'PROSJEČAN HRVATSKI GRAĐANIN ČEKA DA MU NETKO DRUGI RIJEŠI PROBLEME' Na Sveučilištu održana tribina o populizmu i krizi demokracije

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: JM
Druga znanstvena tribina Sveučilišta u Dubrovniku održana je danas u amfiteatru Kampusa. Predavanje je održao poznati dubrovački politolog i pročelnik Odjela za komunikologiju Pero Maldini na temu Populizam i kriza demokracije.

Na samom početku Maldini je istaknuo kako populizam dolazi od riječi populus, odnosno narod te kako se svi populistički pokreti pozivaju upravo na narod. 'Populistički sindrom, kao i svaki drugi možemo otkriti kroz neke simptome. U pravilu, to je pozivanje na političku mobilizaciju, karizmatični vođa, pobuna protiv političkih elita, institucija i predstavničke politike, ksenofobija, urote, isticanje neprijatelja i predstavljanje naroda kao žrtve', objasnio je uvodno Maldini te istaknuo kako je populizam prisutan u cjelokupnom političkom spektru te kako je ideološki, odnosno sadržajno redovito suprotstavljen vladajućoj ideologiji. Naglasio je i kako je vrlo bitno razlikovati populističku retoriku ili stil te populističku politiku.

Centralni dio predavanja prikazao trendove te načine na koje se populizam manifestira u Europi, Sjedinjenim Američkim Državama te u Hrvatskoj.
'U današnje doba, u Europi smo suočeni s globalizacijom, deregulacijom tržišta preseljenju kapitala na Istok. Samim time, došlo je do svojevrsne nesigurnosti. Europske mainstream stranke suočavaju se s nezadovoljstvom građana i nepovjerenjem u institucije. Ljudi se okreću protestnim opcijama', kazao je Maldini te pojasnio načine na koje se manifestira populizam u Europi.

'Uz već spomenuto nezadovoljstvo strankama i nepovjerenje u rad institucija, sve je vidljiviji rast ksenofobije. To nam je najočitije na primjeru imigranata koje populističke stranke narodu nude kao žrtvenog jarca, dok se kolektivni identitet nudi kao uporište što dovodi i do rasta nacionalizma. U trendu je i oponiranje institucijama Europske unije kao dio populističke mobilizacije, posebice u Češkoj i Mađarskoj', pojasnio je Maldini.

Dubrovački politolog situaciju u SAD-u nazvao je specifičnom, posebice vezano za aktualnog predsjednika Donalda Trumpa koji je i na izborima bio netipičan kandidat i svojevrstan predstavnik treće opcije. 'Kod Trumpa, čiji su populistički elementi itekako vidljiva, imamo zanimljivu situaciju. Naime, on podupire Wall Street, dakle elite, upravo one protiv koji se populisti bore. No s druge strane, što je posebno vidljivo bilo kroz kampanju, retorika mu je izrazito populistička, obećavao je sigurnost, umanjivao značaj institucija. Također, ono što je podiglo puno prašine je bila njegova svojevrsna 'proizvodnja neprijatelja' koji slabe i potkradaju SAD, kao što su Kina, Meksiko ili Europska unija', rekao je Mladini te dodao kako će u Americi, zasigurno doći do otrježnjenja publike, no još nije jasno kad i s kojim posljedicama za njihovu demokraciju.
Poseban interes publike pobudio je dio predavanja koji se odnosio na populizam u Hrvatskoj.

'U našoj državi generira se opće nezadovoljstvo postojećim dvjema dominantnim strankama što otvara prostor za artikulaciju treće opcije što traje već nekih sedam ili osam godina. Prvi koji su značajnije uspjeli su bili Laburisti, poslije njih ORAH, a danas imamo aktualne Živi zid i Most. Sve ove stranke svoj izborni uspjeh, koliki god on bio, ostvarile su zahvaljujući dobrom tajmingu, ispražnjenom političkom prostoru, zasićenošću postojećim te populističkoj retorici. Jednako tako, u Hrvatskoj, što se tiče dviju dominantnih stranaka, moramo imati na umu da naše političke elite zapravo počivaju na prošlom režimu, odnosno, članovi su ili reformirani komunisti ili disidenti', pojasnio je Maldini.

'Vrlo je bitno pojasniti i zašto su u Hrvatskoj, ali i inače ovakve populističke stranke doživjele neuspjeh. Naime, redovito su to stranke jednog problema ili vođe obilježene nesposobnošću artikulacije cjeline problema i politički nekompetentne. Također, redovito, pri određenom izbornom uspjehu, dolazilo je političke trgovine', istaknuo je Mladini te se osvrnuo i na političku kulturu u Hrvatskoj naglasivši kako ona, nažalost, nije na visokoj razini te kako prosječan hrvatski građanin čeka da mu netko drugi riješi probleme.

'Jačanje populizma za sobom svakako vuče posljedice od kojih je najistaknutije priklanjanje velikih stranaka populizmu kao protuteža trećima te zbog simboličkog, a ne socioekonomskog utemeljenja politike. Jednako tako, desnica je trenutno u jačanju zbog slabljenja ljevice te zbog prebacivanja sa socioekonomskih na svjetonazorske sukobe. Jačanje desnice odvija se strukturno pretežno kroz građanske inicijative s jasnim političkim zahtjevima u Hrvatskoj, ali to jačanje je vidljivo i unutar HDZ-a što je relikt politike prethodnog vođe, ali i ugađanje novog vodstva zbog stabilnosti u stranci', istaknuo je dubrovački politolog te dodao kako je desnica u Hrvatskoj neusporediva s desnicom u Europskoj uniji te kako Hrvatska nije došla do ekstrema koji su jasni u pojedinim europskim državama.

'Za kraj, vrlo je važno pojasniti trenutni odnos demokracije i populizma. Naime, suvremeni politolozi sve više koriste izraz postdemokracija koju karakterizira kriza funkcionalnosti institucija, nemogućnost utjecaja na političko odlučivanje te otuđenost političkih elita. Populisti potkopavaju demokraciju jer moraliziraju politiku, neistomišljenike proglašavaju neprijateljima, protive se vladavini prava, što je automatski udar na demokratske poretke, kao i njihovo prisvajanje prava predstavljanja naroda. Populizam, danas, je ekskluzivna politika identiteta. Oni nije prodemokratski zahtjev za više političke participacije, niti za ostvarenje izravne demokracije, već antidemokratska manipulacija kroz masovnu mobilizaciju i proizvodnju sukoba', zaključio je Maldini.

Inače, ova znanstvena tribina izazvala je veliku pažnju javnosti te potaknula iznimno konstruktivnu raspravu. S dubrovačkog sveučilišta najavljuju nova ovakva događanja, a sljedeće će se održati na temu uvođenja eura kao valute u Hrvatsku.

Popularni Članci