Dubrovnika za 2019. godinu. - usvojeno

15:08 Katarina Doršner (HDZ): Proračun je usmjeren prema ljudima, dakle Marin Držić, povećanje za djelatnike škole za djecu s posebnim potrebama. Kotarevi i mjesni odbori vrijedno rade, dali smo prijedloge za uređenje plaža te su se one uredile kao nikada do sada, nikada prije…

15:03 Franković: Što se tiče azila, nismo odustali nego smo uskladili sredstva za ono što nam je potrebno, dakle za potrebnu dokumentaciju. Nadam se do kraja ove godine da krećemo s radovima na azilu. Što se tiče Arene Lapad, rano je govoriti, važno je da se skoncentriramo na Gospino polje. S Gospinom poljem ćemo steći temeljne uvjete, što odavno trebamo imati, a dalje ćemo razgovarati o Areni. Samo trava je u vlasništvu Grada, sve okolo toga nije vlasništvo. O tome bismo mogli imati i posebnu tematsku sjednicu, ostaviti to tamo ili premještati dalje.

15:01 Kristić je uputio niz pitanja, među kojima i zašto su se sredstva za izgradnju azila spustila s dva na jedan milijun i štio je s projetkom Arena Lapad koji je maknut. 

14:45 Potrebica: Odbor za proračun i financije je raspravio sve tri točke te smo ih usvojili, uz dva suzdržana glasa.

14:36 Franković: Točno su navedeni projekti na koje će se rasporediti višak. Što se tiče ostalih povećanja, jedan dio se veže za povećanje od prodaje ulaznica na zidinama, donacija Hrvatskog nogometnog saveza od milijun kuna, povećanja od DuCarda i ulaznica na zidine. Neki od projekata su Jugov bazen i hotel stadion - provedena je javna nabava, kroz 15 dana kreću radovi rekonstrukcije. Jugo dvorana u Mokošici - 3,2 milijuna kuna, javna nabava provedena. Tenis igralište u Lapadu - u konačnici, nakon proveden javne nabave, bismo znali kolika su javna sredstva, Gospino polje, igralište, nogometna trava, svlačionice, prostori za suce i delegate - 10 milijuna kuna, postupak javne nabave proveden, cesta Gornja sela - osiguravamo dodatna sredstva, želimo da to bude dvotračna cesta.  Sredstva za OB Dubrovnik 2,35 milijuna kuna. Kroz rabalans se osigurava oprema za dva vrtića - Palčica i Put na more. Radi se o novim vrtićkim skupinama. Savezu sportova se povećava iznos dotacije za 1,2 milijuna kuna. Povećava se i dar za novorođeno dijete.

Franković je najavio kako će se preko noći zatvarati park u Pilama kako se ne bi događala daljnja zloupotrebljavanja kao i da bi za dan ili dva voda iz pročistača mogla bti puštena u vodoopskrbni sustav. 

Prijedlog Zaključka o prihvaćanju teksta Izvansudske nagodbe između Grada Dubrovnika i Excelsa nekretnina d.d. Dubrovnik, Nagodba Grad Dubrovnik - Excelsa nekretnine, Prijedlog zaključka o izmjeni Odluke o dodjeli koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra - usvojeno

Marko Potrebica: Utvrđujem da smo usvojili navedenu Odluku o dodjeli koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra

Marko Potrebica: Utvrđujem da smo usvojili navedeni Prijedlog zaključka o izmjeni Odluke o dodjeli koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra

Marko Potrebica: Utvrđujem da smo većinom glasova usvojili Prijedlog Zaključka o prihvaćanju teksta Izvansudske nagodbe između Grada Dubrovnika i Excelsa nekretnina d.d. Dubrovnik

13:38 Mato Franković Prvi zakon o koncesijama predviđa da je to naš prihod, a novi zakon, koji je stupio na snagu 2017., predviđa da je to prihod RH. 

13:35 Kristić: Možete li reći o kojem se Zakonu radi?

13:31 Mato Franković: Ono što želim reći, nama nitko ništa nije dao što se tiče 26 milijuna kuna. DORH je naplatio osam milijuna kuna za period u kojem je RH bila davatelj po zakupu koncesije, do 1.3.2014., a od tog datuma do 30.6.2017. davatelj koncesije je Grad Dubrovnik i u bilo kojem postupku sudskom nakanda pripada Gradu Dubrovniku. U međuvremenu stupa novi zakon 1.7.2017. i u sebi nosi klauzulu u slučaju da neki gospodarski subjekt obavlja dužnost za koji je potrebna koncesija da to radi carina i da ona naplaćuje nakandu. To stoji eksplicitno u tom zakonu. Bilo bi bolje da je drugačije. Dolazimo do perioda koji se preklapa, 24.8.2015. i 30.6.2017. to je period u kojem je naknada naša. Prvostupanjski smo dobili presudu koju smo pokrenuli, međutim da bi se sklopio ugovor ne smije biti sporova. Realno, kad se sve zbroji, svih 46 milijuna kuna je naših, po meni, to je naš novac, ali ne postoji mehanizam kojim bi oni to prebacili Gradu Dubrovniku. Ne mogu oni reći, mi ćemo to prebaciti. Mi ćemo naplatiti 26 milijuna, a zakon je takav kakav jest.

13:25 Nikša Selmani (Srđ je Grad) : Mislim da se često zaboravi da se ovdje radi o nagodbi, što to znači? Suština je da do ovoga trenutka, ako izglasamo ovo, Grad nema mehanizam kojim bi se moglo išta naplatiti. Jedino gdje se Grad mogao naplatiti jest ovrhom Ministarstva financija iz 2018. Tek u tom trenutku se otvorio teren da Grad može tužiti Excelsa nekretninu. 26 milijuna kuna je u stvari ono što je Grad trebao dobiti. Mi se nalazimo u pravnom postupku koji prekidamo radeći određenu nagodbu, međutim način naplate je drugačije određen, Grad naplaćuje do 2015. 7 milijuna i kada se zbroji sa 15 milijuna Sporazuma dolazimo do sume od 26 milijuna kuna. ispada da oni priznaju da su izgubili spor te da će platiti 26 milijuna kuna. OStaje spornih 9 milijuna kuna 1.11.2017. - 31.3.2019. Kada završi postupak, ovih devet milijuna, će naplatiti država. Bilo bi odlično da nama država da taj novac. Problematično u ovom Prijedlogu je da ja u službenom glasilu nisam uspio naći tu odluku. Nije objavljena u službenom glasniku. Koju mi to odluku izmjenjujemo ako je nemamo u službenom glasniku? Osim toga, ne mislim da je pametno vezivati se samo za karte jer se naplata može vršiti na puno načina, nekim vaučerima i slično. Sporno je da smanjujemo nakandu ako promet bude manji, a nismo dogovorili da povećavamo nakandu ako promet bude veći. Također, smatramo da je 50 godina dug period.

13:26 pravnica Korda: Ovdje se radi o upravnom aktu, upravo zato je napisana na ovaj način

13:23 Kristić: Slažem se s velikom većinom iznesenog. U dnevnom redu stoji izmjena odluke, no ne vidim nijednu odredbu s kojom se iščitava da je ovo zapravo izmjena stare odluke. Ne bih želio da se nađemo u pravnim zavrzlavama i da nas dočekaju dvije odluke na snazi.

13:17 Ivan Jelčić (DDS) : Prvo, htio bi zahvaliti gradonačelniku na uloženom trudu da se raspravlja s Excelsom jer to nije lak posao. Međutim, nakon godinu dana vraćamo se na isto. Nije se ništa raspravilo. Nećemo glasati za ovu odluku zbog primjedbi DORH-a. Oni iznose niz primjedbi na sami tekst koji bi mi sada trebali potpisati. DORH kaže da varijabilni dio koncesije koji ovisi o prihodima ne bi smio biti ispod 30 posto, a sada je 15. Problematiziran je rok od 50 godina. DDS je više puta slao dopise vijećnicima i upozoravao na taj dugački rok. I sam DORH se složio s primjedbama od 50 godina odnosno da je to predug rok. Excelsa se žalila na vještakinju kazavši da su oni izgradili žičaru, a to sigurno nisu, kupili su je i obnovili, nikako izgradili. Oni su dobili gotov posao i koncesiju na 50 godina. Što će tada biti tko zna..DORh kaže da poslovni rizik preuzima koncesionar, a ne Grad. Uz sve to i činjenicu da postoji spor između Excelse i Grada. Nije baš kako ste nam prezentirali, evo samo što se nismo rukovali. Za nas bi bilo prihvatljivo da je koncesija na 30 godina i 30 posto varijabilnog djela koncesija. Zato za ovo neće glasati. U lošijoj smo poziciji nego prije godinu dana jer smo izgubili to vrijeme.

13:16: MratoviĆ: Nisam dobila odgovor na pitanje, Excelsa ima 17 zaposlenih i dobiva oko milijun kuna po zapsolenom prihoda. zašto smo prihvatili ovaj rizik i stavili klauzulu da umanjujemo nakandu ako budu poslovali lošije?

13:16 Kristić: Shvatio sam da nam je DORH dao naputak da u novu odluku uvedemo regulaciju starih dugova. Ne bi volio da nam na snazi budu dvije odluke. 

13:15 Franković: Radimo izmjenu prethodne odluke. Nismo je dostavili jer je postojao zakonski problem zašto nismo mogli sklopiti ugovor. Ne mijenjamo ništa osim regulacije dugova iz prošlosti.

13:13 Kristić: Htio bi da mi se pojasni do kraja kako to da ovaj period nije uvršten u naknadu, razdoblje od 1.11.2017. do 31.3.2019.? danas ako donesemo ovu odluku, stavljamo prošlu van snage. što znači da će država umjesto nas naplatiti devet milijuna kuna?

13:10 Matija Čale Mratović (nezavisna vijećnica) : Htjela bi podsjetiti da je HDZ-ova vlada 2010. dala koncesiju bez naknade, a tada je Ministarstvo bilo nadležno i nisu ništa naplatili. Gradonačelnik je rekao da je netko potpisao to. Opet s druge strane, rečeno je da su platili dugove državi. Može li objašnjenje za to? Koncesija se daje na 50 godina, što je suprotnu mišljenju DORH-a. Iznos ostaje 15 posto, opet suprotno mišljenju vještaka. Novi Zakon o koncesijama je u pripremi. Međutim u ovom slučaju postoji klauzula da se naknada koncesije smanjuje ako promet padne više od 50 posto. To je opet suprotno naputcima, zašto je uvedena ta klauzula? S obzirom da poslovni rizik preuzima koncesionar. Jesmo i mogli postići povoljniji ugovor.

13:08 Lovro Zovko:  Zato što Excelsa nekretnine u tom periodu 1.11.2017.-31.3.2019. Grad nije imao potpisan ugovor s Excelsom. Kako nije postojao ugovor to je izravna nadležnost Carinske uprave.

13:07 Maro Kristić: Neču dalje raspravljati o ovme, jer vjerujem da vi to bolje tumačite od mene. Zašto nismo uvrstili razdoblje od travnja prošle godine do sada?

13:06: Lovro Zovko: Nije stvar da Grad ne može pokušati promijeniti uvjete, već u slučaju ako Grad jednostranoo, protivno odredbama i zakonu promijeniti nešto. 

13:05 Maro Kristić: Nisam pravnik, ali sam se ugovora nagledao, meni ova odredba ostavlja prostor za manipulaciju. Ugovor se može promijeniti iz bilo kojih razloga, nekakvih tržišnih situacija, a mi nećemo imati priliku, nećemo smjeti to pokušati promijeniti. Dvojbeno mi je da je konekvenca tako oštra da u slučaju takvog pokušaja mi moramo vratiti 26 milijuna kuna. 

13:03 Lovro Zovko, pravni zastupnik: Da se osvrnem na članak pet, to se odnosi na to kada bi Grad bez krivnje Excelse odlučio poništiti ugovor. Sam ugovor se može raskinuti na niz načina propisanih zakonima. Ukoliko koncesionar ne poštuje opće, a i lokalne propise Grad je ovlašten raskinuti ugovor i tada ne postoji obveza Grada na povrat bilo kakavih iznosa.

12:56 Maro Kristić: Prije svega ću spomenuti da treba pohvaliti prošlog gradonačelnika, da je uspio da naknada od žičare postane dio prihoda lokalne samouprave. Onda ću pohvaliti sadašnjeg gradonačelnika i samog sebe da smo zaduženi što se uopće ova djelatnost obavlja uz obaveznu koncesiju. Do ovoga nije došlo zaslugom gradske uprave ni nas vijećnika. Sam DORH je pokrenuo postupak protiv Excelse te tako uputio i Grad da napravi. Grad ništa nije napravio samoinicijativno, već na uputu DORH-a. Ono s čim se ne slažem jest da od dana kada smo donijeli odluku, travanj prošle godine, do danas smo oprostili naknadu jer to razdoblje nije dio ove nagodbe. Riječ j eo devet milijuna kuna koje nismo naplatili. Ova odredba pod brojem pet je dvojbena jer smo si vezali ruke na sljedećih 50 godina ako budemo htjeli mijenjati uvjete o koncesiji. Mi u narednih 50 godina ne smijemo im uputiti ništa, nikakav dopis, o pokušaju promjene odredbi ugovora. To je jako štetno. Kada govorimo o samom ugovoru o koncesiji, mi smo iznos varijabilnog ijela naknade vezali za prihod od karata, no ne i sve djelatnosti. Može obavljati djelatnost žičarom primjerice da dogovori s nekim agencijama paušalne nakande bez izdavanja karata što znači da Grad neće od toga dobiti apsolutno ništa. Trebali smo to drugačije urediti. Ne prejudiciram da će netko varati, ali ovakve stvari se moraju 'popeglati' da zatvorimo te mogućnosti.:08

12:54 Rikard Rossetti (DUSTRA): Možda jedino ja imam vremena za detaljno čitati ove materijale jer sam u mirovini. Mislio sam da ćemo samo glasati o ovoj točki. Čuo sam da su Excelsa nekretnine dijelili velike bonuse zato što nisu platili koncesiju. Ja zamjeram gradonačelniku što nije prije zatvorio žičaru i to još prošle godine. Oni su radili što su htjeli. Uvjeren sam da sam Lukšić, ta godišnja suma koju je trebao platiti je za njega kap u moru. Ovdje se glasalo tri puta pa nismo ništa naplatili, evo sad ćemo konačno.

12:51 Jadran Barač (SDP): Zahvalio bi se Potrebici, čemu danas ovaj igrokaz, gdje je ugovor o koncesiji kada je gradonačelnik rekao jasno da je vještačenje od 15 posto malo te da je DORH predložio 30 posto i da će on toliko tražiti. Danas opet imamo ugvor od 15 posto, a opet se pozivamo na dogovor s DORH. Vi pravite igrokaz od ovoga. Vi ne smijete prijetiti prilikom javnog nadmetanja. To je nedopustivo. treba se primjenjivati zakon i poštivati pravna država. Nije nikakav splet okolnosti što je žičara završila u privatnim rukama, To je politika HDZ-a. Znate li vi što se u ovoj državi događalo 90ih? 

12:43 Marko Potrebica: Nešto mi je ostalo u zraku, radi javnosti. Vi ste u početku, gradonačelniče, olako prošli preko vaše uloge koja je rezultirali sa 26 milijuna kuna u gradskom proračunu. Ovo se pretvorilo u neku raspravu o pravnim aktima. Meni je nevjerojatno da SDP Dubrovnik brani Excelsu nekretnine i stavlja privatni interes ispred javnoga. Veliki dubrovački pravnici koji drže konferenciju pogriješili su kad su mene optuživali da sam prijetio s ove govornice. Meni je to apsurdno i poražavajuće. Činjenica je to da vi niste vodili ovaj proces na način ovaj, Excelsa ne bi platila ni jednu kunu narednih deset godina. Da su htjeli platiti, platili bi prije. Da su oni nas imali u škarama zgazili bi nas, kao što su to radili godinama prije i nisu platili što su trebali. Da nije bilo zahtjeva koji je gradonačelnik uputio carini oni ne bi izašli na teren. Gradonačelniče, ponosno recite da ste to dobro napravili. Gradonačelnik je na neki način potaknuo državu da djeluje. Ovo nije obična koncesija, trebamo reći da je irelevantno na koliko godina će biti koncesija ako nam je koncesijska naknada dobra. Zato što se drugi koncesionar neće moći izabrati zbog toga što imaju tu imovinu.

12:42 Blaž Pezo (HDZ): Sad kad imamo riješenu situaciju, Barač umanjuje ulogu Grada. Molim vas da se više ne javlja za govornicu.

12:38 Mato Franković: Ova rasprava je zamorna, zamara mene, vijećnike i javnost. Kada Carina ovrši Excelsu vraća novac koji pripada Gradu Dubrovniku. U ovod državi postoje zakoni koje mi moramo poštivati, još jednom, gospodine Barač, molim vas da materijale proučite i pročitate radi vašeg integriteta.

12:37 Jadran Barač(SDP): Rekli ste da podižem kaznene prijave, to nije istina, podigao sam jednu. Neću ponovno citirati zakone sve je već rečeno.

12:36 Potrebica: Vi ste rekli, Barač, obrazlažući kako je gradonačelnik prekršio zakon 'imali su nas u šaci'. Smiješno, vidimo nastavak toga, danas će platiti sve što su odavno i trebali.

12:32: Franković: U trenutku kada je donesena odluka nismo imali saznanja da se vodi spor Republike Hrvatske sa Excelsa nekretninama. Donijeli smo odluku i proslijedili DORH-u, a oni su nas obavijestili kako ne možemo potpisati ugovor o koncesiji dok se ne riješe svi sporovi, sudski, imovinsko-pravni odnosi itd. Grad je obavijestio koncesionare o tome. Tko je kovač sudbine Excelsa nekretnine? Oni sami. Grad nije. Moglo se sve riješiti prije, a oni su smatrali da platiti dugove ne trebaju, a sada ipak misle da trebaju i platit će. Potpisat će ugovor i odustat će od svih sudskih sporova. To je važno za napomenuti te će odustati od upravnih sporova za RH. Oni prihvaćaju ispravnost države, Grada, Carine i ostalih uključenih. Tražili smo da plate što platiti trebaju. Vrlo jednostavno.

12:20 Jadran Barač (SDP) Molim vas da nas ne vrijeđate, vi se referate na dio dugova, a Grad je nakon prvostupanjske presude trebao dobiti 20 milijun kuna plus kamate. U vrijeme donošenja odluke, niste govorili, počeli ste problematizirati o tome tek nakon toga, negdje u prosincu. Osobno sam to saznao iz vašeg intervjua u lokalnom mediju, dok nitko od nas nije imao pojma što se događa. Odluka donesena nije sprovedena. Trebali ste nam to objasniti tada. Niste. Mi nismo ispunili zakonsku regulativu, mi smo im trebali u roku 60 dana odgovoriti ugovorom na zahtjev za koncesiju, a što da su oni potegnuli tužbu jer nisu dobili taj ugovor na vrijeme? Tko bi onda bio kriv?

12:15 Franković: Vi niste sposobni isčitati nagodbu koja kaže da će Grad Dubrovnik okončati spor s Excelsom i sporazumno razriješiti stvari, a iznos koji je Grad potraživao, 26 milijuna kuna, će se naplatiti. Grad će dobiti u lipu sve što zaslužuje, činjenica je da Excelsa nekretnine nisu radile dva mjeseca, je li Grad tu oštećen? Ne, nije. Kako bi se, recimo, Grad trebao postaviti prema onome ugostitelju koji kaže zašto bi ja plaćao koncesiju za javne površine kada vidi da Excelsa ne plaća svoju koncesiju? Prije godinu dana kada smo usvojili većinom glasova i upozoreni su da moraju podmiriti dugove iz prošlosti. Upozoreni su da moraju platiti dugove, a žičara nije bila zatvorena. Čekali smo osam mjeseci da se dogovore, da plate. Dogodio se problem na cesti Bosanke. Sada to treba riješavati. Bar jednom, gospodine Barač, shvatite da u doba Vlahušića mi kao oporba znali smo čestitati gradonačelniku na uspješnom poslu. Ako je čovjek uspio doći na mjesec, možete i vi to.

12:07 Jadran Barač (SDP) Žičara je zatvorena više od dva mjeseca i to u punoj turističkoj sezoni. Naštetilo se ugledu Grada, turistima, građanima, posebno onima koji žive na Bosanci. Franković je o svemu trebao puno prije obavijestiti GV. Nije poslušao svoje savjetnike i zaštitio interes građana. Što se tiče DORH-a, on su bili pravovremeno obaviješteni, no nisu reagirali. Što se tiče duga iz prošlosti, podignute su tužbe i to bi se sigurno razriješilo, zapreka tada nije bilo. Excelsa je ispunila svoje obveze, dostavila je potvrdu da nema dugova. Gradonačelnik bi trebao priznati odgovornost jer šteta je nanesena. Nije trebalo zatvarati žičaru nego iskomunicirati cijelu stvar.

11:59 Mato Franković: Konačno ćemo riješiti gordijski čvor između Grada i Excelsa nekretninama. Kraj je došao kad smo pronašli zajedničko rješenje u suradnji s Carinom, DORH-om i Ministarstvom. Bilo je potrebno surađivati s tim institucijama jer su bile nadležne u nekom trenutku. Excelsa je devet godina poslovala bez koncesije.

Priča je došla kraju, u nagodbi stavljamo iznos od 26 milijuna kuna koji bi trebao propasti Gradu. Jedan dio će uplatiti Excelsa, a drugi Carinska uprava za onaj dio u kojem je ovršila Excelsa nekretnine. Naplaćeni iznos dugovanja iz prošlosti je 46 milijuna kuna, od čega 26 milijuna Gradu, osam milijuna Državi, a treći dio također proračunu RH.

Iznos koncesijske naknade iznosi 15 posto. U konačnici, ovdje govorimo o koncesiji za zahtjev. Podjsetit ću, GV je tri puta prihvatilo iznos od 15 posto dosad. Odluka je još na snazi. Također, dug iz prošlosti koje je već naplatilo Državno odvjetništvo također odnosi na koncesijsku naknadu u visini od 15 posto pa bi bilo potpuno bespotrebno tražiti veći iznos. Predlažem vijećnicima da potpišemo i sklopimo izvansudsku  nagodbu.

VIJEĆNIČKA PITANJA

11:51 Franković: Ako itko treba pričati o funkcioniranju i ne funkcioniranju mjesnih odbora i gradskih kotareva , vi niste taj, jer je vaša opcija učinila sve da to ne postoji. Vaša stranka se nije ni kandidirala. Moguće jer ste znali da ćete doživjeti neuspjeh ili niste imali dovoljan broj ljudi. Naši mjesni odbori i gradski kotarevi odlično funkcioniraju, posebno Komolac. Upozorio sam predsjednika da mora biti dostupan medijima, a građanima je dostupan.

Što se tiče Lokruma, pisano ću odgovoriti.

11:50 Miho Obradović (HNS): Putem medija smo saznali kako ni danas mjesni odbori ne funkcioniraju niti djeluju u skladu sa zakonom.

Zašto nema izvješća o poslovanju Lokruma?

11:45 Franković: Započela je prva faza sanacije u prošli ponedjeljak, očekujemo početak radova i krajem 2020. godine je realno za očekivati najkasnije zatvaranje. Lokacija Ploče je u konačnici zbog bune odbačena i sad radimo na pronalasku nove lokacije te vjerujemo kako ćemo je uskoro definirati. Nije nam bila namjera izvršiti agresiju na Ploče, rečeno nam je koja je lokacija. Pronaći ćemo drugu lokacije, ali dobro je da navrijeme znamo da ne možemo tamo.

Gruž je u fazi idejnog projekta, vjerujem da ćemo uskoro moći prezentirati sve što je zamišljeno. To je projekt od pet i više godina, financiran iz EU fondova. Cilj je novi urbani centar koji će imati veliku rivu, šetnicu, te vjerujem kako će se gosti i tu zadržavati što je važno za disperziju gostiju. Imamo veliko bogatstvo, stavljanjem prometa pod zemlju ono će biti i iskorišteno. 

11:42 Tatjana Šimac Bonačić (SDP): Prvo pitanje se tiče nepropisnog odlaganja otpada na Grabovici izvan folije. Koliko je realno zatvaranje do kraja 2020. godine? Centar u Lučinom razdolju se ne nazire, što poduzimate s obzirom na navedenu problematiku?

Nedavno ste u jednom intervjuu naveli novi projekt u Gružu, potpuno novu vizuru. Spomenut je i promet. Navodno izmještate prostor ispod zemlje. U kojoj je to fazi?

11:39 Franković: Nažalost, kolega Selmani je pokušao izvrnuti moje riječi. Nikad nisam omalovažavao naše sugrađane, slušam glas građana jer upravo slušajući taj glas provodimo zakone i akte Grada. Prije dvije godine se ulicom Prijeko nije moglo proći, to je samo jedna od akcija. Oko povijesne jezgre smo smanjili broj pultova i štandova za 80 posto . Neki ljudi brzo zaboravljaju, a nekim političkim grupama je to oportuno.

Što se tiče Plana, vjerujem kako ćemo idući tjedan donijeti odluku o izbori izvođača. Plan će biti prvi takav u Hrvatskoj.

11:38 Blaž Pezo (HDZ): Jedno od vaših obećanja je bilo donošenje Plana upravljanja povijesnom jezgrom. U kojoj je fazi donošenje plana i kad ga možemo očekivati na klupama?

11:34 Franković: Vrata su zatvorena iz sigurnosnih razloga zbog lošeg stanja vrta i okoliša, moglo bi se nekome nešto loše dogoditi. Grad i DNŽ su prijavili projekt, očekujemo 30 milijuna kuna čime bismo prostor uredili.

Odgovor na drugo pitanje, ljudi se ne sele iz Lopuda, tamo imamo baby boom, povećanje broja djece. Krajem godine kreće izgradnja kanalizacijskog sustava, a dobit će i obnovu spomeničke baštine od strane DPDS-a. Obnavlja se Knežev dvor, a prostor će biti namijenjen za društvenu korist.

11:33 Jadran Barač (SDP): Prvo pitanje, može li se osigurati neometan pristup građana do kupališta vile Čingrije? Ulazna su vrata zaključana.

Drugo pitanje se tiče oslobađanja društvenog doma na Lopudu kako bi se taj dio revitalizirao. Kad bi Jadrolinija mogla napustiti prostor? Ljudi sele.

11:25 Mato Franković: Osobe koje su vam uručile pismo vjerojatno gledaju GV pa smo donijeli odluku o smanjenu zaustavljanja na Pilama s 15 na pet minuta. Svi smo je prihvatili. Vodili sm ose statističkim podacima i imali plemenite namjere. U cijeloj 2018. godini se iskoristilo svega 50 puta, onda smo mijenjali odluku. Uvijek se griješi i to je normalno pa smo u razgovoru sa Sanitatom da će se svi ljudi koji žive na Pilama i Gradu prijaviti se i onda će moći ostati 15 minuta, a ostali to neće moći iskoristiti. 

Nacionalni mediji su pisali o našoj odluci da se glazba pušta do 23:30 sati. Jedini grad koji ima to ograničenje, jedini u Hrvatskoj je Dubrovnik. Većina ih je do ponoć i pol na obali. Jedini Grad koji je započeo sa sankcijama je Dubrovnik. Toliko o tome je li razumijem ili ne razumijem građane. Ali razumijem i da smo turistički grad. Svi mi ovdje živimo od turizma. 

11:18 Nikša Selmani (Srđ je Grad): Može li se građanima pružiti adekvatnija usluga parkiranja na Pilama? Cijel igrad je postao bankomat, ljudi koji žive u Gradu stari su. Ti ljudi nemogu trčati ni u roku od pet minuta stići do vozila koje je došlo na Pile. Bankomat traži 75 kuna. Mogu li vatrogasci ući ako izbije požar? Stavite čovjeka da nam pomogne, da uvodi reda u Pile, poručili su građani Grada. 

Drugo pitanje se tiče buke u Gradu koja traje cijelu noć.

11:18 Franković: Na pitanje ćemo odgovoriti pismeno. 

11:16 Maro Kristić (Most): Na čestici zemlje u Komolcu već dulje vrijeme se izvode građevinski radovi, na samom rubu magistrale, na svetom Duhu. Samo područje Riječe dubrovačke je zaštićeno, nalaze se u zelenom pojasu čestice. Investitor je pošušio stolejtna stabla i ušao u dio izvan 

TIJEK SJEDNICE 

Na dnevnom redu našla se i točka koja se tiče žičare odnosno rješavanja spornih pitanja s tvrtkom Excelsa nekretnine što bi trebalo dovesti do ponovnog otvaranja žičare.

D n e v n i  r e d

1.    Vijećnička pitanja.

2.    Prijedlog odluke o raspodjeli financijskog rezultata – prenesenog viška iz 2018. godine.

3.    Prijedlog izmjena i dopuna Proračuna Grada Dubrovnika za 2019. godinu.

4.    Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o izvršavanju Proračuna Grada Dubrovnika za 2019. godinu.

5.    Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

6.    Prijedlog odluke o ostvarivanju prava na dar za novorođeno dijete u Gradu Dubrovniku.

7.    Prijedlog odluke o podjeli Dječjih vrtića Dubrovnik.

8.    Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovora o najmu stana sa slobodno ugovorenom najamninom.

9.    Prijedlog zaključka o sklapanju Sporazuma o utvrđivanju vlasništva posebnih dijelova nekretnine za k.č. 22 k.o. Sustjepan, u naravi Ljetnikovac Caboga.

10.  Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovora o najmu stana na adresi Stjepana Cvijića 18, Dubrovnik, sa slobodno ugovorenom najamninom sa Dječjim domom Maslina.

11.  Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na tekst Statuta javne ustanove Dubrovačke knjižnice.

12.  Prijedlog izmjena i dopuna Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2019. godinu.

13.  Prijedlog izmjena i dopuna  Programa održavanja komunalne infrastrukture u 2019. godini.

14.  Prijedlog izmjena i dopuna Programa obavljanja drugih komunalnih djelatnosti na području Grada Dubrovnika u 2019. godini.

15.  Prijedlog rješenja o imenovanju Dijane Brkić Hadžikadunić za privremenu ravnateljicu Dječjeg vrtića Pčelica.

16.  Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o utvrđivanju naziva ulica i trgova u naseljima Grada Dubrovnika.

Dopuna:

 Prijedlog Zaključka o prihvaćanju teksta Izvansudske nagodbe između Grada Dubrovnika i Excelsa nekretnina d.d. Dubrovnik

 Nagodba Grad Dubrovnik - Excelsa nekretnine

 Prijedlog zaključka o izmjeni Odluke o dodjeli koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra

Opći kriteriji za ugradnju bankomata u zaštićenim povijesnim jezgrama